“Svjetska klimatska deklaracija”: Ne postoji klimatska hitna situacija, prema 2000 znanstvenika i dva nobelovca

Gotovo 2000 znanstvenika iz cijelog svijeta – točnije 1983, a mogu im se pridružiti – na čelu s dvojicom nobelovaca (prof. John F. Clauser i prof. Ivar Giaever), potpisali su do sada Svjetsku klimatsku deklaraciju, pokrenutu u lipnju 2022. Ovo je prilika da objavimo naš prijevod teksta ove deklaracije, koja se protivi globalnim politikama usvojenim zbog navodnog antropogenog zatopljenja, na štetu dobrobiti i prosperiteta čovječanstva. “Ne postoji klimatska hitna situacija”, bez oklijevanja navodi se u njoj, uz tvrdnju da je porast CO2 dobra vijest za poljoprivredu i “ozelenjavanje” planeta.

Dvije tisuće potpisnika iz više od trideset zemalja – to već postaje značajno… iako Deklaracija naglašava: “Nije broj stručnjaka ono što se računa, već kvaliteta argumenata.”

Klimatska hitna situacija? Gdje?

Web-stranica grupe “CLINTEL” (“Global Climate Intelligence Group”) redovito objavljuje članke i analize o znanstvenim aspektima svojih tvrdnji, ali i o aktualnim događajima, ponekad radosnima u vrijeme kada politički dužnosnici iz raznih zemalja osporavaju, pa čak se i obvezuju na ukidanje mjera usmjerenih prema postizanju nemogućeg “neto nula emisija” do 2050. godine, ili ih jednostavno napuštaju.

“Svjetska klimatska deklaracija” potpisana od strane dvojice nobelovaca

Nažalost, Svjetska klimatska deklaracija, uz svoje vrlo zanimljive točke, veliča “nizak” natalitet u “prosperitetnim društvima”, iako je upravo to jedan od glavnih ciljeva klimatskih alarmista, a demografska zima najavljuje probleme koje je teško i nazvati, dok stanovništvo većine zemalja svijeta pokazuje starenje koje će imati ekonomske i društvene posljedice koje su jednako predvidive koliko i ozbiljne.

Evo cjelovitog prijevoda ove Svjetske klimatske deklaracije. – J.S.

Ne postoji klimatska hitna situacija

Globalna mreža od više od 1900 znanstvenika i stručnjaka stoji iza ove hitne poruke. Klimatska znanost treba biti manje politična, dok klimatske politike moraju biti znanstvenije. Znanstvenici moraju otvoreno govoriti o nesigurnostima i pretjerivanjima u svojim predviđanjima o globalnom zatopljenju, dok politički dužnosnici moraju hladnokrvno procijeniti stvarne troškove, kao i zamišljene koristi svojih političkih mjera.

Prirodni čimbenici uzrokuju zatopljenje, ne samo antropogeni

Geološki zapisi otkrivaju da se klima Zemlje mijenja otkako planeta postoji, s prirodnim hladnijim i toplijim razdobljima. Malo ledeno doba završilo je tek 1850. godine. Stoga nije iznenađujuće da trenutno doživljavamo razdoblje zatopljenja.

Zatopljenje je znatno sporije nego što se predviđalo

Zatopljenje planeta znatno je sporije od onoga što je IPCC predvidio na temelju modela s antropogenim poticajem. Razlika između stvarnog svijeta i modeliranog svijeta pokazuje da smo daleko od potpunog razumijevanja klimatskih promjena.

Klimatska politika temelji se na neprikladnim modelima

Klimatski modeli imaju brojne nedostatke i nisu nimalo uvjerljivi kao alati za oblikovanje globalnih politika. Preuveličavaju učinak stakleničkih plinova poput CO2. Osim toga, ne uzimaju u obzir da je povećanje CO2 u atmosferi korisno.

CO2 je hranjiva tvar za biljke, ključna za sav život na Zemlji

CO2 nije zagađivač. Ključan je za sav život na Zemlji. Fotosinteza je blagoslov. Povećanje CO₂ korisno je za prirodu, jer ozelenjuje Zemlju: porast CO2 u zraku potaknuo je rast globalne biljne biomase. Također je koristan za poljoprivredu, jer povećava prinos usjeva diljem svijeta.

Globalno zatopljenje nije povećalo prirodne katastrofe

Ne postoje statistički dokazi da globalno zatopljenje pojačava uragane, poplave, suše i druge slične prirodne katastrofe ili ih čini češćima. Naprotiv, postoje uvjerljivi dokazi da su mjere za smanjenje emisija CO2 štetne i skupe.

Klimatska politika mora poštivati znanstvene i ekonomske stvarnosti

Ne postoji klimatska hitna situacija. Stoga nema razloga za paniku ili uzbunu. Oštro se protivimo politici “neto nula emisija CO2” predloženoj za 2050. godinu, koja je i štetna i nerealna. Ako se pojave bolji pristupi, a sigurno će se pojaviti, imat ćemo vremena za razmišljanje i prilagodbu. Cilj globalne politike trebao bi biti “prosperitet za sve” osiguravajući pouzdanu i pristupačnu energiju u svakom trenutku. U prosperitetnom društvu, muškarci i žene su dobro obrazovani, natalitet je nizak, a ljudi brinu o svom okolišu.

Epilog

Svjetska klimatska deklaracija (WCD) okupila je veliki broj kompetentnih znanstvenika iz cijelog svijeta. Ogromno znanje i iskustvo ove skupine ključno je za postizanje uravnotežene, objektivne i relevantne vizije klimatskih promjena.