Što želi Kim Jong-un i može li to dobiti od Washingtona?

Alejandro Cao de Benós, porijeklom Španjolac, trenutno posebni predstavnik Ministarstva vanjskih poslova Sjeverne Koreje i posebni izaslanik Odbora za kulturne odnose Sjeverne Koreje s inozemstvom, pojasnio je susret i pregovore Kim Jong-una i Donalda Trumpa u Singapuru.

Uoči susreta kojeg je pratio cijeli svijet je Alejandro Cao de Benós u intervjuu za RT Actualidad rekao kako Pyongyang ima drugačije planove i ciljeve od Zapada.

Cao de Benós, koji već 25 godina radi za sjevernokorejsku vladu, spominje tri točke koje su važne za Sjevernu Koreju. To su potpisivanje konačnog mirovnog sporazuma i službeno okončanje Korejskog rata, progresivno ukidanje sankcija i da se SAD prestanu miješati u odnose Pyongyanga i Seula, što je važno za ponovno ujedinjenje korejske nacije.

“Ovo posljednje pitanje je najrelevantnije na poluotoku, gdje je Washington umjetno podijelio jedan narod. Ljudi na ovaj susret gledaju s puno optimizma, ne samo zato što su pretrpjeli mnogo u tri godine totalnog rata, nego što su razdvojene obitelji. To su braća koja žive odvojeno. Još uvijek žive ljudi koji nisu vidjeli svoje rođake u više od 70 godina. Iz svih tih razloga je ponovno ujedinjenje Koreje prioritet”, tvrdi Alejandro Cao de Benós.

Pyongyang se ni u kom slučaju neće riješiti nuklearnog arsenala

Kada su uvrede i prijetnje između dva predsjednika bile uobičajene, takav sastanak je izgledao nezamisliv. Međutim, unatoč prijetnjama, susret je  konačno postao stvarnost. Što se promijenilo?

Cao de Benos kao najveću promjenu vidi  vrhunac razvoja termonuklearnog arsenala Sjeverne Koreje, što je učinjeno zbog imperijalističke politike.

“Sada se nuklearni rat može izbjeći, jer su pregovori jedini način da do njega ne dođe. SAD su napravile pomak od politike agresije i invazije ka politici pregovaranja, jer nuklearno oružje, kao što svaki strateg, braniti mir i jamči opstanak bilo kojeg naroda”, naglašava Alejandro Cao de Benós, prema kojem je upravo nuklearni arsenal Sjeverne Koreje omogućio pregovore.

Međutim, rekao je kako se Pyongyang je “ni u kojem slučaju neće riješiti nuklearnog sredstva za zastrašivanje”.

“Ono što će učiniti je prekid testiranja  interkontinentalnih balističkih projektila i neće nuklearna znanja i tehnologije dijeliti s drugim narodima. U tom kontekstu, američki predsjednik mora prihvatiti neke obveze, te omogućiti južnokorejskom narodu da suvereno donosi svoje odluke i ne miješati u odnosima Sjevera i Juga. Ujedinjenje neće ovisiti o Sjedinjenim Državama ako se SAD ne budu  uplitale u suverene odluke Južne Koreje”, kaže Cao de Benós.

“Ono što se čini sigurnim je da Sjeverna Koreja neće prihvatiti bilo kakvo uplitanje u njezinu unutarnju politiku, niti će napustiti svoj socijalistički ili komunistički sustav, niti će biti bilo kakvih ustupaka koji uključuju gubitak suvereniteta zemlje”, uvjeren je Alejandro Cao de Benós.

Ukidanje sankcija?

Sljedeće pitanje koje je spomenuo jest prednost koju će azijska zemlja dobiti progresivnim ukidanjem ekonomskih sankcija. Konkretno, postoji zajednički Industrijski kompleksa s Južnom Korejom, Kaesong, koji generira 5 milijardi dolara godišnje.

Ako se razina proizvodnje podigne za  100 ili 200 puta, ekonomske koristi za Koreju bile bi ogromne i učinile ujedinjenu zemlju “novim azijskim tigrom”.

“Vjerojatno će to biti najuspješnija avantura. Gospodarske koristi za Koreju bile bi ogromne i to bi bio novi azijski tigar, vjerojatno najnaprednija sila od svih ostalih”, vjeruje Cao de Benós.

Nadalje, ako bi taj proces bio dovršio, percepcija Sjeverne Koreje i njenog načina života također bi se promijenila i nestale bi “barbarske laži”, dodao je.

“Mnogi mediji i vlade promijenili bi svoju retoriku. Sjeverna Koreja neće mijenjati svoj način razmišljanja ili svoj socijalistički sustav, ali bi se, kada se uspostave ekonomski interesi, demoniziranje, uvrede i horor priče, koje izmišlja i širi CIA, promijenile”, kaže Alejandro Cao de Benós.

S tim u svezi, on podsjeća na ono što se dogodilo s Kinom, koju, iako i dalje ima jednostranački sustav, “nitko više ne naziva diktaturom i dobro je tretiraju zbog njenih gospodarskih sposobnosti”.

Međunarodni odnosi

Vanjska podrška, kaže Cao de Benós, nikada nije bila središnja točka koja je omogućila sjevernokorejsko zbližavanje s južnim susjedom i Amerikom. U tom smislu analizira vezu s Rusijom.

“Bio je prilično malo intervencija, ali je Rusija, kao naš susjed, zainteresirana za mir i sklad na poluotoku”, rekao je Cao de Benós, podsjećajući da je i Moskva “odobrila ekonomske sankcije protiv Sjeverne Koreje koje su predložile SAD”

Za Kinu je isključio da je azijski div provodio aktivnu zaštitu Sjeverne Koreje, ne samo zbog podržavanja sankcija Ujedinjenih naroda.

“Kina je prije gotovo 30 godina napustila socijalizam, osim u središtu Komunističke partije. Dakle, Sjeverna Koreja u pitanju napretka ili pregovora ovisi o vlastitoj snazi”, uvjeren je  Alejandro Cao de Benós.

RT Actualidad