U Armeniji uhićen glavni tajnik “proruskog” sigurnosnog saveza ODKB

Sud u Erevanu je odlučio uhapsiti bivšeg armenskog predsjednika Roberta Kočarijana i glavnog tajnika Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti Jurija Hačaturova, koji će danas biti pušten na slobodu, kazali su odvjetnici.

Kočarijanov odvjetnik, Aram Orbelijan, rekao je da će ostatak informacija “predstaviti na sutrašnjoj konferenciji za novinare”.

Na pitanje hoće li se odvjetnik bivšeg armenskog predsjednika Roberta Kočarijana žaliti protiv odluke, Ruben Saakijan je rekao: “Postoji li odvjetnik koji se ne žali protiv odluke suda? Naravno, da.”

Rekao je da je Kočarijana smireno prihvatio uhićenje, budući da je sudska odluka bila “očekivana”.

Odvjetnik Jurija Hačaturova, Mihan Pogosijan, izjavio je kako je za njegovog klijenta “sud izabrao alternativnu preventivnu mjeru”. Iznos jamčevine za puštanje na slobodu je za odvjetnika “prihvatljiv”.

Pogosijan je rekao da je sud odlučio pustiti Hačaturova uz jamčevinu u iznosu od 10 tisuća dolara, a uplata će se izvršiti u narednih nekoliko sati.

Istovremeno, dok iznos ne sjedne na račun suda, Jurij Hačaturov formalno ostaje u pritvoru.

Podsjetimo, Hačaturov je optužen za “rušenje ustavnog poretka”. Sličnu optužnicu ima i bivši predsjednik Armenije Robert Kočarijan.

Njih dvojica po ovako sastavljenoj optužnici se suočavaju s 15 godina zatvora, a tereti ih se u okviru  kaznenog predmeta o razbijanju prosvjednih akcija u Erevanu 1. ožujka 2008. godine.

U ovom je slučaju problem što je Jurij Hačaturov optužen i konačno uhićen nakon smjene vlasti u Armeniji, a glavni je tajnik Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (ODKB), sigurnosnog saveza kojeg čine Rusija, Bjelorusija, Kazahstan, Tadžikistan, Kirgistan i Armenija. Podsjetimo da je optužnica, blago rečeno, kontroverzna, budući da se njih dvojica terete za uporabu sile u nasilnim prosvjedima u Erevanu iz 2008.

U Rusiji se dio komentatora pita je li moguće zamisliti da, primjerice, Norveška iznenada podnese tužbu protiv glavnog tajnika NATO pakta. No, u slučaju Rusije se to dogodilo. Armenija je optužila je čelnika najvažnijeg vojnog i političkog bloka za Moskve. Što se dogodilo i kako bi to moglo koštati Rusiju i hoće li Moskva na to reagirati?

Jučer je posebna istražna služba Armenije optužila glavnog tajnika Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (ODKB) Jurija Hačaturova, koji tu dužnost obnaša od 2017. Optužen je za “rušenje ustavnog poretka” iz gore navedenih razloga.

Jurij Hačaturov, koji je 2008. godine zapovjedio garnizonom armenske vojske u Erevanu, ispitivan je kao svjedok i potom uhićen. Članak o “rušenju ustavnog poretka” pojavio se u Kaznenom zakonu u Armeniji nakon događaja opisanih u predmetu. Drugim riječima, Hačaturov je optužen za zločin kojeg je, prema verziji istrage, počinio kada nije to kazneno djelo nije postojalo, Ovu nedosljednost u optužnici ne priznaje gotovo nijedno kazneno pravo europskih zemalja.

Prema izvješćima armenskih medija, glavni tajnik ODKB je na sudu odbacio sve optužbe.

Sa sličnom optužbom se suočava i bivši armenski predsjednik, a za ovo kazneno djelo je predviđena kazna zatvora od 15 godina zatvora. U petak je bivši zamjenik premijera Armenije, Armen Gevorgijan, tadašnji tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost, pozvan na ispitivanje o istom predmetu. Još jedna osoba, bivši ministar obrane Armenije Mikael Harutjunijan, stavljen je na popis, ali je izvan zemlje.

Armenska oporba na čelu prvim predsjednikom Levonom Ter-Petrosijanom, koji je na izborima u veljači 2008. godine izgubio od Serža Sargsjana, tada je u središtu Erevana održavala prosvjede zbog “izborne prijevare”, što postaje uobičajeni razlog za prosvjede prozapadne oporbe, bez obzira na rezultate izbora.

Prosvedi su počeli 1. ožujka 2008. i pretvorili se u pobunu i sukobe s policijskim snagama, uključujući i napad na garnizon kojim je tada zapovijedao Hačaturov. U nemirima je deset ljudi poginulo, a oko 200 ih je ozlijeđeno.

Aktualni premijer Armenije, Nikol Pašinjan, tada je bio dio tima kampanje Ter-Petrosijana i jedan od aktivnih sudionika u prosvjedima. Kasnije je osuđen na sedam godina zatvora zbog organiziranja pobune, no u svibnju 2011. godine je općom amnestijom pušten na slobodu.

