U svjetlu najnovijih američkih sankcija prema ruskoj Gazprombanci, Bosna i Hercegovina se ponovno našla u poziciji gdje mora preispitati svoju energetsku budućnost. Dok službeni Sarajevo umiruje javnost da “nema razloga za paniku”, postavlja se pitanje koliko dugo možemo ignorirati činjenicu da naša energetska strategija više nalikuje vremenskoj prognozi – nepredvidiva je i često nas iznenadi nespremne.
Južna interkonekcija – spas ili nova ovisnost?
Bosna i Hercegovina danas kupuje jeftini ruski plin. Amerikancima to smeta. Direktor Energoinvesta Mirza Ustamujić ističe projekt Južne interkonekcije kao ključno rješenje trenutne situacije. Međutim, vrijedi se zapitati mijenjamo li samo adresu dobavljača ili zaista gradimo energetsku neovisnost? Projekt koji je “trebao početi jučer” zvuči više kao vatrogasna mjera nego kao dio promišljene dugoročne strategije. U vremenima kada bi trebali graditi temelje održive energetske budućnosti, čini se da samo tražimo brza rješenja za duboke strukturne probleme.
Trenutna situacija nije izoliran slučaj već dio šire geopolitičke igre. Mađarska i Slovačka već “proučavaju promjene”, što jasno pokazuje da se radi o regionalnom, a ne samo lokalnom problemu. Kremlj najavljuje pronalazak rješenja, no pitanje je koliko će ta rješenja koštati krajnje korisnike. Dok velike sile odmjeravaju snage na energetskom polju, male zemlje poput BiH često postaju kolateralna šteta u igrama moći.
Stvarna cijena energetske ovisnosti
Dok se fokusiramo na tehničke aspekte dobave plina, često zaboravljamo dublju dimenziju problema. Energetska ovisnost nije samo pitanje infrastrukture – ona zadire duboko u ekonomsku stabilnost zemlje, utječe na političku samostalnost i ograničava mogućnosti dugoročnog razvoja. Svaka nova cijev, bila ona sa sjevera ili juga, samo je novi lanac u već postojećim okovima energetske ovisnosti.
Umjesto jurnjave za novim dobavljačima, BiH bi trebala ozbiljno razmotriti svoju energetsku budućnost. Stvarna energetska neovisnost znači razvoj vlastitih kapaciteta, modernizaciju postojeće infrastrukture i, možda najvažnije, stvaranje dugoročne strategije koja nije podložna geopolitičkim hirovima. Treba kupovati od svih. Tko je jeftiniji, toga odaberemo.
Trenutna kriza nije samo izazov već i prilika da BiH preispita svoj pristup energetskoj politici. Umjesto da jurimo za brzim rješenjima koja samo premještaju problem s jednog mjesta na drugo, vrijeme je za stvaranje održive energetske strategije koja će služiti interesima građana, a ne geopolitičkim igrama velikih sila.
Jer na kraju dana, energetska neovisnost nije samo pitanje odakle dolazi plin – već koliko smo sposobni samostalno upravljati svojom energetskom budućnošću. A trenutno, čini se da više reagiramo na tuđe poteze nego što stvaramo vlastitu igru. Možda je vrijeme da prestanemo mijenjati smjer vjetra i konačno izgradimo čvrsto kormilo za naš energetski brod.
Kako bi trebalo raditi?
Ovo je odlična prilika za suradnju Banja Luke, Sarajeva i Mostara. Umjesto podmetanja i cinkarenje po zapadnim i istočnim veleposlanstvima, idealo bi bilo surađivati sa svima. Kada ucjene Ameri, javi se Dodik Putinu, a kada Putin stisne, Sarajevo i Mostar se obrate Amerima.
Građani bi imali najjeftiniji plin, cijena rada bi bila manja, a proizvodi i usluge konkurentnije na svjetskom tržištu. Svima bi bilo dobro.
U Rumunjskoj je sutra prvi krug predsjedničkih izbora.
U igri za pobjedu je George Simon koji se protivi slanju vojne pomoći za Ukrajinu.
Glavni protivnik mu je sadašnji predsjednik Klaus Iohannis s dva uzastopna mandata i odan ukrajinski saveznik, briselski ćato.
Što se tiče samog teksta, ide vam poskupljenje plina na ionako male plaće.
Mi uživamo u toj briselskoj blagodati već dugo vremena.
ko je pametan napravt če si peč raketu
Jučer informacija da ameri kupuju sjeverni tok 2, nema veze što je oštećen…… Znači nije bitno dali su rusi, s.koreanci, iranci, hut, palestinci, talibani, isilovci….. bitno je da ameri imaju u tome svoj tal i odmah sve 5…..jer ako nemaju odmah si neprijatelj br.1.
Alberta Health Services optužena je za pokušaj cijepljenja djeteta u školi protiv volje njegovih roditelja. Dana 6. studenog djelatnici Alberta Health Services posjetili su Edmonton Hardisty School gdje su navodno pokušali cijepiti učenika 6. razreda unatoč tome što su njegovi roditelji potpisali obrazac u kojem su izjavili da ne žele da on primi cjepiva. “Jasno je da ne daju prioritet roditeljskim pravima, a ne radeći to, traumatiziraju učenike”, rekla je dječakova majka Kerri Findling za Counter Signal . Tijekom posjeta školi AHS je planirao cijepiti učenike šestih razreda cjepivima protiv HPV-a i hepatitisa B. Naime, i HPV i hepatitis B su cjepiva koja se daju za sprječavanje bolesti koje se normalno prenose spolnim putem. Među glavnim problemima u vezi s cjepivom protiv HPV-a bio je veliki broj nuspojava prijavljenih nakon uzimanja, uključujući slučaj u kojem je 16-godišnja australska djevojka postala neplodna zbog cjepiva. Osim toga, 2008. godine Američka agencija za… Čitaj više »
“Kada ucjene Ameri, javi se Dodik Putinu, a kada Putin stisne, Sarajevo i Mostar se obrate Amerima.”
Odličan zaključak! Još da dodam kada od ako ne griješim od 01.01.2025. se uvede od strane EU, BiH najviše izvozi u EU, tzv. “CO2 porez” ionako krhka privreda u BiH će se naći u problemima mnoge tvornice će smanjiti proizvodnju, što znači manje radnika koji će opet, mada ne znam gdje jer i tamo je kriza kojoj se ne nazire kraj, put zapada EU trbuhom za kruhom! Još kada se (za)počnu otvarati rudnici litija po BiH mislim da je sumorna budućnost BiH koja je ionako, osim par većih gradova, “prazna ljuštura” gdje je demografski kolaps!
Nesto se ona Plenkoviceva alapaca Ursula primirila i utisala?
Ne treba paniciti – Azerbejdzan nam nudi gas kroz turski tok. Gas je potpuno istog kvaliteta kao ruski.
Сарајево:Како су амерички хеликоптери за Министарство одбране БиХ преко ноћи поскупели за 15 милиона КМ
Како наводе федерални медији набавка америчких хеликоптера за Министарство одбране БиХ постала је једна од најконтроверзнијих тема у актуелном сазиву Већа министара. Иако је првобитно договорено да БиХ обезбеди 4,3 милиона КМ кроз програм Стране војне подршке (FMS) са САД-ом, нова изјава министра одбране Зукана Хелеза указује да ће тај износ порасти на чак 19 милиона КМ.
Ujedinite se u svom interesu.