Erevan se igra s vatrom – Armenija bi bez Rusije vjerojatno prestala postojati

Nakon jučerašnjeg priopćenja Ministarstva vanjskih poslova Armenije kako će zemlja ostati predana suradnji s Rusijom u okviru Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (ODKB) i Euroazijske ekonomske unije, danas je i armenski ministar vanjskih poslova Zohrab Mnacakanijan na sastanku sa zamjenikom ruskog ministra obrane, generalom Aleksandrom Fominom, izrazio stav Erevana o strateški važnoj ruskoj vojnoj bazi u blizini armenskog grada Gjumri.

Mnacakanijan bazu nazvao “jednim od pozitivnih i važnih primjera suradnje dvije zemlje u vojnoj sferi”, izvještava Tass .

Ruski i armenski dužnosnici su razgovarali o međunarodnoj i regionalnoj sigurnosti. Armenski ministar Mnacakanijan je istaknuo važnost jačanja Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (ODKB) i kako će njegova zemlja “nastaviti sve svoje aktivnost u organizaciji”.

Podsjetimo, nakon uhićenja u Armeniji glavnog tajnika ove sigurnosne organizacije je nastao veliki problem oko provedba paketa vojnih ugovora s Rusijom, prema kojima Erevan od Rusije treba dobiti kredite u iznosu od 100 milijuna dolara.

Izjava armenskog ministra dolazi nakon upozorenja Moskve, koja je, iritirana odlukama armenske vlade, poručila kako može ići na praktičnu razinu, prijeteći raskidom prethodno dogovorenih isporuka oružja i vojne opreme. To je sovjetsko i rusko oružje, koje je okosnica oružanih snaga Armenije, a Erevan ga od Rusije dobiva po povlaštenim uvjetima. Zašto je Moskva razmišljala o takvim teškim mjerama i kako bi Erevan mogao preživjeti bez ruskog oružja?

Iako malo popraćen u medijima, raskol između Moskve i Erevana nakon uhićenja glavnog tajnika ODKB-a, generala Jurija Hačaturova, postajao je sve ozbiljniji. Prema izvorima Kommersanta, ruske državne strukture su pod “veliki znak pitanja” doveli provedbu drugog paketa ugovora pod kojim bi Erevan trebao dobiti zajam od 100 milijuna dolara.

U okviru prvog paketa ugovora, Moskva je Erevanu 2016. godine dodijelila 200 milijuna dolara. Drugi ugovor podrazumijeva isporuku malog oružja, inženjerske u komunikacijske opreme i vozila za prijevoz osoblja. Bili bi “suspendirani” i planovi prethodnog rukovodstva Armenije za stjecanjem druge divizije taktičkog sustava “Iskander-E” i borbenih zrakoplova Su-30SM.

Kao što smo ranije izvijestili, nove vlasti u Erevanu su krajem srpnja uhitile glavnog tajnika Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (ODBK) Jurija Kačaturova, koji je optužen za “rušenje ustavnog poretka” i uhićen zbog nasilnog rastjerivanja prosvjeda oporbe 1. ožujka 2008. godine. On je u to vrijeme zapovijedao garnizonom u Erevanu. Hačaturov je uz jamčevinu ubrzo pušten na slobodu.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je izjavio kako nove armenske vlasti koriste sud za obračun s bivšim dužnosnicima, iako su obećale da to neće činiti. Ministarstvo vanjskih poslova Armenije je brzo odgovorilo kako uhićenja nemaju nikakve veze s vanjskom politikom Armenije i da su svi uhićeni u okviru borbe protiv korupcije i kriminala, te da se u nijednom slučaju ne može govoriti o političkom procesu. No, čini se da Moskva nije uvjerena u iskrenost nove vlade, što se vidi iz stavljanja pod “veliki znak pitanja” provedbu drugog paketa vojnih ugovora o kojima ovisi opstanak Armenije.

Osim toga, jučer je četvrtak je glasnogovornik armenske vlade, Arman Jegojan, izjavio kako Erevan planira zadržati mjesto glavnog tajnika ODKB-a.

