Makedonija ne može dobiti pozivnicu za ulazak u NATO sve dok ne riješi spor oko njezina državnog imena s Grčkom, izjavio je danas glavni tajnik NATO pakta Jens Stoltenberg na tiskovnoj konferenciji u Bruxellesu nakon sastanka s premijerom Makedonije Zoranom Zaevom.
Stoltenberg je kazao kako će Makedonija biti pozvana u NATO čim budu dovršeni unutarnji procesi s Grčkom i zaključi se sporazum između Skopja i Atene.
“Bez okončanja tog procesa, ne vidim kako u doglednoj budućnosti Makedonija može ući u NATO”, izjavio je Jens Stoltenberg.
“Ovo je unutarnji proces i ne moram izgovoriti svoje mišljenje o tom pitanju. Pozivamo Bivšu Jugoslavensku Republiku Makedoniju da započne pregovore o prijemu na NATO summitu u srpnju. Siguran sam u to da će nam se moći pridružiti u NATO-u čim njihovi unutarnji postupci budu završeni”, dodao je Stoltenberg.
Istovremeno je istaknuo da čak i najpovoljnijim okolnostima nije moguće navesti točno vrijeme pristupanja Makedonije Sjevernoatlantskom savezu.
Podsjetimo da se spor između Makedonije i Grčke oko imena bivše jugoslavenske republike, koje je isto kao i ime sjeverne grčke regije, vodi već 25 godina.
Atena je tražila promjenu imena susjedne zemlje i suprotstavlja se njezinom pristupu Europskoj uniji i NATO paktu. Međutim, ministri vanjskih poslova Grčke i Makedonije, Nikos Kotzias i Nikola Dimitrov, su 17. lipnja u društvu premijera Tsiprasa i Zaeva potpisali sporazum prema kojem bi se bivša jugoslavenska republika Makedonija preimenovala u Republiku Sjevernu Makedoniju, ali je makedonski predsjednik Đorđe Ivanov odbio potpisati ovaj dokument.
Makedonija je pred novom velikom krizom
No, Makedoniju najviše potresa kriza oko novog imena zemlje, problem kojeg Zoran Zaev želi riješiti kako bi zemlja što prije ušla u NATO, dok Europska unija može pričekati.
Predsjednik Đorđe Ivanov je odbio potpisati sporazumu o promjeni imena zemlja, a Makedoniju potresaju prosvjedi nezadovoljnih građana sporazumom kojeg su u ime Makedonije i Grčke potpisali ministri vanjskih poslova dvije zemlje.
Epilog krize je prilično neizvjesna. Vladajuća koalicija sve češće spominje mogućnost opoziva Ivanova. Čime želi riješiti prepreke koje im stvara predsjednički ured.
Iako je najavljen kao “povijesni sporazum” i primjer rješavanja dugotrajnih sukoba, sporazum Zaev-Tsipras nosi svi prihvatili s optimizmom.
Makedonski predsjednik Đorđe Ivanov je odbio je potpisati zakon kojim bi potvrdio sporazum, uz obrazloženje da je sporazum protuustavan i da u Sobranju nije usvojen u skladu s temeljnim dokumentom zemlje.
“Jedan od stupova moje politike u izbornom programu za 2014. je bio da neću prihvatiti promjenu Ustava kako bi promijenio ustavno ime. Ne prihvaćam ideje i prijedloge koji će ugroziti makedonski nacionalni identitet, posebnost makedonske nacije, makedonski jezik i makedonski model suživota”, kazao je Ivanov i podsjetio da je za njegov izborni program glasalo više od pola milijuna građana Makedonije.
Odbijanje Ivanova da potpiše sporazum, prosvjedi nezadovoljnih u Makedoniji i Grčkoj su doveli do činjenice da je politički epilog krize neizvjestan.
Zakon o promjeni imena se prema Ustavu vratio u parlament, a ako ga parlament ponovo izglasa, predsjednik ga je dužan potpisati, objašnjava profesor međunarodnih odnosa Denko Maleski, prvi ministar vanjskih poslova Makedonije.
Međutim, ako Ivanov ne potpiše zakon ni nakon drugog glasovanja, onda je to njegova interpretacija pravnih i političkih čimbenika, dodaje Maleski.
“Budući da predsjednik to nije učinio u prethodnom slučaju, kada je bio u pitanju zakon o jezicima, vrlo je vjerojatno da to neće učiniti ni sada, što će vjerojatno zemlju gurnuti u krizu”, rekao je Maleski.
