Kina uvela carine na 60 mlrd. dolara američkog uvoza i prekida kupovati američku naftu

Američki predsjednik Donald Trump je u subotu branio svoju odluku da podigne carine na uvoz robe iz Kine vrijedne 200 milijardi, ističući “kako te mjere funkcioniraju bolje nego što je itko mogao predvidjeti”.

“Carinske tarife imaju pozitivan utjecaj na našu čeličnu industriju. Otvaraju se tvornice u cijelim Sjedinjenim Državama, čeličane opet rade i nevjerojatni iznosi ulaze u našu zemlju”, napisao je Trump na svom Tweeteru.

“Carinske tarife će našu zemlju učiniti još bogatijom nego što je danas. Samo se budale ne slažu s time”, dodao je u posljednjoj objavi na Twitteru na tu temu.

Kako napominje, “Kina po prvi put nije u boljoj poziciji od Sjedinjenih Država”.

Trump je prošli tjedan najavio dodatno podizanje carina s 10 na 23 posto na uvoz robe vrijedne 200 milijardi iz Kine.

Suvereno je pravo Washingtona da uvodi ovakve mjere, a kako će se to odraziti na američku ekonomiju i financije, treba da objavi barem godišnje izvješće za 2018. i tek onda donositi zaključke. Na temelju nekoliko tjedana, koliko traje naplata do sada nametnutih carina, a najavljene na robu od 200 milijardi dolara će stupiti na snagu 5. rujna, teško je potvrditi točnost Trumpovih izjava, posebno ne putem objava na Twitteru.

Dva kineska odgovora u jednom danu

U međuvremenu je Kina povukla dva važna poteza. Podsjetimo da su se tijekom pregovora ranije ove godine SAD i Kina dogovorili kako neće ulaziti u trgovinski rat, ali da će Kina otvoriti svoje tržište energenata za američku naftu i ukapljeni plin, te ublažiti regulativu za američka ulaganja u strateške sektore kineskog gospodarstva. Kako je Trumpova uprava ovaj dogovor jednostrano ignorirala nekoliko tjedana nakon što je postignut i uvela prve carine na čelik i aluminij, te u međuvremenu došla do uvođenja carina na 200 milijardi dolara kineskog uvoza u SAD, Peking je jučer uveo dvije mjere.

Naime, kako se vrijednost američkog i kineskog izvoza nikako ne može uspoređivati, Kina ne može pratiti Trumpa uvođenjem recipročnih carina u istom iznosu kao Washington.

Kinesko Ministarstvo trgovinenajavilo je uvođenje novih protumjera kao odgovor na carine na kinesku robu koje je nedavno nametnuto  Washington. Peking je odredio četiri različite stope carina na američki uvoz vrijedan 60 milijardi dolara američkih proizvoda uvezenih u četiri američke tarife.

Najava Ministarstva trgovine Kine je oštar protunapad u vrijeme kada Sjedinjene Države prijete dodatnim carinama od 25% na 200 milijardi dolara kineskog uvoza u SAD. Na temelju informacija koje je objavio Washington, nove carine će se početi naplaćivati od 5. rujna.

Datum provedbe carina koje je odredila Kina će biti odlučen reakcijom Sjedinjenih Država, stoga će trgovinski rat doseći nove visoke razine.

U stvari, carine obiju zemalja odražavaju trenutnu komercijalnu strukturu u odnosima između Kine i Sjedinjenih Država, stoga Peking ne može na svaki Trumpov korak odgovoriti recipročnom protumjerom, jer bi brzo iskoristio sav američki uvoz koji može opteretiti trgovinskim naknadama.

Prema američkom Ministarstvu trgovine, SAD su prošle godine uvezle kineske robe u vrijednosti oko 505,5 milijardi  dolara, dok kineske statistike govore o  434,3 milijardi dolara izvoza u Ameriku.

S druge strane, Kina 2017. uvezla 129,89 milijardi dolara robe iz Sjedinjenih Država, dok je ta brojke, prema statistikama Pekinga, iznosila 155,2 milijarde dolara.

Brojevi pokazuju da Sjedinjene Države nameću carine na proizvode visoke vrijednosti, što se interpretira kao oblik ucjene protiv Kine. Kineske protumjere su racionalne i naglasak se daje na kvantitativne i kvalitativne aspekte. Trgovinski rat nije igra i Kina neće žuriti u natjecanju s američkim brojevima, jer bi uvođenjem recipročnih carina već početkom sljedećeg mjeseca morala odrediti tarife na sav američkih uvoz i to bi u kvantitativnom smislu još uvijek bilo manje od američkih carina na 200 milijardi dolara vrijednog kineskog uvoza  u SAD.