“Rotirajuće predsjedništvo pripada Armeniji do 2020. godine”, rekao je Jegojan i naglasio kako je istraga slučaja “1. ožujka” unutarnja stvar Armenije i nema političke ili međunarodne implikacije, te kako će Erevan učiniti sve da situacija s glavnim tajnikom ne utječe na učinkovitost saveza ODKB.

No, izvor Kommersanta u ruskom Ministarstvu vanjskih poslova je izrazio sumnju da će zemlje vojnog sporazuma pristati da novi glavni tajnik bude iz Armenije, obzirom na situaciju oko Hačaturova. Pitanje mogućeg imenovanja bit će odlučeno najkasnije 8. studenoga, kada će se sastati najviše tijelo saveza, Kolektivno sigurnosno vijeće ODKB. Prema ruskom listu, trenutna situacija sugerira da se neće pribjeći automatskom odobravanju novog kandidata iz Armenije. Ako novi tajnik ne bude iz Armenije, na mjesto glavnog tajnika, po redoslijedu abecedne rotacije, dolazi Bjelorusija i  Minsk će imati pravo kandidiranja novog glavnog tajnika Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti.

Zamjenik ravnatelja ruskog Instituta za političke i vojne analize, Aleksandar Hramčihin, izrazio je mišljenje “da, ako Rusija ozbiljno odluči raskinuti vojne ugovore s Armenijom, takva reakcija ne bi bila sasvim primjerena”.

“Situacija glavnim tajnikom ODKB je slučaj Armenije. Ako je to njezin predstavnik, onda je na njoj koga treba kandidirati. Štoviše, ODKB je kolektivna organizacija koja uključuje pet zemalja, a ne dvije. Stoga je odgovor Rusije, ako je to doista istina, da obustavi opskrbu Erevana oružjem, potpuno neadekvatna”, rekao je Aleksandar Hramčihin.

Međutim, direktor Instituta za političke studije Sergej Markov je rekao: “Naravno, bilo koja zemlja članica ODKB ima suvereno pravo da povuče svog kandidata s mjesta glavnog tajnika i da predloži drugog i drugog. No, problem je u tome što je Hačaturov general vojske Armenije, koja je u proteklih 25 godina usko povezana s Rusijom i gdje na ruske snage sigurnosti gledaju kao na svoje.”

“Zamislite da je norveška policija uhapsila glavnog tajnika NATO-a. Kakva bi bila reakcija američke vlade?“, pita se Markov.

“Gotovo sam siguran da je cijela situacija s glavnim tajnikom ODKB dogovorena je s američkim obavještajnim službama. Zato mislim da u Kremlju ne samo da vidimo porast iritiranosti, nego i razumijevanje da je armensko vodstvo u tajnom dijalogu s neprijateljima Rusije, kroz obavještajne službe NATO zemalja, najvjerojatnije Sjedinjenih Država”, dodao je Sergej Markov.

Nije tajna da je Pašnijanov dolazak na vlast financirala armenska dijaspora u Sjedinjenim Državama. Stoga vodstvo Armenije provodi ne samo antiruske akcije, već akcije, koje su prema tajnom planu, usklađene s neprijateljima Rusije. A dati oružje nekoj zemlji koja bi sutra to oružje mogla okrenuti protiv nas, bi bila politička pogreška”, naglasio je Markov.

“Pašinjan može ponuditi kandidata da obnaša dužnost glavnog tajnika ODKB-a osobu koja je agent američkih službi. Bez sumnje će se otvoriti pitanje političkih stavova osobe koju će Pašinjan kandidirati”, zaključio je politolog.

Ipak, Markov je istaknuo kako, osim iritacije u Kremlju, još nije bilo stvarnog pritiska na Armeniju.

Možemo se pretpostaviti da ovaj članak o isporuci oružja može biti lagani pritisak kroz medije. Danas zamjenik ruskog ministra obrane, general Aleksandar Fomin, rekao kako vijesti o raskidu vojnih ugovora s Armenijom “nisu vjerodostojne”. Zanimljivo je da general Fomin nije oštro odbacio ove tvrdnje, nego se koristio blažom retorikom.

