Nakon što je Donald Trump iz novih mjera o nametanju carina na čelik, aluminij, te posebnih carina u iznosu od 60 milijardi dolara za Kinu, izuzeo saveznike, iako Europsku uniju privremeno do 1. svibnja, uz zemlje kojima je Washington već nametnuo niz sankcija, jasno je da se ova odluke odnosi na Kinu.
Jučer su Kina i Rusija, koja nema značajnu trgovinsku razmjenu sa Sjedinjenim Državama, najavili da će odgovoriti nametanjem carina na američke proizvode.
Rusija će vjerojatno pripremiti popis ograničenja na uvoz određenih proizvoda iz Sjedinjenih Država kao odgovor na američke carine na uvoz čelika i aluminija, a na sličan se potez sprema i Kina, izvijestili su u petak iz ministarstava trgovine dvije zemlje, po čemu se vidi da su akcije Pekinga i Moskve koordinirane.
“Vjerojatno ćemo pripremiti prijedloge o protumjerama, odnosno restrikcije na uvoz američke robe. Mislim da će sve zemlje ići tim putem”, rekao je zamjenik ruskog ministra trgovine Viktor Jevtukov.
Ministarstvo trgovine Kine je u petak priopćilo da planira uvesti mjere u vrijednosti do tri milijarde dolara na uvoz iz Sjedinjenih Država kao odgovor na američke carine na uvoz čelika i aluminija. Još nisu najavljene protumjere na zasebne američke carine za kineske tehnološke proizvode u iznosu od 60 milijardi dolara.
Dakle, trenutno se Peking ograničio na odgovor od tri milijarde dolara, što je 20 puta manje od vrijednosti paketa kojeg je predložio Trump. Američki mediji i njihovi sateliti u regiji navode kako je ovo signal da Peking pokazuje suzdržanost i da ne želi trgovinski rat sa Sjedinjenim Državama.
U četvrtak je Washington objavio da će iz carina biti izuzeti ključni američki trgovinski partneri, uključujući Europsku uniju, Australiju, Argentinu, Brazil, Kanadu, Meksiko i Južnu Koreju. Bijela kuća je priopćila da su carine potrebne radi zaštite nacionalne sigurnosti i da stoga ne trebaju odobrenje Svjetske trgovinske organizacije. Mnogi trgovinski stručnjaci se ne slažu s time i kažu da su carine u nadležnosti međunarodnog trgovinskog tijela sa sjedištem u Ženevi.
Međutim, čini se da su one za Peking apsolutno nevažne, iako protucarine za čelik i aluminij, kao ni paket mjera koji će Kinu koštati 60 milijardi dolara neće proći bez odgovora.
Ono što stručnjaci zaboravljaju je da Kina za dva dana pokreće trgovinu naftom u juanima, što bi već tijekom ove godine moglo promijeniti sliku globalnog gospodarstva. Možda iz tog razloga Peking ne reagira ishitreno i ne žuri se s izricanjem protumjera Washingtonu, jer će ionako udariti u same temelje financiranja američke države i ratne mašinerije – petrodolar.
“Ako ostavite vrata pritvorena, moglo bi se dogoditi da vam se u kuću ušulja divlja mačka, rakun ili kukac, a da to i ne znate. Neki uljezi su gori od drugih, ali svi mogu biti neugodni. U kuću vam može ući i lopov, što vam može jednom zauvijek promijeniti život. Sjedinjene Države su ostavile otvorena svoja vrata i 26. ožujka je Kina odlučila ući u američku kuću i vrlo lako bi Americi mogla nanijeti kobni udarac, konkretno petrodolaru”, napisao je Brandon Smith za portal Birch Gold Group, ali pojasnimo o čemu je riječ.
Kina priprema kobni udarac za dolar
Kina će 26. ožujka konačno pokrenuti svjetsku trgovinu naftom denominiranom u juanima. U posljednjem desetljeću je bilo nekoliko “lažnih početaka”, ali ovaj put posao ima odobrenje Državnog vijeća NR Kine. Uz to odobrenje, “petrojuan” će postati stvarnost i Kina će na sve načine pokušati potkopati hegemoniju “petrodolara”.
