Blinken prijeti Kini zbog veza sa Rusijom

Washington je spreman uvesti dodatne sankcije protiv Kine zbog njenog navodnog transfera robe i komponenti dvostruke namjene, za koje tvrdi da ih može koristiti Rusija, izjavio je u petak američki državni sekretar Antony Blinken.

Govoreći na konferenciji za novinare u Pekingu nakon sastanka s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, američki zvaničnik je podsjetio da je Washington već uveo sankcije protiv više od 100 kineskih entiteta i da je “potpuno spreman djelovati” i “preduzeti dodatne mjere”.

Blinken je tvrdio da navodna podrška Kine ruskoj odbrambenoj industriji izaziva zabrinutost ne samo zbog situacije u Ukrajini, već i zbog “srednje do dugoročne prijetnje koju mnogi Evropljani visceralno osjećaju da im Rusija predstavlja”.

Ranije ove sedmice, Wall Street Journal je također objavio da SAD pripremaju sankcije koje bi mogle odsjeći neke kineske banke iz globalnog finansijskog sistema ukoliko Peking ne prekine svoje ekonomske veze s Rusijom.

List je tvrdio da američki zvaničnici vjeruju da je trgovina s Kinom omogućila Rusiji da obnovi svoje vojne industrijske kapacitete i mogla bi joj pomoći da porazi Ukrajinu u ratu iscrpljivanja.

Peking je zauzvrat optužio SAD za licemjerje jer su pružile milijarde dolara pomoći Ukrajini, dok je “nerazumno kritizirao normalne trgovinske i ekonomske odnose između Rusije i Kine”.

“Ovo je vrlo licemjeran i neodgovoran pristup”, rekao je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin novinarima u petak kao odgovor na Blinkenovu zabrinutost oko podrške Pekinga Moskvi.

Kina je takođe oštro odbacila optužbe generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga da „podstiču“ sukob u Ukrajini. Peking je umjesto toga okrivio NATO za podsticanje krize nastavljajući svoju ekspanziju u Evropi i odbijajući da poštuje rusku nacionalnu sigurnost. Nakon sastanka s Blinkenom, Xi je sugerirao da SAD i Kina “trebaju biti partneri, a ne rivali” i da teže ka postizanju “zajedničkog uspjeha i da ne nanose štetu jedna drugoj”.

„Predložio sam tri glavna principa: uzajamno poštovanje, miroljubivi suživot i saradnja na kojoj svi dobijaju. Oni nisu samo sažetak prošlih iskustava, već i vodič za budućnost”, rekao je kineski lider.

Peking je zadržao politiku neutralnosti po pitanju ukrajinskog sukoba, a kineski zvaničnici su u više navrata izjavljivali da ta zemlja ne prodaje oružje ni Rusiji ni Ukrajini. Ranije ovog mjeseca, glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Mao Ning insistirao je na tome da Kina “reguliše izvoz proizvoda dvostruke namjene u skladu sa zakonima i propisima”, pozivajući “relevantne zemlje” da “ne ocrnjuju ili napadaju normalne odnose između Kine i Rusije”.

U decembru prošle godine američki predsjednik Joe Biden izdao je dekret kojim je omogućio sankcije stranim finansijskim institucijama koje nastavljaju poslovati s Rusijom. Cilj je bio zajmodavce izvan jurisdikcije SAD i EU koji pomažu Rusiji da nabavi osjetljive artikle, koji navodno uključuju poluvodiče, alatne mašine, hemijske prekursore, kuglične ležajeve i optičke sisteme.