Međutim, kineske protumjere pokazuju da neće popustiti pred američkim pritiskom i odlučni su poraziti nasilničko ponašanje Trumpove administracije.

U nedavnom kineskom odgovoru je zemlja zadržala pravo i sposobnost da najaviti druge mjere protiv Sjedinjenih Država, ne samo carine. Kineske protumjere se dizajniraju da na minimum smanje negativan utjecaj na domaću proizvodnju i životni standard kineskih građana. Peking strogo pazi da se uravnoteže kratkoročne koristi s dugoročnim interesima zemlje, pazeći na rizike koji se odnose na temeljne interese Kine.

Protumjere se uvode nakon pomnog preispitivanja javnog mnijenja i procjene mogućih utjecaja. Prilikom odlučivanja o svakoj protumjeri se razmatra kakav će to utjecaj imati na standard širokih slojeva stanovništva, kakva je otpornost nacionalnih tvrtki, da se očuva globalni industrijski lanac i drugi čimbenici.

Kineski protunapad je moćan i učinkovit. Pažljivo odabrane carine na 60 milijardi američkog uvoza će imati značajan utjecaj. Od prvog dana je bilo poznato da će, ako Sjedinjene Države inzistiraju na trgovinskom ratu, Kina reagirati. Neke tvrtke i pojedinci u Kini i Sjedinjenim Državama su pretrpjeli gubitke u ranim fazama trgovinskog rata. Uz njegovo širenje sve više pritužbi dolazi iz Sjedinjenih Država, gdje je Trgovinska komora početkom prošlog mjeseca pokrenula snažnu službenu kampanju protiv ekonomskih politika Bijele kuće, dok se u Kini nisu  čuli nikakvi glasovi protivljenja, a popuštanje pritisku bi javno mnijenje smatralo gotovo “izdajom nacionalnih interesa”.

U širem smislu, oni koje su ostali u sredini, prave žrtve, znaju da je Washington od početka provocirao i da su slijedili kineski odgovori. Pritužbe u američkom društvu protiv ove politike i ogorčenje kineskog društva su rezultat napora Washingtona. Trgovinski rat nije je počeo kada su SAD počele štetiti drugima i svojim ljudima, što je zauzvrat dovelo do gubitka nacionalne i ionako slabe međunarodne potpore. Čak i ako je istina da su ostvarene neke kratkoročne dobiti, SAD neće moći dugo izdržati.

Kinesko tržište je ove godine bilježilo uspjehe. BDP raste za 6,8%, a nezaposlenost je na povijesno niskoj razini. U smislu nezaposlenosti Bijela kuća tvrdi isto, ali smo ranije objasnili kako je sve stvar statistike i američkog  modela izračuna.

Očekuje se da će trgovinski rat imati malo utjecaja na domaće tržište u Kini u drugoj polovici godine, ali ništa značajno. Zemlja s 1,4 milijarde ljudi je i dalje ogromno tržište, a vlasti u Pekingu se uvijek mogu osloniti na vlastitu nacionalnu bazu kako bi stimulirao gospodarski rast.

Kina je bezrezervnim prihvaćanjem pregovora i tijekom susreta Donalda Trumpa i Xi Jinpinga jasno rekla kako ne želi trgovinski rat sa Sjedinjenim Državama, ali će se boriti do kraja, ako Washington nastavi sa svojim carinama. Ovaj je put Peking poručio da Sjedinjene Države, ako se žele vratiti na pregovarački stol, moraju biti iskrene. Pregovori i deklaracije koje se krše nekoliko tjedana kasnije za Kinu su gubljenje vremena. Da bi dijalog i pregovori bili učinkoviti, mora postojati međusobno poštivanje i korist za obje strane. Kina nema namjeru tlačiti strane zemlje, ali će poduzeti potrebne protumjere kako bi obranila dostojanstvo zemlje i interese svog naroda. Protumjere koje je do sada uveo Peking su relativno male u odnosu na volumen bilateralne trgovine, no najnovije carine na 60 milijardi dolara američkog uvoza su podigle ljestvicu i Washington će tek osjetiti čvrstu kinesku odlučnost, ako ostane pri stavu kako je ova praksa velika prilika za “preporod američke ekonomije”.

