Zašto su norveški olimpijci u Pyeong Chang ponijeli 6000 doza lijeka protiv astme?

Oko afere s navodnim ruskim dopingom i kako je sve teklo, tko je bio izvor i kakvih informacija se više nema što reći. Posljedice su zabrane nastupa ruskim sportašima ili mogućnost nastupa pod olimpijskom zastavom, bez obilježja zemlje iz koje dolaze.

Sada su kod norveških olimpijaca u Pyeong Changu pronašli alarmantno veliku zalihu lijekova protiv astme, ali izgleda da se neće dogoditi ništa, iako govorimo o dopingu.

Norveška olimpijska delegacija je ponijela oko 6000 doza lijekova protiv astme na Olimpijske igre u Pyeong Changu za liječenje članova nacionalnih reprezentacija od kronične respiratorne bolesti.

Norveška vladina televizija NRK je objavila popis lijekova koje je sa sobom ponio norveški liječnik u Pyeong Chang. Norvežani su sa sobom donijeli 1800 doza Symbicorta, 1200 doza Atroventa, 1200 doza Alvesca, 360 doza Ventolina i 1200 doza Airomira, što je 10 puta više lijekova protiv astme nego što je u Južnu Koreju donijela Finska.

Klauzula “izuzeća zbog terapijskog korištenja”

NRK je također izvijestio da je korištenje šest lijekova odobrila Svjetska antidopinška agencija (WADA), ali u okviru programa Izuzeća zbog terapijskog korištenja (TUE).

“Stojimo iza doza koje imamo i izračunali smo količine na temelju onoga što smo imali na prethodnim Olimpijskim igrama”, izjavila je za NRK News voditeljica norveškog medicinskog tima na Olimpijskim igrama, Mona Kjeldsberg.

Norveška, koja dominira u skijaškom trčanju, kritizirana je zbog prekomjerne upotrebe lijekova protiv astme koji, uz ublažavanje akutnih simptoma astme, također mogu pomoći otvaranju bronhijalnih dišnih puteva kako bi se povećala otpornost na umor.

Na prošlogodišnjem Svjetskom prvenstvu u Lahti, Finska, Norveška je osvojila ukupno 18 medalja, dobivši najviše zlata na ženskim natjecanjima.

Međutim, 2016. godine se rasprava o pravnoj uporabi lijekova protiv astme u Norvežana ponovno pojavila, kada je doping test nad tri dobitnika medalja na Olimpijadi kog Martina Johnsruda Sundbya, otkrio povišene razine Ventolina.

Sundby je naknadno bio kažnjen dvomjesečnom zabranom, koju su mnogi smatrali blagom kaznom. Nakon što je prošla zabrana, Sundby je nastavio trenirati i natječe se na igrama u Pyeong Changu.

“U Norveškoj smo navikli uzimati ove lijekove kod dišnih oboljenja”

“Uobičajena praksa u Norveškoj je povremeno upotrebljavati lijekove protiv astme kod velikih oboljenja dišnog sustava, čak i kada nema specifične dijagnoze astme” , izjavio je za Reuters Per Medboe Thorsby, šef medicinskog Odbora za borbu protiv dopinga Norveške.

“Malo je dokaza da to dugoročno može spriječiti razvoj astme. Antidopinški odbor Norveške ne smatra da se takvi lijekovi trebaju sustavno koristiti kako bi spriječili astmu”, dodao je.

Godine 2016. je predstavnik norveškog skijaškog tima zapao u probleme, kada je dobitnica tri olimpijska odličja, Therese Johaug, bila pozitivna na steroid Clostebol. Ona je objasnila kako je zabranjena tvar u njezino tijelo mogla ući kroz mast koju je koristila za liječenje usana od posljedica izlaganja suncu.

Norveški olimpijski odbor je diskvalificirao Therese Johaug za 13 mjeseci, ali joj je ostavio mogućnost da se natječe u Pyeong Changu. Međutim, Međunarodna skijaška federacija je uspjela pobiti odluku na Arbitražnom sportskom sudu (CAS), koji joj je zabranio sudjelovanje na Zimskim olimpijskim igrama ove godine.

