Od prvog dana kada je Gruzija stekla neovisnost, njezine vladajuće elite, povremeno smjenjujući jedna drugu, bile su ujedinjene zajedničkim prozapadnim kursom. U početku, kada se činilo da je Rusija konačno zakopana pod ruševinama srušenog Sovjetskog saveza, aktivna želja bivših sovjetskih republika da budu dio zapadnih struktura nije izazvala nikakav osobit interes u Bruxellesu, sjedištu Europske unije i NATO pakta. To je bilo sasvim logično, jer je Ruska Federacija bila najvažniji igrač u postsovjetskom prostoru i uspješan rad s tadašnjim ruskim vodstvom je omogućavao Zapadu da brzo i učinkovito u svoju korist riješi bilo koje pitanje na području bivšeg Sovjetskog Saveza.
No od trenutka kada se Rusija prestala ponašati kao poražena i okupirana zemlja, kada je prestala zanemarivati vlastite interese i vratila svoje mjesto u suvremenom svijetu, stavovi Zapada se prema bivšim zemljama Varšavskog pakta i bivšim sovjetskim republikama dramatično su se promijenili.
NATO im je naprasno otvorio svoja vrata, pokazujući u što bi se Sjevernoatlantski savez mogao pretvoriti. Kršenjem svih obveza i dogovora s posljednjim sovjetskim vodstvom, naivnog i na granici izdaje, pridruživanje baltičkih država NATO paktu je gurnulo granice ovog vojnog saveza blizu St. Peterburga.
Međutim, čak ni ove mjere nisu mogle zaustaviti ponovni preporod Rusije, stoga je Zapad, kako bi postigao svoje ciljeve, bio prisiljen ići dalje. Nakon što je prihvatio u NATO sve zemlje je mogao, sada se sprema prihvatiti i one koje prema povelji ove organizacije ne mogu biti prihvaćene.
NATO godinama daje jamstva Gruziji i Ukrajini da će sigurno postati članice Sjevernoatlantskog saveza, dok je u igri i Moldavija. No ključ svega leži u činjenici da zemlje koje imaju neriješene granice i teritorijalne sukobe ne mogu ući u NATO. To pravilo nije kršeno desetljećima, jer primanjem takvih zemalja u NATO se stvaraju preduvjeti za oružani sukob Sjevernoatlantskog saveza s drugom stranom, kako je propisano člankom 5. Sjevernoatlantskog ugovora.
“Potpisnice smatraju da se oružani napad na jednu ili više njih, u Europi ili Sjevernoj Americi, treba smatrati napadom na sve njih i zato se slažu da će u slučaju takvog oružanog napada, svaka od njih, pozivajući se na pravo individualne ili zajedničke samoobrane iz članka 51 Povelje Ujedinjenih naroda, pomoći potpisnici ili potpisnicama koje su napadnute, poduzimajući odmah, same i u skladu s drugim potpisnicama, korake koji se smatraju potrebnima, uključujući uporabu oružane sile, da bi povratile i održale sigurnost Sjevernoatlantskog područja. Svaki takav oružani napad i mjere poduzete kao rezultat tog napada moraju se odmah prijaviti Vijeću sigurnosti. Takve mjere moraju se zaustaviti kada Vijeće sigurnosti poduzme mjere potrebne za ponovnu uspostavu i održavanje međunarodnog mira i sigurnosti”, lasno piše u članku koji propisuje obvezu kolektivne obrane i punopravno članstvo Gruzije i Ukrajine, čak i Moldavije, iako se na tome nešto manje radi, istog trenutka bi označio početak rata s Rusijom i nepriznatim ili od Moskve priznatim republikama Abhazijom, Južnom Osetijom, samom Rusijom zbog Krima, republikama Donbasa i Pridnjestrovljem.
Danas su Ukrajina i Gruzija ključ strategije NATO pakta u okruživanju Rusije od strane neprijateljskih država koje su svoje granice spremne pretvoriti u prvu liniju fronte.
Naravno, za Zapad je puno ugodnije da se protiv Rusije bori u Ukrajini i Gruziji, s ukrajinskim i gruzijskim vojnicima, a ne negdje u zapadnoj Europi, ali ono što je korisno za Zapad može biti katastrofa za navedene republike.
No s obzirom na činjenicu da su ove zemlje već dulje vrijeme pod inozemnom kontrolom igdje su na vlasti prozapadne elite, one bezuvjetno ispunjavaju zapovijedi svojih gospodara i sa sigurnošću se može reći da su nacionalne katastrofe njihovih vlastitih naroda za njih zadnja briga.
