„Majko Božja Bistrička, moli se za nas! Mi smo Tvoji putnici, blagoslovi nas…“
Stihovi su poznate marijanske pjesme koja ponekad odzvanja zagorskim brežuljcima prilikom noćnih ili ranojutarnjih organiziranih hodočašća vjernika do najpoznatijeg svetišta Majke Božje u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske – Marije Bistrice.
Marija Bistrica spominje se prvi put još davne 1209. godine u povelji kralja Andrije. Kasnije je, prema legendi, župnik Benedikt sakrio oltarni kip Majke Božje s djetetom iz kapele kod Vinskog Vrha pred naletom Turaka i uzidao ga u zid crkve u Mariji Bistrici. Župnik je stradao u jednoj nezgodi i tako nitko nije znao gdje je nestao kip. Mnogo godina poslije kip je pronađen i ponovo sakriven da ga ne otmu Turci koji su često harali ovim prostorima. Nakon stotinu godina kip je ponovo pronađen i od tada se događaju tisuće čuda, hrle vjernici i mole Majku da ih blagoslovi i usliši im molitve.
Bistrička crkva i župni dvor oduvijek su bili okupljališta hrvatskih rodoljuba, pa je tako upravo u župnom dvoru donesena odluka o osnivanju Matice ilirske, koja je docnije prerasla u Maticu hrvatsku. Najvažniji dan u povijesti ove crkve bio je 3. listopad 1998. kada je papa Ivan Pavao II posjetio ovo svetište povodom proglašenja blaženim pokojnog kardinala Alojzija Stepinca. Kako bi hodočasnicima put bio što ugodniji, a boravak što duže ostao u sjećanju, pobrinuli su se mnogi lokalni hoteli i restorani sa svojim ponudama, te je ispred svetišta postavljeno puno štandova sa tradicionalnim izlošcima, suvenirima bistričkog kraja, ali i gastronomskom ponudom.Mnoge putničke agencije organiziraju hodočašća iz različitih mjesta u Hrvatskoj u svim godišnjim dobima, a ponajviše ljeti.