Dakle, zato što je to praksa, čak i kada nemaju astmu, Norvežani i mnogi zapadni olimpijci se bez problema prijavljuju da su oboljeli od astme i koriste zabranjene lijekove koji se smatraju dopingom, ali spadaju u klauzulu Izuzeća u terapijske svrhe. Naravno da je nemoguće da su svi oboljeli od upale plića, da imaju astmu, teža ili lakša oboljenja dišnih puteva i da im se zbog toga mogu pozvati na Izuzeće zbog terapijskog korištenja. Imamo zabranjenu tvar, potom napravimo klauzulu da se može koristiti u terapijske svrhe, “et voilà”, igre mogu ići dalje, a postotak uspješnosti je daleko veći, ali to nitko ne može osporiti.

Od skijaškog trčanja do brzog klizanja, Zimske olimpijske igre su prepune disciplina gdje se traži izdržljivosti bez daha. A za veliki broj olimpijskih sportaša to nije problem, jer je za osvojiti sljedeću medalju dovoljna astma. Naime, utvrđeno je da “sportaši s astmom” imaju veću vjerojatnost da će osvojiti medalje od svojih konkurenata.

Jedan od četiri zimska olimpijca ima astmu, što im otežava normalno disanje. Ovaj podatak ne iznenađuje Johna Dickinsona, profesora na Školi sporta i vježbi na Sveučilištu Kent.

Godinama je proučavao astmu u elitnim natjecateljima i kaže da je broj sportaša koji tvrde da imaju tu bolest do 70 posto među plivačima i 50 posto kod skijaša.

“Sportovi koji traže visoku razinu izdržljivosti kao da privlače sportaše koji imaju astmu, ali oni također mogu uzrokovati probleme s disanjem i sami sebi. Ljudi obično dišu kroz nos, koji grije i vlaži zrak, filtrira mikroskopske čestice i štetne kemikalije. No, tijekom takmičenja većina sportaša privremeno diše kroz usta”, kaže Dickinson,

“Dobivate zrak koji odmah ide u dišni put, ali on zauzvrat izaziva pustoš na plućima, isušuje plućne alveole i potiče upale. Rezultat je astma, a kao što pokazuje istraživanje na sportašima, to se događa vrlo često”, kaže prof. John Dickinson sa Sveučilišta Kent.

Ti sportaši uspijevaju doći do Olimpijade, unatoč teškom disanju i kašljanju, a često nadmašuju konkurente bez astme. To se osobito vidi tijekom Zimskih olimpijskih igara.

S astmom brže i bolje

U pregledu literature iz 2009 , stručnjak za astmu Kenneth D. Fitch je ustanovio je da je tijekom igara u Salt Lake Cityu 2002. godine 5,2 posto sportaša imalo astmu, ali je ta skupina osvojila 15,6 posto medalja. Promatrao je isti učinak u Torinu 2006. godine, kada je 7,7 posto sportaša s astmom osvojio 14,4 posto medalja, te Vancouver 2010., gdje je 7,1 posto sportaša s astmom osvojilo 11,8 posto medalja.

Međunarodni olimpijski odbor je godinama razmišljao treba li ili ne dopustiti inhalator protiv astme, poput Ventolina i sličnih, na igrama. Konačno je donesena odluka i više od 90 posto olimpijskih sportaša koji su podnijeli zahtjev za izuzeće zbog astme je u razdoblju od 2004. do 2008. koristilo inhalatore i gore spomenute lijekove.

“Dok god koristite inhalatore, vaša pluća su kao da nemate astmu. Vi ste na jednakom terenu za igru”, kaže Dickinson.

Ali što ako uzmete veliku dozu? Može li to dati prednost nad ostalim konkurentima?

“To ovisi o tome imate li astmu ili ne”, rekao je prof. Dickinson za Popular Science.