Sporazum o promjeni imena je dizajniran prije dolaska Zaeva na vlast
“Scenarij za usvajanje sporazuma je dizajniran prije nego što je Zaev i došao na vlast, kaže političarka Natalija Ivčeva.
Vlada Zaeva je sporazum dogovorila uz pomoć stranih čimbenika i neovisno o reakciji makedonskog predsjednika, sporazum se smatra konačnim.
Ako bude raspisan, referendum o sporazumu može biti obvezujući ili konzultativan, rekla je Ivčeva. Rezultati savjetodavnog referenduma ničim neće obvezati vladu da poštuje volju građana.
Međutim, premijer Zaev je izjavio kako će dati ostavku ako građani Makedonije sporazum odbiju. Međutim, Natalija Ivčeva tvrdi kako se Zaevu nikako ne može vjerovati.
“Ako imamo ideju o kakvoj se osobi radi, koja ujutro nešto kaže, a navečer to porekne, toj se osobine može vjerovati čak niti o pitanju referenduma. Referendum se ne bi smio ni održati, jer je takvo raspoloženje među ljudima. Ne možemo tako govoriti o imenu, našem identitetu, ustavu i našem jeziku “, rekao je Ivčeva.
Građani misle da se Građani misle da se referendum ne bi trebao održati ili da ga treba bojkotiratine bi trebao održati ili da ga treba bojkotirati, dok vlastima treba samo cenzus, nastavlja Ivčeva. Prema njezinim riječima, tko će glasovati za sporazum je sporedna stvar, obzirom da je sporazum konačan.
Makedonija se ni po čemu ne razlikuje od Ukrajine ili, bolje rečeno, od Crne Gore, koja se priključila NATO paktu protivno volji većine građana, tako da će vlada Zorana Zaeva i bez referenduma progurati ovaj posao.
Maleski i Ivčeva kažu kako je teško predvidjeti opasnost od eskalacije sukoba. Makedonsko-grčki sukob traje toliko dugo da građani žele rješenje, kaže Maleski, koji tvrdi da trenutno u Grčkoj i Makedoniji nacionalisti s obje strane kažu da postoji samo jedna istina o Makedoniji, njihova ili naša, što apsolutno nije istina.
“Postoji više istina o Makedoniji. Mislim da će cijela stvar imati dobar kraj”, rekao je Denko Maleski.
Natalija Ivčeva kaže da je situacija napeta i negativna atmosfera među građanima raste. S druge strane, policija samo silom uspijeva blokirati prosvjede.
“Koriste sve metode kojima bi prestrašili ljude. Blokiraju prosvjede, iako se održavaju bez ikakvih nereda. Kako će oni uspjeti, ne znam, ali znam da je situacija sve napetija”, kaže Ivčeva.
EU ne želi Makedoniju zbog korupcije i kriminala
Uz sve navedeno, premijer Zoran Zaev se suočio s diplomatskim poniženjem u Luksemburgu, gdje su ministri vanjskih poslova zemalja EU ranije ovog tjedna odgodili odluku o otvaranju pregovora 2019. godine za Albaniju i Makedoniju. Naime, Francuska, Nizozemska i Danska su od Tirane i Skopja tražili jasne dokaze o jačanju vladavine prava i rezultatima borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Grčki ministar vanjskih poslova Nikos Kotzias je izjavio novinarima da je 25 zemalja članica EU “dalo zeleno svjetlo” Albaniji i Makedoniji za pregovore 2019. godine, ali su Francuska, Nizozemska i Danska tražili da se odluka odgodi za sljedeću godinu, kada se utvrdi da su vlasti u Skopju i Tirani uspjele poboljšati stanje u području vladavine prava i suzbijanju korupcije i kriminala.
Kotzias je izjavio da je na sastanku zatražio pozitivnu odluku “zbog unutarnje situacije u obje zemlje, koje trebaju stabilnost i sigurnost, a ne nove probleme”.
Prema diplomatskim izvorima u Luksemburgu, Nizozemska je rekla kako, unatoč sporazumu Skopja i Atene u sporu oko imena, makedonske vlasti još uvijek ne zadovoljavaju osnovne kriterije za početak pregovora, posebno kada je riječ o vladavini prava i učinkovitosti državne uprave.
