U trgovinskom ratu SAD-Kina ispunjena kvota od 50 milijardi dolara – Sukob ide dalje

Od danas Kina počinje s provedbom naplate recipročnih carina od 25% na američki uvoz vrijedan 16 milijardi dolara.

Najnovija runda carina znači da je vrijednost robe na koju SAD i Kina međusobno naplaćuju  carine od početka srpnja dosegnula vrijednost 50 milijardi dolara sa svake strane.

Američke carinske vlasti su na svojoj internetskoj stranici potvrdile da u četvrtak počinju naplaćivati dodatne carine od 25 posto na 279 roba koje se uvoze iz Kine.

Kineska državna novinska agencija Xinhua je potom potvrdila kako će i Peking sa svoje strane uvesti recipročne carine, kako je i planirao.

Najnovije carine Washingtona se naplaćuju na proizvode poput poluvodiča, plastike, kemikalija i opreme za željeznicu. Kineska lista sadrži 333 proizvoda, od ugljena, goriva, čeličnih proizvoda, autobusa, medicinske opreme i drugih.

Kinesko ministarstvo trgovine je priopćilo kako je Peking prisiljen nastaviti uzvraćati udarac u trgovinskom ratu, posebice nakon posljednje primjene američkih uvoznih carina. Kina će podnijeti i tužbu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) protiv ove američke odluke, iako je vlasti u Pekingu znaju da je tužba formalnost kako bio se ispoštivala pravna procedura, budući da WTO, zbog svoje strukture, malo može učiniti kada su tužena strana Sjedinjene Države.

Washington će ovoga tjedna razmatrati i predloženu listu za uvođenje carina na  dodatnih 200 milijardi dolara vrijedne kineske robe.

Kao što smo ranije pisali, Peking je priznao da ne može unedogled uvoditi recipročne carine, jer je struktura trgovinske razmjene takva da će se Kina morati zaustaviti na vrijednosti punog uvoza iz Sjedinjenih Država, što je negdje oko 150 milijardi dolara.

SAD uvoze više od 500 milijardi dolara robe iz Kine i 2017. su u razmjeni s Kinom imale trgovinski deficit od 375 milijardi dolara.

Zbog toga Peking priprema niz drugih mjera kojima će, kada se “iscrpi” obujam izvoza u SAD, “recipročno odgovoriti” Washingtonu i bez carina. Proteklih tjedana je primjetna velika diplomatska aktivnost kineskog predsjednika Xi Jinpinga, koji jača suradnji sa svim zemlja šire regije i svijeta. Velika važnost se daje jačanju kineskog realnog sektora, čime se želi povećati kupovna moć stanovništva Kine, što je također jedna od mjera za ublažavanje negativnih učinaka američkih carina.

Naime, Narodna banka Kine je potvrdila da politika za nošenje s korporativnim financijskim poteškoćama i poticanje financijskog sektora da bolje služi realnom gospodarstvu postižu rezultat.

“Općenito govoreći, ove politike su provedene uredno i postupno postižu učinak”, rekao je Zhu Hexin, zamjenik guvernera Narodne banke Kine.

Rekao je da će Kina nastaviti smanjivati financijski pritisak za mala i mikro poduzeća, zbog podrške održivom razvoju realnog gospodarstva.

Što se tiče nedavnih fluktuacija tečaja juana, Li Bo, viši dužnosnik središnje banke je na tiskovnoj konferenciji rekao kako tečaj juana uglavnom određuju tržišna ponuda i potražnja i kako se njegova fleksibilnost značajno unaprijedila prošle godine.

“Kina će dopustiti da tržište odigra veću i odlučniju ulogu u kreiranju tečaja, suzdržat će se od devalvacije valute u svrhu bolje konkurentnosti i uporabe tečaja juana kao alata u trgovinskim nesuglasicama”, rekao je Li Bo, dodajući kako će stabilni i pozitivni ekonomski temelji Kine pružiti snažnu podršku juanu.

Iako se kineski dužnosnik od toga ogradio, ipak je rekao kako juan i tečaj kineske valute mogu biti učinkovit alat u trgovinskom ratu.