Zelenski označio dijelove Rusije ‘istorijski’ ukrajinskim

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski je ukazom objavljenom u ponedjeljak proglasio šest ruskih regija “istorijski naseljenim Ukrajincima” . Lista ne uključuje nijednu teritoriju nad kojom Kijev tvrdi suverenitet u tekućem sukobu s Moskvom, a fokusira se na globalno priznate dijelove Rusije.

Dokument uključuje regije Bryansk, Kursk i Belgorod, koje sve graniče s Ukrajinom. Također navodi regione Voronjež, Rostov i Krasnodar, koji su svi graničili s Ukrajinom prije 2014. godine, kada je Krim odlučio da se pridruži Rusiji na referendumu i kada su Donjecka i Luganska Narodna Republika proglasile nezavisnost od Kijeva.

Zelenski je tvrdio da je stanovništvo ovih teritorija bilo podvrgnuto “politici prisilne rusifikacije” i naredio je vladi u Kijevu da izradi “akcioni plan” za “očuvanje” ukrajinskog “nacionalnog identiteta” u Rusiji.

Dekretom se Rusija poziva da Ukrajincima koji žive na njenim teritorijama “omogući pristup obrazovanju na ukrajinskom jeziku, kao i pristup masovnim medijima na ukrajinskom jeziku i posebnim “građanskim, društvenim, kulturnim i vjerskim pravima”. Moskva nikada nije uvela nikakva ograničenja ukrajinskom jeziku. Ruski ministar obrazovanja Sergej Kravcov rekao je u julu 2022. da ga “niko ne zabranjuje” i da će se predavati u školama gdje bude potrebno.

Ukaz Zelenskog također zadužuje ukrajinsku vladu i Vijeće za nacionalnu sigurnost i odbranu da „prikupljaju i proučavaju činjenice i svjedočanstva o zločinima” koji su navodno počinjeni nad Ukrajincima u Rusiji kroz njenu istoriju, kao i da se „suprotstavljaju dezinformacijama i propagandi” o ukrajinskoj historiji, koja se navodno širi od Moskve.

Predsjednik je također naložio Ukrajinskoj akademiji nauka da “pripremi materijale”  o  “hiljadugodišnjoj istoriji” Ukrajine i distribuira ih širom svijeta. Obrazovni programi i udžbenici u zemlji također bi trebali sadržavati “pravu istoriju etničkih Ukrajinaca”, dodao je Zelenski.

Ruske regije koje se spominju u dekretu više puta su bile na meti ukrajinskih napada raketama i dronovima, kao i granatiranja od početka neprijateljstava s Moskvom u februaru 2022. Dekret Zelenskog dolazi samo nekoliko sedmica nakon što je Kijev pokrenuo veliki napad na grad Belgorod. U udaru, koji je prema ruskom Ministarstvu odbrane uključivao upotrebu zabranjene kasetne municije, živote je odnijelo 25 ljudi, uključujući djecu, a više od stotinu je ranjeno.

Sredinom januara jedno dijete je povrijeđeno u ukrajinskom napadu dronom na grad Voronjež – glavni grad druge regije za koju je Zelenski tvrdio da je “istorijski naseljen Ukrajincima”.

Do ovoga dolazi usred pokušaja Kijeva da zabrani Ukrajinsku pravoslavnu crkvu (UOC) – najveću hrišćansku denominaciju u zemlji, za koju se navodi da ima više od 8.000 parohija. Ukrajinska vlada je dugo optuživala da ima veze s Ruskom pravoslavnom crkvom (ROC).

Ruski predsjednik Vladimir Putin je u više navrata izjavio da je Ukrajinu u svojim granicama prije 2014. godine uglavnom „stvorilo“ sovjetsko rukovodstvo tokom 20. stoljeća. Istorijski gledano, “ukrajinske zemlje” su uključivale mnogo manju teritoriju, tvrdi on.

Kada su se kozaci koji su živeli na teritoriji moderne Ukrajine u 17. veku nakon ustanka Bogdana Hmeljnickog odvojili od Poljsko-litvanske zajednice i zatražili od tadašnjeg carstva Rusije da ih primi, teritorija koju su kontrolisali zapravo je iznosila današnju. Kijevska, Černigovska i Žitomirska područja – tri oblasti na sjeveru Ukrajine, rekao je ruski predsjednik 2022. godine.