Francuska vjeruje da u Albaniji nije suzbijen organizirani kriminal.
U ovoj je situaciji znakovito da je premijer Zaev nakon ministarskog sastanka u Luksemburgu najavio kako Makedonija počinje pregovore 2019. godine, a službenim priopćenjem ga je demantirala EU.
Makedonski mediji su priopćili kako je EU demantirala vladu u Skopju o datumu početka pristupnih pregovora, nakon što su Zoran Zaev i njegovi ministri 26. lipnja euforično izvijestili da Makedonija pregovore počinje u lipnju 2019.
U tom kontekstu, EU je objavila izjavu kojoj stoji: “EU nije dala suglasnost za pristupne pregovore s bivšom jugoslavenskom republikom Makedonijom, ali je dala uvjetnu preporuku za početak pristupnih pregovora ako zemlja provede reforme koje zadovoljavaju kriterije koji se primjenjuju u EU.”
Prema EU, reforme se odnose na poboljšanje pravosudnog sustava, smanjenje korupcije u zemlji, naravno, medijske reforme i slobode govora, reforme u poljoprivredi, zdravstva i niz drugih područja.
Nema sumnje da će NATO voditi svoju bitku za promjenu imena, neovisno o europskom putu Makedonije. To najvjerojatnije podrazumijeva opoziv predsjednika Ivanova, dok je referendum prilično riskantno rješenje, iako bi pristaše Zorana Zaeva uz glasove makedonskih Albanaca možda i uspjeli pobijediti.
Kako će se stvari odvijati teško je predvidjeti. Najgori scenarij je onaj koji je korišten da bi se Zoran Zaev doveo na vlast, kada su scenarij “Obojene revolucije” pratili teroristički napadi. Naime, prvi napad se dogodio u travnju 2015. u pograničnom selu Gošinci, općina Lipkovo, gdje je policijsku postaju napala naoružana albanska teroristička skupina od 40 ljudi s oznakama “Oslobodilačke vojske Kosova”.
Međutim, to je bio “napad upozorenja” bivšoj vladi premijera Nikole Gruevskog. Drugi napad, koji je u svibnju 2015. proveden u Kumanovu, trajao je dva dana i odnio 22 života. Od 70 do 100 terorista, koji su došli s Kosova, ubijeno je njih 14, a u borbi protiv ove skupine je smrtno stradalo 8 makedonskih policajaca, dok ih je 37 ranjeno. Iako se napad službeno smatra provokacijom albanskih terorista, proveden je u isto vrijeme kada se zahuktavala kampanja svrgavanja s vlasti vlade Nikole Gruevskog. Većina makedonskih analitičara je uvjerena kako su ovi događaji povezani, jer Albanci s Kosova u to vrijeme nisu imali nikakvog interesa za destabilizaciju Makedonije, osim da napadi uzrokuju opći osjećaj straha i nesigurnosti samo kako bi se stvorili uvjeti za dolazak Zaeva na vlast, kojem je jedina zadaća što prije i po svaku cijenu ugurati Makedoniju u NATO pakt.
jedan zaev pravi dar mar od makedonije i niko mu nista ne moze . zalosno
Da se vrate Goce Delcev i Pitu Guli pa rasture ova govna!
Raznim bojama obojena revolucija, ko tu narod nešto pita. U banana drzavama vlast ne bira narod nego razni špekulanti i uvlakači koji odrade šta moraju i za to budu nagradeni a narod ko šta pita!!!!
“Šta da radimo sa BJRM” – i dalje je u glavama Onih Koji Odlučuju!?
I dalje je na stolu “A” i “B” scenario?
Narod koji nastanjuje navedenu teritoriju, ništa ne odlučuje! Kao ni lokalni, jeftino korumpirani, političari.
Makedonija je ključna za rešenje mnogih problema na Brdovitom Balkanu? U paketu je problem Kosovo?!
Babiću, ovaj put promašaj jer ,”od Crne Gore, koja se priključila NATO paktu protivno volji većine građana”, 28% Srba ne žali NATO, a Crnogorci oko 50 % i “manjine”: Albanci, Bošnjaci i Hrvati oko 22 % žele! MK ulazi u NATO, u proljeće 2019. i BiH a @ Siniša vi ste dobili odgovor jer krenite od sebe vi ne volite državu u kojoj živite! Za mene ex YU je bila velika Srbija, srećom pojavio se Tito, njega da nije bilo mi nesrbi ne bi postojali!
