Izbori u Turskoj – Pobjeda Erdogana i ulazak u vlast radikalnih nacionalista

Vrhovno izborno povjerenstvo Turske je potvrdilo pobjedu Recepa Tayyipa Erdogana na predsjedničkim izborima, dok je njegova Stranka pravde i razvitka (AKP) dobila 42,5 posto  Erdoganova stranka (AKP) dobiva 42,5 posto, ali koalirajući sa Strankom nacionalističkog pokreta (MHP), koja je osvojila 11,1% glasova, osvaja 343 mjesta u novom sazivu parlamenta, što mu je dovoljno da formira vladajuću koaliciju.

Unatoč izbornoj pobjedi, postotak glasova koje je AKP dobio je jedan od najnižih na svim parlamentarnim izborima održanim od 2002. godine. Samo na izborima 7. lipnja 2015. je AKP imao gori rezultat, kada je osvojio 40,87%. No, kako su AKP i MHP koaliciju dogovorili uoči izbora, prema gotovo 100% obrađenih glasova su osvojili 53,6 posto glasova na parlamentarnim izborima i pobjedu mogu proglasiti kako u borbi za predsjednički ured, tako i za parlament.

Oporbena koalicija koju je predvodila Republikanska narodna stranka je na parlamentarnim izborima dobila 34% glasova, a izborni prag je prešla i kurdska Narodna demokratska stranka (DHP), čiji je vođa Selahattin Demirtas u zatvoru, dobila je  11,6% glasova i sa 67 zastupnika postaje treća po veličini frakcija na 27. sazivu Velike nacionalne skupštine Turske.

Govoreći isključivo predsjedničkim izborima, Erdogan je ostvario uvjerljivu pobjedu već u prvom krugu s 52,5% glasova. Drugi je kandidat Republikanske stranke Muharrem Ince je drugi s 30,8 posto osvojenih glasova, a slijede kandidat kurdskog DHP-a Selahattin Demirtas s 8,2 posto glasova, te kandidatkinja stranke IYI Meral Alsener sa 7,4 posto.

Obraćajući se pristašama ispred sjedišta Stranke pravde i razvitka u Ankari, Erdogan je rekao  kako su “najveći pobjednici predsjedničkih i parlamentarnih izbora – demokracija i narod Turske”, prenosi agencija Anadolu.

Prema njegovim riječima, “narod je odlučno stao u zaštitu svoje slobode i budućnosti”.

“Narod koji je još jučer golim rukama zaustavio tenkove, topove, avione, helikoptere i oružje pučista, istim tim rukama je danas stao u zaštitu svoje slobode i budućnosti. Pobijedila je Turska, turski narod, ali i svi potlačeni ljudi u svijetu”, kazao je Erdogan.

Istaknuo je kako će biti “nastavljeni veliki napori kako bi Turska ostvarila sve zacrtane ciljeve i narednih godina”.

“Sa snagom koju ste nam dali na biralištima, svi zajedno ćemo ostvariti ciljeve naše zemlje do 2023. godine“, rekao je turski predsjednik.

Naveo je i da je “Turska odabrala odlučnu borbu protiv svih terorističkih organizacija” te najavio da će “povećati međunarodni ugled države”.

“Rezultat je potvrda da ćemo stajati uspravno pred onima koji nas poprijeko gledaju – od terorista pa do globalnih interesnih krugova”, istaknuo je Erdogan.

Novi mandat Erdoganu nosi mnogo veće, izvršne ovlasti, jer se u Tursku uvodi predsjednički sustav.

U parlamentu je novost što AKP više nema sam većinu, nego vladajuću koaliciju stvara s radikalnim nacionalistima Stranke nacionalističkog pokreta (MHP), što znači da će Turska još više skrenuti udesno, posebno prema Kurdima. Naime, MHP i čelnik stranke

Devlet Bahçeli su se uvijek protivili bilo kakvog oblika pregovora s Kurdima na jugoistoku zemlje, a zagovarali su i politiku čvrste ruke protiv svih Kurda u regiji. Ako je AKP do sada samostalno donosio odluke, bilo u predsjedničkom uredu ili parlamentu, sada će za to trebati podršku Stranke nacionalnog pokreta, a ona neće izostati, jer je premijer Binali Yıldırım prošlog tjedna najavio pokretanje vojne kampanje protiv kurdskih snaga u Ayn Arabu, trenutno preimenovanom u Kobani, potom Qamishliju i Hasaki u Siriji, kao i protiv PKK snaga u Iraku.

Ovo je po prvi put u političkoj povijesti zemlje da su stranke na izborima formirale koalicije. Vladajuća koalicija će, osim očekivanih povećanih vojnih aktivnosti u regiji, Tursku pretvoriti u punopravnu predsjedničku republiku, jer ća na snagu stupiti izmjene Ustava Turske potvrđene na referendumu 16. travnja 2017. godine.

Konkretno, broj zastupnika u turskom parlamentu povećan je s 550 na 600. Premijerova dužnost se ukida, a voditelj izvršne vlasti postaje predsjednik koji imenuje ministre. Uvedena je institucija potpredsjednika. Parlament će izgubiti kontrolu nad aktivnostima vlade, ali može uzeti u obzir zahtjev za opoziv predsjednika u slučaju da ga podrži najmanje 301 od 600 zastupnika. Kako u ovom sazivu AKP i MHP imaju 343 mandata, to je do 2023. praktično nemoguće. Glasanje za opoziv se održava u roku od mjesec dana tajnim glasovanjem. Da bi se opozvao predsjednik, potrebne su tri petine ili 361 glasa od ukupnog broja zastupnika.

Kako je politika Erdogana i vladajuće Stranke pravde i razvitka poznata, važnije je koja će ministarstva dobiti MHP i što će Devlet Bahçeli tražiti od koalicijskog partnera. Bez obzira na moć koju je koncentrirao u uredu predsjednika, Erdogan u parlamentu ima 293 zastupnika i za većinu mu trebaju glasovi 50 zastupnika Stranke nacionalističkog pokreta i Bahçelija, što  će vjerojatno dati novu, jaču nijansu za sada poznatoj politici Erdoganove Turske.