Međutim, što bi se dogodili da se prijetnja smanjenja opskrbe ruskim oružjem Armenije ostvari? Član Savjetodavnog odbora vojno-industrijskog povjerenstva Rusije, glavni urednik časopisa Arsenal domovine, Viktor Murahovski, kaže kako su ruska i sovjetska oružja temelje sustava naoružanja Armenije.

“Ako se Rusija iznenada povuče iz ugovora, to će biti nesposobna vojska. Ako prestane daljnja ruska podrška u obliku isporuka oružja i, što je još važnije, streljiva i projektila za ta oružja, kroz relativno kratko vrijeme ćemo imati vrlo ružnu situaciju”, rekao je Murahovski.

Viktor Murahovski je podsjetio da se isporuke ruskog naoružanja Armeniji provode po internim cijenama koje je odredio Državni obrambeni ured. Te su cijene su mnogo manje od uobičajenih izvoznih cijena.

“Često se ove isporuke uglavnom provode na račun ruskih kredita dodijeljenih Armeniji”, rekao je Murahovski, dodajući kako ne vidi zemlje koje su zainteresirane za kreditiranje vlasti u Erevanu za kupnju oružja potrebnog armenskoj vojsci.

Prema njegovim riječima, “ako pogledate mogućnosti Armenije da razvije svoje oružane snage, opremi ih modernim modelima izvan okvira suradnje s Rusijom, one su beznačajne”.

Pretpostavka da bi Armenija mogla pronaći alternativu ruskom oružju i prebaciti se na dobavljače iz drugih zemalja Murahovski zove fikcijom.

“Armenija nije toliko bogata za kupnju oružanih sustava po svjetskim tržišnim cijenama. Erevan ih može imati samo kroz vojno-tehničku suradnju s Rusijom”, kazao je vojni stručnjak.

Aleksandar Hramčihin s Instituta za političke i vojne analize je također napomenuo da bi obustava ruskih isporuka bila veliki udarac za Erevan i to bi se odmah bi se odrazilo na obrambene sposobnosti zemlje. Međutim, po njegovom mišljenju, iako bi se Armencima bilo teško prilagoditi drugim oružjima, ako na kraju budu prisiljeni na to, oni će se morati prilagoditi.

Dodao je kako je u posljednje vrijeme Armenija kupila vrlo malo oružja od Rusije. Erevan je kupio uglavnom ruske sustave “Iskander-E” i “Smerč”.

Ruski vojni stručnjak Konstantin Makijenko podsjeća da su Armeniji jednom prilikom isporučeni vrlo snažni višecijevni raketni sustavi iz Kine.

“Ipak, Rusija je i dalje najveći dobavljač oružja i vojne opreme Armenije i prestanak ruskih izvora, ako se dogodi, bio bi jak udarac, ako ne i katastrofa za vojsku i međunarodnu sigurnost Armenije”, rekao Makijenko.

Osim toga, on je naglasio kako Armenija ima ograničene resurse i pronaći izvoznike koji su spremni za isporuke oružja po jednako povoljnim uvjetima će biti vrlo teško, bolje rečeno, nemoguće”, zaključio je Aleksandar Hramčihin.

Stoga je vrlo teško uspoređivati Armeniju s Ukrajinom. Ako se ukrajinsko vodstvo i Petro Porošenko poigravaju s ekonomijom zemlje i životnim standardom Ukrajinaca, Pašinjan je u puno težoj situaciji, jer na kocku stavlja opstanak Armenije. U to kontekstu se može promatrati poruka koju su ruske vlasti kroz članak u Kommersantu neslužbeno uputile Erevanu.

Moskva oštro reagirala na poteze Erevana – Armenija obećava predanost savezu s Rusijom

U Armeniji uhićen glavni tajnik “proruskog” sigurnosnog saveza ODKB

ANALIZA: “Revolucija” u Armeniji – Napad na EEU i osovinu Moskva-Erevan-Teheran