Susret Angele Merkel i Vladimira Putina – Poljske paranoje i stav njemačkih stručnjaka

Njemačka kancelarka Angela Merkel će u subotu u blizini Berlina ugostiti ruskog predsjednika Vladimira Putina s kojim će razgovarati o ratu u Siriji, situaciji u istočnoj Ukrajini i energetskim pitanjima, potvrdio je glasnogovornik njemačke vlade.

Sastanak će se održati u vladinom dvorcu Meseberg, izvan Berlina, kazao je glasnogovornik. Dvoje čelnika su se posljednji put sastali u svibnju u Sočiju, ruskom ljetovalištu na Crnom moru.

Kancelarka Merkel i njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas su se u srpnju u Berlinu sastali s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovim, kojeg je na turneji pratio načelnik Glavnog stožera ruske vojske, general Valerij Gerasimov.

Poljski mediji Njemačku optužili za “diplomatsku izdaju”

Raniji sastanak njemačke kancelarke Merkel s generalom Valerijem Gerasimovom i predstojeći sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom je čin diplomatske izdaje od strane Njemačke prema partnerima iz EU, izvijestili su poljski mediji.

Poljski novinar Zbigniew Parafianowicz je u članku za list Gazeta Prawna podsjetio “kako Valerij Gerasimov ima zabranu ulaska u EU, Švicarsku, Kanadu, Australiju i Lihtenštajn, a mjera mu je izrečena zbog njegove uloge u aneksiji Krim i pokretanju rata na istoku Ukrajine”.

“Ali za Njemačku, koja ima neformalnu ulogu lidera EU, sve to nije bio problem da ga primi u Berlinu”, piše poljski list.

“Za njemačke vlasti također nije problem zakazati sastanak u subotu s predsjednikom Putinom u Mesebergu. Prema riječima glasnogovornika njemačke vlade Steffena Seiberta, tijekom ovog razgovora će se govoriti o “Sjevernom toku 2″ i Siriji. Također se može raspravljati o koordiniranju stavova u carinskom ratu između Europe i Sjedinjenih Država”, piše Parafianowicz.

Njemački političari tvrde kako sastanak između Putina i Merkel treba sagledati u globalnom kontekstu i da to nije zatopljavanje odnosa između Moskve i Berlina, ali je moguće da se dvoje lidera dogovoriti o pragmatičnoj suradnji gdje god je to moguće.

“Ovaj je argument nemoguće ozbiljno shvatiti, pogotovo u Varšavi, koja je na udaljenosti 10 minuta leta projektila “Iskander M”, koji mogu biti lansirani iz Kalinjingradske regije”, piše poljski list.

Autor je naglasio kako je “zanemarivanje izolacije Gerasimova” i susret s Putinom  čin “diplomatske izdaje Berlina, koji ide u  susret Kremlju i slabi sigurnost istočnog boka NATO pakta”.

Zbigniew Parafianowicz dodaje kako je Njemačka izvršila udar na vitalne interese Poljske, kao u proljeće 2008., blokirajući na summitu NATO pakta u Bukureštu Akcijski plan djelovanja koji je trebao ubrzati ulazak Gruzije i Ukrajine u Sjevernoatlantski savez.

Po njegovu mišljenju, “ovaj je čin slabosti Njemačke motivirao predsjednika Putina da napadne Gruziju i započne pripreme za aneksiju Krima, a sadašnji susretu Berlin može imati slične rezultate”.

“Ne bih se iznenadio ako se za nekoliko mjeseci ispostavi da pored Krima Rusi zauzmu i ukrajinske luke na Azovskom moru”, piše autor.

U članku se također “kako Berlin savršeno poznaje Rusiju i shvaća da će takve geste, kao sastanci s Gerasimovom i Putinom, Moskva shvatiti kao slabost”.

“Nijemci također znaju da će ove slabosti morati platiti Ukrajina, Poljska, baltičke zemlje i Rumunjska. Nakon ove izdaje europskih partnera, Berlin gubi svoju vodeću ulogu i ugled u EU”, zaključuje poljski novinar.

I čelnik Demokratske stranke Njemačke (FDP) Christian Lindner pozvao Berlin da promijeni svoju politiku prema Moskvi.

Deutsche Welle o sastanku Angele Merkel s Putinom

Ranije je njemački list Deutsche Welle pisao što se može očekivati od sastanka lidera Rusije i Njemačke. Stručnjakinja Berlinske zaklade za znanost i politiku (SWP) Sabine Fischer je za Deutsche Welle izjavila kako smatra da na predstojećem sastanku Merkel i Putina vjerojatno neće doći do odlučujućeg pomaka u odnosima dviju zemalja. Napomenula je kako se stajališta Moskve o Siriji i Ukrajini nisu promijenila.

“Ruska će strana i dalje nastojati ostvariti svoje ciljeve, kako u tim područjima, tako i provedbi projekta izgradnje novog plinovoda”, navodi  Deutsche Welle.

Sabine Fischer ne isključuje da će Putin i Merkel raspravljati o obliku moguće mirovne misije Ujedinjenih naroda u istočnoj Ukrajini, ali napominje da do sada nije bilo dodirnih točaka o ovom pitanju.

Prema analitičaru geopolitičke i strateške konzultantske tvrtke Rasmussen Global, Olafu Böhnkeu, Merkel će prije svega pokušati postići deeskalaciju u “novom leglu napetosti”, Azovskom moru.

“Naći zajednički jezik o Siriji će također biti vrlo teško”, dodaje Böhnke, koji vjeruje da će se i situacija u Idlibu, jednoj od posljednjih sirijskih pokrajina pod kontrolom islamističkih skupina, vjerojatno biti tema na razgovorima u Mesebergu.

“Mislim da će Merkel barem pokušati dobiti malo vremena i uvjeriti Putina da ne da zeleno svjetlo sirijskom predsjedniku Basharu Al-Assadu da uništi Idlib”, rekao je Olaf Böhnke.

Unatoč činjenici da se u vanjskim poslovima stavovi Njemačke i Rusije ne podudaraju, dvije zemlje sudjeluju u ambicioznom infrastrukturnom projektu, plinovodu “Sjeverni tok 2”.

Stručnjaci, čije mišljenje citira DW, skreću pozornost na činjenicu da se gospodarski interesi od plinovoda u Njemačkoj “sukobljavaju s političkom dimenzijom projekta”.

Wolfgang Büchele, predsjednik Odbora za istočnoeuropske ekonomske odnose, koji lobira za projekt, kaže da se uspjeh njemačke vlade vidi u spremnosti Rusije da nastavi tranzit plina preko Ukrajine i nakon izgradnje “Sjevernog toka 2”.

“Vjerojatno će u pregovorima savezna kancelarka pokušati dobiti određena jamstva od Kremlja nastavak tranzita”, za DW je rekao Büchele.

Vladimir Putin je prethodno izjavio da je plinovoda “Sjeverni tok 2” čisto komercijalan projekt i nema nikakve političke implikacije, što tvrdi i Berlin. Moskva je rekla da je spremna očuvati tranzit plina preko Ukrajine, “ali pod određenim uvjetima”.