Na svoje trenutno mjesto u uredu premijera, Pašinjan je također došao zahvaljujući prosvjedima koji su u Armeniji izbili sredinom travnja. Oporba se protivila izboru bivšeg predsjednika Serža Sargsjana za premijera. Nekoliko dana kasnije, oporba je najavila početak “Baršunaste revolucije”. Sargsjan je podnio ostavku i Pašinjan je izabran na njegovo mjesto, iako je na izborima dobio samo 8% podrške.

ODKB uključuje Armeniju, Kazahstan, Kirgistan, Rusiju, Tadžikistan i Bjelorusiju. Zapravo, ovo je  postsovjetski odgovor NATO paktu, koji nakon završetka Hladnog rata ne samo da je preživio kao vojno-politički blok, već se širi i apsorbira nove zemlje središnje i istočne Europe. Ali, ODKB i NATO je moguće usporediti samo po mobilizacijskim resursima i brojem nuklearnih bojevih glava, dok se proračuni vojnih saveza nikako ne mogu usporediti.

Istovremeno, ODKB je od presudne važnosti za Rusiju sa stajališta vanjske politike, obzirom da Moskva može bolje i brže vojno reagirati na sve događaje koji se odvijaju u zemljama članicama saveza.

Ponašanje sadašnjih vlasti u Erevanu vjerojatno nije slučajno. Naime, teško je zamisliti da će Norveška, kao zemlja članica NATO pakta, dopustiti da se na njenom teritoriju uhiti glavni tajnik saveza Jens Stoltenberg, optužujući ga, recimo, za izbjegavanje poreza.

Armenski politolog i istraživač na Institutu Kavkaza, Grant Mikaelijan, teško može naći racionalne razloge za istragu protiv akcija tijekom prosvjeda 1. ožujka 2008. godine i predložio je da Hačaturov ne bude uhićen.

“Gotovo sam siguran da Hačaturov neće biti uhićen ili da će to barem biti stvar ozbiljnog pregovaranja. Osim toga, on tada nije bio političar, nego vojni dužnosnik”, rekao je prije uhićenja Mikaelijan.

Razlozi za uhićenje su za armenskog politologa obična osveta.

“Vlast se promijenila. Oni koji su tada izgubili su bili osuđeni za te nerede. Sada žele uhititi one koji su ih stavili u zatvor”, objasnio je stručnjak.

Ravnatelj Instituta za političke studije Sergej Markov vjeruje da će se ovom progonu usprotiviti ne samo Rusija, nego i ostali članovi ODKB. Ono što se dogodilo u Armeniji je nazvao je dijelom antiruske politike novog premijera Nikola Pašinjana.

“Pašinjanove riječi da želi nastaviti politiku dobrosusjedske suradnje s Rusijom su laž. Vidimo da strastveno govori o prijateljstvu, a progoni političare koji su orijentirani prema Rusiji. Progon tajnika Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti je očit primjer loših odnosa s ruskim vodstvom”, izjavio je Sergej Markov.

Prema Markovu, da želi razviti odnose s Rusijom, Pašinjan bi uložio sve napore da ne dopusti sličan slučaj, koji je čak i s pravne točke gledišta vrlo upitan.

Osim toga, mogao je pitati Moskvu i opstale zemlje saveza da Hačaturova prvo razriješe dužnosti, jer ovako uhićenje ima potpuno drugačiji značaj.

“Budući da je ciljana zajednička javna situacija, ovo je napad na CSTO. Rusija mora uzeti u obzir da su u Armeniji na vlast došli antiruski političari”, istaknuo je stručnjak.

Prema njegovim riječima, mnogi od onih koji su Pašinjan imenovali za rad u vladi su radili u raznim nevladinim organizacijama financiranim od strane Sjedinjenih Država i Europske unije. Pod njihovim utjecajem Pašinjan je počeo kvariti odnose s Rusijom. Sergej Markov je također izrazio uvjerenje da cijela priča neće utjecati na aktivnosti sigurnsnog saveza i da će ODKB i dalje funkcionirati u punoj snazi. Međutim, Moskva pod hitno mora poduzeti neke korake u vezi Armenije.

“Pašinjanova politika je tužna činjenica. Moramo revidirati odnose. Dobro je da Rusija nema vitalnih interesa u Armeniji. Čak i ako Pašinjan pozove američke trupe u Armeniju, nisam siguran da će to biti nekakav supermoćan udarac ruskim interesima”, zaključio je Markov.

No, Pašinjan je svjestan da su mu ruke vezane s više strana. Prije svega zbog velikog utjecaja Armenske apostolske crkve u narodu, velike podrške koju i dalje uživa “proruska” Republikanska stranka i činjenice da ruske baze u Armeniji postoje još od 1995. godine, od kojih je najveća 102. baza ruske vojske u gradu Gjumri s 3000 vojnika iz raznih rodova ruskih snaga i vojni dio zračne luke Erebuni u Erevanu, kojim se pod ugovorom dvije države služi i rusko ratno zrakoplovstvo.

Rusija se još nije službeno oglasila o najnovijem razvoju događaja u Armeniji.

ANALIZA: “Revolucija” u Armeniji – Napad na EEU i osovinu Moskva-Erevan-Teheran