Kina odustaje od uvoza američke nafte

Kao što smo rekli, zbog nerazmjera volumena bilateralne trgovine Kina ne može pratiti SAD u brojkama, ali zadržava mogućnost uvođenja drugih protumjera.

Jedna od njih je usvojena upravo jučer, a bila je jedna od ključnih stavki pregovora Trumpa i Xi Jinpinga. Naime, tijekom razdoblja u kojem se činilo da SAD i Kina neće ući u trgovinski rat, vlasti u Pekingu su se obvezale da će uvoziti više energenata iz Sjedinjenih Država i tako smanjiti američku negativnu bilancu.

Uz najavljene carine na uvoz od 60 milijardi dolara američkog uvoza, za SAD iz Kine stiže novi udarac.

Kako je trgovinski sukob između SAD-a i Kine počeo obuhvaćati sve veći broj sektora gospodarstva i sve više roba, na kraju je na red došla nafta.

Peking je odlučio odustati od kupnje  nafte iz Sjedinjenih Država, navodi Reuters, citirajući Sinopec, najveću naftnu kompaniju Kine. Naime, Sinopec je odustao od planova za uvoz 300 tisuća barela mjesečno do kraja ove godine. Odgovarajuće narudžbe za američku naftu su poništene.

Po strani nisu ostale ni druge kineske naftne i plinske tvrtke. Reuters prenosi kako je ovo odluka središnjih vlasti i prihvaćena je zato što su trgovinski pregovori ušli u slijepu ulicu.

Bloomberg je odmah kontaktirao svoje izvore i navodi kako Kina neće smanjiti kupnju nafte iz Irana. Podsjetimo, danas na snagu stupa prvi dio američkih sankcija protiv Islamske Republike, koje uključuju zabranu transakcija u dolarima, kupnju zlata, kao i dilova za zrakoplove i automobilske opreme.

Drugi dio, koji bi trebao pogoditi izvoz iranske nafte, stupit će na snagu početkom studenog.

Dugoročno, ovdje nema ničega novog. Kina tijekom prethodnih sankcija također nije prestala kupovati iransku naftu, već se samo složila da neće povećavati uvoz.

Međutim, trenutna situacija može sve promijeniti. Budući da su SAD i Kina u fazi trgovinskog rata, najava Pekinga da odustaje od kupnje američke nafte gotovo sigurno znači povećanje uvoza nafte iz Irana. Poruka da se obustava uvoza odnosi na razdoblje do kraja ove godine znači da će sve ovisiti o rezultatima daljnjim pregovorima dva najveće gospodarstva u svijetu. Ako se Trump ne odustane od svog kursa, a velika je vjerojatnost da će biti tako, Kina će povećati uvoz iz Irana, budući da će Islamska Republika izgubiti dio kupaca koji će popustiti pod pritiskom Washingtona.

Zanimljivo je da je glavni ekonomski savjetnik Bijele kuće prošlog tjedna upozorio Kinu da ne podcjenjuje odlučnost američkog predsjednika Donalda Trumpa u trgovinskom ratu između dva najveća gospodarstava na svijetu, što je izjavio u trenutku kada Peking kao mogućnost najavio nametanje osvetničkih carina na 60 milijardi dolara američke robe. Sada kada se to dogodilo, uz obustavu kupnje američke nafte, očekuje se sljedeći potez Washingtona.

“Ne biste trebali podcjenjivati ​​predsjednika”, rekao je Larry Kudlow u intervjuu za Fox Business Network.

Kina je ranije rekla da je spremna uvesti dodatne carine za 5207 roba uvezenih iz Sjedinjenih Država, od ukapljenog prirodnog plina do nekih zrakoplova.

Ako izravno razgovaramo o tržištu nafte, na njemu još uvijek ne postoje ozbiljni šokovi i barel Brenta se danas prodaje za oko 73,5 dolara.

Nema nikakvih posebnih reakcije na nedavne događaje. Međutim, kolovoz je općenito mjesec niske likvidnosti na tržištima, pa se jači pomaci mogu očekivati narednih tjedana.

U ovom je slučaju važno napomenuti da se kineski uvoz iranske nafte ne isplaćuje u dolarima, nego juanima. Kina će nastaviti suradnju s Iranom bez kršenja međunarodnih obveza, izjavio je glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Hua Chuning još u lipnju ove godine, dok je u srpnju Kina nastavila plaćati uvoz iranskog ulja u juanima i to će nastaviti činiti u slučaju povećanja uvoza, što je najvjerojatniji scenarij ako Trump ne odustane od trgovinskog rata.