Adam Levinson, upravljani menadžer i glavni investicijski djelatnik u fondu Graticule Asset Management Asia (GAMA) još prošle godine je upozorio da Kina pokreće trgovinu naftom u juanima, što će izazvati šok za investitore koji na to ne obraćaju pozornost. To bi mogao biti koban udarac već oslabljenom američkom dolaru i ubrzati jačanje juana kao dominantne svjetske valute. Ali ovo nije “vijest dana” koja će ubrzo pasti u zaborav. Peking je ovaj posao planirao godinama i naporno radio na najsitnijim detaljima.
Upozorenje investitorima 2015.
U 2015. godini je Kina provela prvi od niza napada na petrodolar. Gazprom Neft, treći po veličini ruski proizvođač nafte, odlučio je napustiti dolar i prijeći na juan i druge azijske valute. Iran je Rusiju slijedio iste godine, koristeći juan i niz drugih valuta u iranskoj trgovini nafte. Iste godine je Kina proširila svoj “Novi Put svile“, a juan je počeo jačati svoju hegemoniju na europskim tržištima.
No, američki petrodolar je 2015. još imao priliku za borbu, jer je uvoz nafte u Kini bio neumjeren.
Nick Cunningham je tada za portal Oil Price napisao: “Iako je većina rasta svjetske potražnje zabilježena u XXI stoljeću, posljednjih nekoliko mjeseci je uvoz nafte u Kini bio najveći na svijetu. U travnju je Kina uvozila 7,4 milijuna barela dnevno, što je rekord i mjesto najvećeg uvoznika nafte u svijetu. Ali mjesec dana kasnije je uvoz pao na samo 5,5 milijuna barela dnevno.”
Od proljeća 2015. je ovaj problem uklonjen i uvoz nafte u Kini neprestano raste.
Svijet ulazi u razdoblje petrojuana
Za SAD je problem što je petrodolar podržan američkim državnim obveznicama, tako da može doći do povećanja američkog deficita. Ako dođe do najcrnjeg scenarija, Sjedinjene Države su velikoj nevolji, a čini se da prekosutra dolazi vrijeme da se američka administracija i FED suoče s ovim problemom.
Smrtni udarac je najavljen 2015. godine, a moglo se pretpostaviti u kojem će se smjeru stvari razvijati kada je 2017. Kina postala najveći potrošač i uvoznik nafte u svijetu.
Sada da je Kina najveći svjetski potrošač nafte, a Peking može utjecati i na Saudijsku Arabiju da joj sirovu naftu plaća u juanima. Razgovori o tom pitanju između dvije zemlje su već vođeni i Saudijska Arabija može odbiti ponudi, ali će se kina okrenuti drugim dobavljačima.
Sumnja se da je to bio glavni razlog zbog kojeg je kineski državni vrh zahtijevao da se sa Saudijskom Arabijom postignu novi naftni sporazumi. Sve teče tako brzo da bi se konačni udarac petrodolaru mogao zadati već prekosutra, 26. ožujka. Mnogi su o tome govorili još u rujnu 2017. godine, ali je svijet bio uvjeren u moć američke valute.
Sa sporazumima s glavnim izvoznicima nafte Kina konačno ima učinkovit način da zaobiđe sustav petrodolara, a ovaj plan podržavaju Rusija, Iran i Venezuela, kao i izvoznici koji, htjeli to ili ne, ipak ne želi izgubiti udio na ogromnom kineskom tržištu.
Posljedica ovog posla je da bi se američko gospodarstvo uskoro moglo naći u vrlo nemirnim vodama. Prije svega, vrijednost dolara ovisi o njegovom korištenju u trgovini naftom. Kada se to promijeni i pogorša, vjerojatno ćemo svjedočiti jakom i stalnom padu vrijednosti dolara. Jednom kada se tržište nafte potrese, juan će postati dominantna svjetska valuta, a dolar će i dalje slabiti.
Pad petrodolara bi mogao biti koristan za zlato
Među svim budućim problemima za dolar postoje i neke dobre vijesti. Sjedinjene Države su napustile zlatni standard ’70-ih, ali zlato sada opet postaje najsigurnije sredstvo za ulaganja. Proteklih godina zapravo svjedočimo renesansi zlata.