Ovdje nam hitno treba netko od Makedonaca čitatelja, naravno, kad ne bi bilo budala koji tvrde da nisu nacija, pa će skrenuti u tu temu, a ne NATO
Smradovi Sjeverno Atlantski Teroristi i kriminalci, gutaju sve pred sobom da im vojna industrija prodaje igracke.
Sjeverna Koreja, Južni Sudan, Sjeverna Makedonija… trag i potpis su uvijek isti. Možda neka generacija nekad doživi države poput Sjeverna Engleska, Južna Katalonija, Sjeverni Maryland…
Plan CIa -e,je bio da najuri Gruevskog, i da dovede Zaeva ,koji ke smeniti ime i ugurati ga u Nato Jos fali samo da prodze referendum,Vecina Makedonaca ke bojkotirati referenrum, tako da nece biti cenzusa od 50%+1.Makedonci su makedonci i nisu vestacka tvorba
Laki … moj pobratime … a i svi ostali … “problem resis” jednostavno tako sto ga uopste ne resavas, i vec iz druge ili trece brzine saltas u rikverc, pa ondak “gas” ubacujes u petu brzinu. Rezultat? Dobijes sjebeni auto. Eto takvo je resenje nametnuto Bosni + CG + Srbiji + Makedoniji. Mogu Vam slobodno reci da vecina gradjana Makedonije je apsolutno protiv uopste debilnog stava MK rukovodstva da se uopste pregovara oko ovako kompleksnog pitanja koje ce itekako zabetonirati dalju 100% negativnu buducnost MK drzave. Nazalost postoje dosta ljudi koji su se sada itekako ofajdili podrskom ove nove kvislinske vlasti i takvi ljudi besramno vrse agitaciju gde god stignu (sve dok ne dobiju verbalno po nosu). Nazalost niti su Grci , niti su Makedonci, niti su Srbi, nit Crnogorci, nit svi narodi u BiH svesni sveooste situacije u njihovim drzavama, i da je vecina njihovih politicko-bezbednosno-ekonomskih “elita” itekako u… Čitaj više »
Nije mi jasno zasto se stalno ponavlja mantra da se nekoga gura u nesto , kad je ocigledno da se taj neko u ovom slucaju makedonija , odnosno njena” legitimna” vlast sama gura u nato ,ispunjava uvjete ,domace zadatke , ceka pozivnice i tako dalje ,identicni scenario kao sto je bio slucaj sa slovenijom , hrvatskom , crnom gorom , sutra srbijom ……
Prvi i glavni uslov za pristup nato paktu je bilo rusenje Jugoslavije odnosno JNA, da ste tada o ovoj temi pisali imalo bi smisla , danas je to zbilja uzaludno , sve bivse republike izgubile su suverenitet u svojim republikama i slobodu nepovratno 1990 godine kada su plebiscitarno odlucili srusiti jugoslaviju i napustiti socijalisticko samoupravno uredjenje drzave .Povratka vise nema i ne moze biti , sadasnjost je refleksija te proslosti a buducnost ce biti refleksija ove sadasnjosti , pat -mat pozicija.
Nato je vojna alijansa koja služi interesima Amerikanaca , a ako je njihov interes rat u Avganistanu onda i nato članice moraju u Avganistan , pošto vojske danas nemaju naročito velike budžete , Amerikanci im savetuju da izbace neameričku opremu , da kupuju Američku makar i polovnu , da smanje broj tenkova i tipova oružija koje je potrebno za odbranu zemlje u sluičaju napada jer to oružije je jako teško transportovati na velike udaljenosti u mirovne misije, potencira se na ukidanju vojnog roka, stvaranju manje profesionalnije vojske koja u kojoj će svaki vojnik barem jednom tokom karijere morati da ide u mirovnu misiju gde ga Nato posalje ,imperativ je slanje vojnika u mirovne misije, na taj način se uništava sistem odbrane države u korist Američkih vojnih operacija u inostranstvu . Nato neće učiniti Makedoniju dugoročno stabilnijom niti će povećati borbenu gotovost i arsenal vojne opreme već će probleme gurnuti pod… Čitaj više »
Postoji li na svijetu veca kriminalno teroristicka organizacije od NATO-a? Ako je organizacija Kriminalna i Teroristicka sto su onda osobe koje vode NATO i u cijem interesu ga vode?