Bugarska bi voljela da Rusija pristane izgraditi plinovod “Bugarski tok”

Predsjednik Bugarske Rumen Radev je dao intervju za ruski Kommersant. Intervju je vremenski usklađen s predstojećom posjetom Radeva Rusiji. Valja napomenuti da će nadolazeći sastanak biti prvi susret predsjednika Bugarske i Ruske Federacije u deset godina.

Prije toga su bugarski čelnici preferirali “korespondentnu” verziju komunikacije, obzirom na činjenicu da su djelovali kao glasnogovornici birokrata Europske unije.

Prema Rumenu Radevu, jedno od pitanja koje namjerava otvoriti na sastanku s Vladimirom Putinom će biti pitanje ekonomske suradnje dviju zemalja. Predsjednik Bugarske je napomenuo da je ovo pitanje izuzetno relevantno zbog aktualnih antiruskih sankcija.

Radev je podsjetio da je Bugarska jedna od rijetkih zemalja EU koja zbog  takozvanog “slučaja Skripal” nije protjerala ruske diplomate, kako je tražio London.

Rumen Radev je u intervjuu rekao kako bilo koje sankcije neće trajati vječno, te da one ne uzrokuju štetu samo na zemlje kojima se izriču, nego i onim zemljama koje ih uvode ili takve sankcije podržavaju.

Bugarski predsjednik je istaknuo kako je Bugarska, kao članica NATO pakta, prisiljena ispuniti niz obveza, posebice onu da zemlja neće kupovati rusku vojnu opremu. Radev je istaknuo kako Bugarska računa na modernizaciju borbenih zrakoplova MiG-29, ali neće moći kupiti nove zrakoplove iz Ruske Federacije.

Rumen Radev je dodao kako bi idealna mogućnost za bugarsko gospodarstvo bila izravna suradnja u opskrbi plinom iz Rusije. Prema riječima bugarskog predsjednika, službena Sofija je zainteresirana da zemlja postane energetski centar jugoistoka EU.

“Vjerujem da Bugarska treba izravnu opskrbu plinom iz Rusije kroz Crno more. Nazovimo ga “Bugarskim tokom”, rekao je Rumen Radev.

Međutim, Radev nije naveo kako zamišlja realizaciju ovog “projekta”, uzimajući u obzir činjenicu da su bugarske vlasti ranije po nagovoru Bruxellesa blokirale izgradnju plinovoda “Južni tok” i ruski izvoznici su za jugoistok Europe osmislili i proveli projekt “Turskog toka”, čiji je prvi krak već položen.

Radev je također rekao da namjerava ponovno otvoriti pitanje izgradnje nuklearne elektrane “Belene”, projekt koji je već bio dogovoren s ruskim izvođačima, a blokadu izgradnje su neki političari u zemlji prikazali kao “veliku pobjedu” u suzdržavanju Rusije.

Podsjetimo, general Rumen Radev je od 2014. do 2016. godine bio zapovjednik bugarskog ratnog zrakoplovstva. Studije i obuku je završio na “Sveučilištu zrakoplovnih snaga G. Benkovski”  u Bugarskoj, a zatim diplomirao na časničkoj školi “Maxwell” u Sjedinjenim Državama. Predsjednik Bugarske je od siječnja 2017. godine i njegovi stavovi su često oprečni onima premijera Bojka Borisova, koji je veliki zagovornik EU i NATO pakta, čak i kada ta politika šteti nacionalnim interesima Bugarske.

Tijekom predizborne kampanje 2016. su u Bruxellesu Radeva nazvali “proruskim kandidatom”, što je netočno.

Umirovljeni general Radev je u kampanji izjavio kako je NATO svojom reformom uništio bugarsku vojsku i njene zrakoplovne snage. No, otišao je i korak dalje i rekao kako vojna reforma u Bugarskoj prijeti da zemlja potpuno ostane bez suvereniteta.

Odluka vlade Bojka Borisova da, umjesto domaćih, uključi poljske pilote u bugarsko zrakoplovstvo je bila kap koja je prelila čašu i nakon te odluke je zapovjednik bugarskog ratnog zrakoplovstva, tada general Rumen Radev, dao ostavku. Međutim, Bruxelles je taj korak nazvao “savezničkom pomoći”.

“Za mene, generala bugarske vojske i zapovjednika vojnog zrakoplovstva, ova ideja je još više ponižavajuća od ugovora prema kojem je Bugarska kao njemački saveznik tijekom Prvog svjetskog rata, izgubila oko 10% svog teritorija, te kada je morala platiti odštetu i smanjiti vojsku”, rekao je general Radev u vrijeme kada je demonstrativno napustio dužnost zapovjednika bugarskog zrakoplovstva.

Tada je odlučio ući u politiku, kasnije je imenovan kao predsjednički kandidat Bugarske socijalističke partije i postaje je bugarski predsjednik.

Iako predsjednik u Bugarskoj uglavnom ima protokolarnu funkciju i nema izvršne ovlasti, a sve važnije političke odluke mora odobriti parlament, njegov izbor za predsjednika, na kojima je u prvom krugu dobio gotovo 60% glasova, bio je neka vrsta referenduma o raspoloženju javnog mnijenja Bugarske i odnosa prema politici koju je vodio i još uvijek vodi premijer Borisov.

Bugarski premijer: “Hvala Rusiji na slobodi, ali Bugarska je EU i NATO”

P.S. Umjeće predsjednika Bugarske u upravljanju avionom MIG-29 pogledajte u videu: