EU razmatra proširenje digitalnog nadzora nad svakim građaninom

Komisija EU navodno razmatra veliko proširenje prakse nadzora u bloku koje bi potencijalno moglo uticati na svakog građanina EU, izvijestio je u utorak njemački t-online medij, pozivajući se na povjerljive nacrte preporuka koje je vidio.

U dokumentu od 28 stranica, koji je navodno sastavila grupa stručnjaka u ime Brisela, navodi se ukupno 42 prijedloga mogućih strožih mjera nadzora u onome što je medij opisao kao “ograničenje privatnosti bez presedana”.

Dokument pod naslovom “Preporuke Grupe na visokom nivou o pristupu podacima za efikasno sprovođenje zakona” zahtijeva od programera aplikacija da stvore “backdoors” za agencije za provođenje zakona kako bi došle do bilo kojeg sadržaja koji im je potreban. Istražitelji bi trebali biti u mogućnosti da zaobiđu end-to-end enkripciju u servisima za slanje poruka poput WhatsAppa ili Telegrama koristeći neku vrstu “općeg ključa” koji su obezbijedili programeri, izvijestio je t-online. Kompanije koje ne bi ispunile takve zahtjeve trebale bi se suočiti s kaznama, navodi se u dokumentu.

Ipak, lista prijedloga nije ograničena na aplikacije za razmjenu poruka. Predložene izmjene također su usmjerene na stvari povezane s internetom, pozivajući na “veću standardizaciju” različitih kućnih aplikacija i uređaja, uključujući “sve oblike povezivanja”. Očekuje se da će mjera posebno utjecati na kućne pomoćnike poput Google Home, Alexe ili Apple asistenta, kao i sve do pametnih frižidera, omogućavajući vlastima da pribave podatke prikupljene pomoću takvih uređaja.

U radu se također poziva na uvođenje zadržavanja podataka, navodi t-online. Uredba o zadržavanju podataka zahtijeva od provajdera telekomunikacijskih i internetskih usluga da pohranjuju podatke o prometu o svim svojim korisnicima u određenom vremenskom periodu i da ih po potrebi mogu proslijediti organima za provođenje zakona. Takvi podaci mogu uključivati ​​IP adrese, telefonske kontakte ili podatke o lokaciji.

Savezni administrativni sud Njemačke – najviše pravosudno tijelo u zemlji koje odlučuje o slučajevima upravnog prava – ranije je klasifikovao neosnovano i neselektivno zadržavanje podataka kao kršenje zakona EU i zabranio ga u Njemačkoj. Sada bi se to moglo promijeniti ako Komisija EU ispoštuje ove preporuke, upozorio je t-online. Dokument je navodno opravdao predloženi pristup masovnom nadzoru potrebom da se „osigura efektivno krivično gonjenje“ slučajeva u vezi sa organizovanim kriminalom i terorističkim aktivnostima, a posebno za identifikovane zavjere za teroristički napad u ranoj fazi.

Digitalna stručnjakinja Anja Hirschel, koja je također članica Njemačke piratske stranke koja se zalaže za prava na digitalnu privatnost, upozorila je da takvi planovi predstavljaju “bez presedana… skok pravo u potpuno nadgledano društvo”.  “Sve što radimo, gdje idemo i s kim komuniciramo, bit će vidljivo u svakom trenutku i bez ikakvih prepreka”, rekla je za t-online.

Brisel nije komentarisao izvještaj o nacrtu preporuka za nadzor.

Prošle godine, holandska europarlamentarka Sophie in ‘t Veld već je upozorila da vlade EU koriste “totalitarne metode” za špijuniranje novinara. Ona je komentirala optužbe da neke zemlje EU koriste izraelski zlonamjerni softver Pegasus za praćenje urednika ruske novinske stranice sa sjedištem u EU.