Po prvi put otkako su SAD napustile zlatni standard, prije nekoliko desetljeća, fizičko zlato je ponovno ugrađeno u globalni monetarni sustav. Ovo je nevjerojatno dobra vijest za vlasnike zlata. Ponovno uvođenje zlata u svjetsko gospodarstvo bi moglo dovesti do znatnog povećanja njegove cijene. S velikom vjerojatnošću se može tvrditi da će je izvoznici odabrati financijski instrument kojeg podupire zlato, umjesto onog koji se stvoren političkom odlukom Washingtona iz ’70-ih i temelji se doslovno na zraku. Posljedica odluke Kine je da bi sve više zemalja moglo promijeniti kurs, što će rezultirati znatnim povećanjem cijena zlata.
Ukratko, ovdje dobivamo odgovore zašto Kina i Rusija proteklih godina gomilaju zlatne rezerve i zašto Kina uvjerava svoje dobavljače da naftom trguju juanima.
Kina je to pažljivo izračunala. Od proljeća 2015. kineski uvoz nafte neprestano raste i logično je bilo očekivati da će se za proboj juana na globalnoj razini Peking odlučiti na naftne ugovore u svojoj nacionalnoj valuti, koju dobavljači kasnije mogu mijenjati za zlato ili kupovati kineske proizvode.
Kineski list China Daily sredinom siječnja ove godine piše kako se očekuje da će uvoz 2018. godine porasti za više od 7,7 posto, što je potvrdio Ekonomski istraživački centar državnog energetskog diva China National Petroleum Corp (CNPC).
Uvoz sirove nafte u zemlji porast će 7,7 posto i 2018. će doseći 451 milijuna tona, što čini 70,1 posto ukupne opskrbe Kine, navodi se u izvješću koje je objavio CNPC.
Uvoz nafte najvećeg svjetskog potrošača energije je prošle godine porastao za 10,8% i iznosio 396 milijuna tona nafte, što znači da je Kina postala najveći svjetski uvoznik nafte. Zemlja se prošle godine oslanjala na uvoz za 67,4% potreba za naftom.
Potražnja za naftom na kineskom tržištu će 2018. godine porasti za 4,6% na godišnjoj razini i doseći 615 milijuna tona. Potrošnja nafte u zemlji je prošle godine porasla 5,9 posto na godišnjoj razini i iznosila 590 milijuna tona, što je najviša vrijednost od 2011. godine.
Izvješće predviđa da će 2018. potražnja za prirodnim plinom u zemlji također porasti za 10% na godišnjoj razini i iznosit će 258,7 milijardi kubnih metara.
Očekuje se da će domaća proizvodnja prirodnog plina porasti za 8,8% i doseći 160,6 milijardi m3, dok će uvoz u 2018. godini porasti za 13,4% na 105 milijardi m3, što čini više od 40 posto opskrbe prirodnim plinom zemlje.
Kina je 2017. potrošila 235,2 milijarde m3 prirodnog plina, što je za 17 posto više nego godinu dana prije, navodi se u izvješću.
U Kini raste potražnja za plinom do te mjere da se u prosincu suočila s nestašicom, a razlog je plan prelaska milijuna kućanstava s ugljena na plin ili električno grijanje, što je dio plana borbe protiv onečišćenja.
Han Xiaoping, ravnatelj informacijskog odijela kompanije China Energy Net Consulting, izjavio je kako postoje brojni rizici od velike ovisnosti o stranoj nafti i plinu, a nedavna nestašica opskrbe plinom dobar je primjer. No, problem će se riješiti izgradnjom nove infrastrukture za pohranu plina, posebno podzemnih skladišta, kako bi se spriječila buduće nestašice.
U Kini u sektoru nafte i plina dominiraju tri državne kompanije – China National Petroleum Corp, China Petrochemical Corp i China National Offshore Oil Corp. Sve tri su uključene u plan internacionalizacije juana i potkopavanja hegemonije petrodolara.
Prošlog svibnja su reformske smjernice u industriji nafte i plina u zemlji odobrene od strane Centralnog komiteta Komunističke partije Kine i Državnog vijeća, kabineta ministara Kine, kako bi konkurentskim tvrtkama, bilo državnim ili privatnim, bio olakšan pristup tržištu u ova dva sektora.
Podsjetimo, od 26. ožujka Kina kao najveći uvoznik u svijetu pokreće trgovinu naftom u juanima, a navedene brojke o količini uvoza i porasta potražnje znače da će se petrodolar suočiti s izazovom bez presedana i upitno je hoće li se moći nositi s ovim pritiskom, bez obzira na carine i sve mjere koje Trumpova uprava pokušava poduzeti kako bi usporila uspon azijskog diva.