Nova NATO baza u Gruziji – Još jedan korak bliže Rusiji
Ovih je dana gruzijski ministar obrane Levan Izorian novinarima priopćio kako će u predgrađu Tbilisija, Vaziani, biti izgrađen veliki vojni logistički centar NATO pakta. Sporazum o tome je već potpisan, usprkos upozorenju Vladimira Putina, koji je u razgovoru s Donaldom Trumpom u Helsinkiju u srpnju objasnio što će to značiti i da će uslijediti ruski odgovor.
Vladimir Putin je upozorio NATO na posljedice, ako zapadni vojni savez bude jačao veze s Ukrajinom i Gruzijom, 20. srpnja piše britanski The Independent.
Ruski predsjednik je izjavio “kako je takva politika, koju je nazvao agresivnim i neodgovornim, izravna prijetnja nacionalnoj sigurnosti zemlje”.
Govoreći pred ruskim diplomatima u Moskvi, Putin je nakon susreta s Trumpom oštro osudio pokušaje NATO pakta da rasporedi nove baze i vojnu infrastrukturu u blizini granica Rusije, dodajući kako postoji potreba za vraćanjem povjerenja u Europu.
The Independent tada navodi kako je ovo pitanje “izvor ljutnje” za Rusiju, koja dijeli granicu s obje zemlje i ne želi da se pridruže neprijateljskom vojnom bloku, još od 2008. kada su čelnici NATO pakta obećali Ukrajinu i Gruziji da će jednog dana postati članice saveza.
Vladimir Putin: “Bolje im je da razmisle o posljedicama takve neodgovornosti”
“Odgovorit ćemo na takve agresivne korake koji predstavljaju izravnu prijetnju Rusiji”, rekao je Putin pred stranim diplomatima nekoliko dana nakon razgovora s Donaldom Trumpom.
“Naše kolege koje pokušavaju pogoršati situaciju, tražeći, među ostalima, uključivanje Ukrajine i Gruzije u orbitu saveza, trebaju razmisliti o mogućim posljedicama takve neodgovornosti”, rekao je Putin i dodao kako je to bila jedna od tema pregovora s Donaldom Trumpom na u Helsinkiju.
Deset godina od završetka rata u Gruziji je situaciju početkom kolovoza komentirao ruski premijer Dmitrij Medvedev.
Rekao je kako bi ulazak Gruzije u NATO značio “početak strašnog sukoba”, a zapadni mediji su to prenijeli kao “prijetnju Rusije susjednoj zemlji i Sjevernoatlantskom savezu”.
Međutim, ruski premijer Dmitrij Medvedev je rekao je kako je plan NATO pakta da konačno ponudi članstvo u bivšoj sovjetskoj republici “prijetnja miru”. Podsjetimo Medvedev je bio ruski predsjednik tijekom rata u kolovozu 2008. godine, kada su gruzijske trupe napale Južnu Osetiju i ruske mirovne snage, nakon čega je uslijedio odgovor ruske vojske koja je odbila napad i došla nadomak Tbilisija. Nakon toga su Južna Osetija i Abhazija, druga odcijepljena bivša gruzijska regija, proglasili neovisnost i danas su pod zaštitom Moskve.
Prošlog mjeseca je Medvedev upozorio Gruziju i NATO na moguće posljedice jačanja vojne infrastrukture i ulazak susjedne države u Sjevernoatlantski savez.
“Tamo imamo neriješeni teritorijski spor. Hoće li takvu zemlju primiti u vojni savez. Razumiju li oni moguće posljedice? To bi moglo izazvati strašan sukob”, rekao je Medvedev.
Medvedev je podsjetio da je Moskva priznala za neovisnost Južne Osetije i Abhazije i da su tamo ruske vojne baze ruskih vojnih baza tamo, rekavši da bi svaki pokušaj promjene trenutnog statusa mogao dovesti do “iznimno teških posljedica”.
“Nadam se da će vodstvo NATO-a biti dovoljno pametno da ne poduzima nikakve korake u tom smjeru”, rekao je Medvedev.
Usprkos upozorenjima NATO ide dalje
U sjedištu NATO pakta Washingtonu ova upozorenja očito nisu uzeli za ozbiljno.
Potvrđeno je da će, nakon modernizacije piste, bivši aerodrom sovjetske vojske moći će primiti najveće američke zrakoplove. Gruzijski ministar obrane, Levan Izorian, rekao je kako je bio zadovoljan rezultatima pregovora s čelnikom komandne američkih oružanih snaga, generalom Stephenom Lyonsom.
“Namjeravamo provesti inicijativu predstavljenu u okviru povjerenstva “NATO-Gruzija”, kako bi stvorili zajednički centar za obranu Gruzije i NATO-a na temelju baze Vaziani”, izjavio je Izorian.
Naravno, za rad takvog velikog logističkog centra je potrebna i odgovarajuća vojna infrastruktura, a nova zračna polja će u tom smislu biti najvažnija komponenta. Stvaranje ove komponente se formalno provodi na inicijativu gruzijskih vlasti, kada je u listopadu u Bruxellesu Levan Izorian u sjedištu NATO pakta iznio ovaj prijedlog. Kao odgovor, već sredinom ovog mjeseca je problem bio riješen, a preostali tehnički detalji “su u tijeku rasprave”. Ministar je zadovoljan što izgradnja centra podiže razinu odnosa Gruzije s NATO paktom na novu razinu.
Valja napomenuti da superteški američki transportni zrakoplovi nisu prve NATO snage u Gruziji. Zemlja već ima centar za obuku planinskih strijelaca u Sačhereu, centar za obuku NATO snaga u Krcanisi, na otvaranju kojeg je prije tri godine osobno letio glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. Prije pola godine je u spomenutoj bazi Vaziani otvoren borbeni centar za obuku po uzoru na njemačku bazu Hohenfels, koji je osmišljen za preusmjeravanje gruzijskog vojnog osoblja u sklopu Programa pripravnosti za obranu (GDRP), što je jedan od elemenata okvirnog sporazuma o suradnji između Pentagona i Ministarstva obrane Gruzije u području obrane i sigurnosti za razdoblje 2016.-2019. GDRP dobiva pomoć za daljnju moderniziranju obrambenog sustava Gruzije.
Činjenica da vladajuće elite doslovno pokušavaju ugurati Gruziju u NATO je kriminalna, ali sasvim razumljiva. Ali iste te političke elite ne shvaćaju da njihova bezgranična upornost smanjuje motivaciju zemalja NATO pakta da Gruziju i Ukrajinu prime u punopravno članstvo smanjuju na nulu.
Većina europskih zemalja je svjesna što bi to značilo i da po Sjevernoatlantskom ugovoru to znači rat s Rusijom. U slučaju punopravnog članstva, što je teško ostvariv scenarij, bilo bi dovoljno da Tbilisi i Kijev na prvom sastanku na vrhu NATO pakta u Bruxellesu iznesu argumente o “ruskoj agresiji” i imale bi pravo tražiti aktiviranje članka 5. Sjevernoatlantskog ugovora.
NO čak i ova vrsta jačanja vojne suradnje nije ništa manje opasna. Gruzija i Ukrajina formalno nisu članice saveza, NATO ne ulazi u izravan rat protiv Rusije, ali se Gruzijce i Ukrajince može poslati “da brane demokratske i liberalne vrijednosti Zapada”, a NATO će im dati svu potrebnu pomoć i rasporediti dio snaga na njihovom teritoriju.
Zašto NATO uopće treba nove članove? Odgovor je jednostavan. Da na njihovom teritoriju postaviti vojne baze, postrojbe i centre za obuku. Ali u Gruzija je već puna NATO baza. Žele li još deset novih, riješit će problem za pola sata. Pa zašto ne uzeti Gruziju u NATO kao punopravnu članicu? Kao što smo pojasnili, napad na jednog od članova bloka je napad na sve i sve ostale zemlje trebaju sudjelovati u odbijanju tog napada.
Tko je prijetnja američkim vojnim bazama u Gruziji? Rusija, Iran, Afganistan i ovaj popis će se stalno povećavati. Ove su baze formalno pod jurisdikcijom Gruzije. Mogu li one biti meta udara u slučaju sukoba? Naravno da mogu, i to na prvom mjestu.
Iranski projektili su prije desetak godina navodno uplašili NATO da je odlučio rasporediti mnoštvo moćnih i najsuvremenijih sustava protuzračne obrane u blizini ruskih granica. Zapad je naglasio “kako to nije obrana protiv Rusije, nego protiv Irana”. Udaljenost od Gruzije do Irana nije velika, a odlučnost iranske vojske ili afganistanskih mudžahedina je više nego dovoljan razlog za dodatno jačanje NATO infrastrukture u Gruziji, čak i ako Iran i Afganistan sigurno nisu primarni ciljevi NATO pakta u Gruziji.