Portal Oil Price piše kako je 26. ožujak povijesni dan, jer na burzi Shanghai International Energy Exchange počinje trgovanje naftom u juanima. Ovo je povijesni događaj zato što će to biti prvi put da će strani trgovci imati pristup kineskom tržištu, ali zato što je Kina ovaj posao pokušavala pokrenuti godinama, ali je i uvijek iz raznih razloga odustajala. Ovaj put nije tako i možda je to razlog zbog kojeg Peking, barem za sada, nije odgovorio oštrije na Trumpove carine koje na kraju “pogađaju” samo Kinu.
“Svijet ulazi u razdoblje petrojuana” – ne, svet ulazi u Novi Hladni Rat. Sada bi ovo trebalo da bude očigledno i onima koji su to apsolutno odbacivali. Sada je i koordinisana akcija Rusije i Kine više nogo očigledna i razvoj situacije postaje sve predvidljiviji. Jasno je da SAD neće tek-tako gledati propast dolara. Neverovatno brza konfrontacija sa Rusijom ali i Kinom pokazuje kakav će odgovor biti – već predviđeno. Ni Rusija ni Kina više nemaju razloga da “podilaze” SAD-u što se vidi i po retorici ali će i dalje da pokušavaju da vojnu konfrontaciju drže na što nižem nivou. SAD će sve učiniti da dolar bar na Zapadu ostane dominantan a Kina niti može niti joj se isplati čak i kada bi mogla da se tome suprotstavi. Ostaje samo da se vidi ko će biti Istok a ko Zapad. Iznenađenjna pa i velika su moguća jer su neverovatni ulozi u… Čitaj više »
” Ovo je nevjerojatno dobra vijest za vlasnike zlata.”
Ma jel moguce …..
Samo da taj hladni ne preraste u topli.Ovi sukobi i ćarke oko budućih granica tih dvaju blokova lako bi mogli otklizat u katastrofu.
Dedolarizacija je mač sa dve oštrice!?
Kako za SAD, tako i za Kinu, Rusiju, …..
Jedino ja nemam problema sa dedolarizacijom 🙂
Ameri su svoje otprdili.Ćao,nema više.
Uskoro slijedi izlazak nekih drzava iz SAD: Texas, Californija, New Mexico a zatim u drugom valu tu ce biti Aljaska i jos desetak drzava i time SAD prestaje biti globalni igrac. Pa kao posljedica zatvaranje SAD baza po svijetu, tako da ni Kosove Republjik nece uskoro biti SAD protektorat. Srbija samo mora biti strpljiva. i izdrzati jos par godina.
Sta moze da se radi Ameri printaju dolare koliko im treba i sta sad
Eh, koliko samo razlicitih faktora utice na cijenu dolara i cijenu nafte. SAD i EU imaju ozbiljnih problema u ekonomiji zbog jakih valuta i vec neko vrijeme pokusavaju oslabiti iste. EU ima kamatnu stopu od 0% a € i dalje snazan, slično je i sa $. Tekst nije dotakao temu fjučersa na nafti ili kapacitete za skladistenje nafte a o spekulantima ni traga. Dolar nesmije i nece da padne jer bi se za njim urušila ekonomija čitave planete. Cilj Rusije i Kine je da suzbiju uticaj $ u korist njihovih valuta. Pogledajte im samo devizne rezerve. 1999g. Rusija je imala oko 10 milijardi $ u jednom trenutku su imali preko 500 milijardi, sad imaju oko 450 milijardi a Kina, treba li to pominjati i njihov udio u $.
” Rezerve USA u zlatu oko 10000 tona druga je Nemacka sa 3500 tona. Devizne rezerve USA 90000 milijardi. O cemu pricamo. Ako oni propadnu propasce i ceo svet…” – objasnio covek!
Kinezi grizu sa više strana. Jedna je i skorašnje uvođenje zabrane na uvoz reciklirajućeg otpada, kojeg 80% SAD izvozi u Kinu.
Ove ekonomske teorije sa petrodolarom, su najveća amaterska internet prevara što kruži po online portalima, od advance.hr, Russia Today, sada i logično.com. Ne petrodolar je totalna glupost i ne može USA propasti zbog “petrodolara”. knjigu iz ekonomije u ruke i čitajte.