No, budući da Gruzija nije službeno članica NATO pakta, vojni savez nije dužan ni na koji način reagirati na napad na gruzijski teritorij.
Nema sumnje da će objekti ove vrste u slučaju sukoba biti izloženi napadu. Kolovoz 2008. najbolji je dokaz koliko je opasno ovo širenje na ruskim granicama. Rusija je tada djelovala kirurškom preciznošću, ali tko može jamčiti da u slučaju pravog sukoba s Iranom, kojeg Washington otvoreno izaziva, obližnje gradske četvrti neće biti razorene s vojnim aerodromom? Gruzijcima moderni američki protuoklopni sustavi “Javelin” ovdje neće pomoći. Zašto Tbilisi ne kupi skupe sustave protuzračne obrane? Svi znaju zašto.
Još jednom ćemo ponoviti pitanje, pa zašto NATO službeno tvrdi da prihvaća Gruziju u članstvo, ako se i bez formalno sklopljenog saveza tamno osjeća sasvim ugodno.
“Dakle, trebamo li se radovati zbog prelaska odnosa Gruzije i NATO saveza a na višu razinu odnosa ili tugovati?”, pita se gruzijski novinar Irakli Čheidze.
Odgovor je već dostupan u medijima i na službenim stranicama Kremlja i ruske vlade.
“Naše kolege koje pokušavaju pogoršati situaciju, tražeći, među ostalima, uključivanje Ukrajine i Gruzije u orbitu saveza, trebaju razmisliti o mogućim posljedicama takve neodgovornosti”, 20. srpnja je po povratku iz Helsinkija rekao Vladimir Putin.
Podsjetimo, ranije prošlog mjeseca, kada je gruzijski ministar obrane Levan Izorian u sjedištu NATO pakta prwedložio izgradnju velike baze za NATO saveznike u blizini Tbilisija, situaciju je komentirao i ruski premijer Dmitrij Medvedev.
“Tamo imamo neriješeni teritorijski spor. Hoće li takvu zemlju primiti u vojni savez. Razumiju li oni moguće posljedice? To bi moglo izazvati strašan sukob. Nadam se da će vodstvo NATO-a biti dovoljno pametno da ne poduzima nikakve korake u tom smjeru”, rekao je Medvedev.
Očito da NATO nema sluha za ruska upozorenja, što je slučaj još od raspada Sovjetskog Saveza i nije ništa novo, osim što dobivamo još jednu kriznu točku i područje potencijalnog sukoba.
Ovo sve na našoj planeti Zemlji za običan puk postaje neizdrživo, zato “veliki” dajte više počnite rat ili pustite nas “male” da spokojno živimo!!
Sve zemlje Severne Afrike su nudile Rusima svoju teritoriju za Ruske vojne baze. Tako da Rusija iako bude okruzena NATO vojnim bazama, ipak nisani iza ledja USA.
Ukoliko NATO i SAD rasporede dodatne snage i naoružanje blizu ruskih granica, Rusija bi mogla da odgovori novim postavljanjem raketa na Kubi i otvaranjem obaveštajne baze, procenjuju vojni portali.
Ameri su blesav narod, misle ako nevide trenutno opasnost da je opasnost tamo negdje …… Pa onda im treba pokazat da im je opasnost tu negde (Juzna Amerika), pa ces onda vidit paniku …..
Gruzijci i Ukrajinci su definitivno glupi. Neće ih primiti punopravno članstvo, a od njih prave mete za ruske projektile. što su SAD učinule 2008. ? Ništa. Prosvjedovali su i amen. A oficiri koji su obučavali Sakašvilijevu vojsku su se spakovali i vratili obiteljima u Ameriku. Majko moja ludoga naroda.
Mislim da će Rusija reagirati preventivno i okupirati Gruziju prije nego što bude primljena u NATO. Tako NATO i ostale članice neće imati obavezu da štite Gruziju.
NATO = SAD. Prema tome, u jednoj stvarnoj krajnje kritičnoj situaciji, gdje bi Rusija procijenila i odlučila vojno srediti stvari u svom interesu, upotrebljavajući sve vrste oružja uključujući i nuklearno svih dometa i razorne moći, prema nekoj od članica saveza (Litvanija, Poljska, Rumunija, Njemačka ili neka druga), pa prema tome i Ukrajini i Gruziji kada bi bile primljenje, famozni članak 5. bi od strane SAD-a bio ignorisan na bilo koji način ako bi to značilo ili moglo dovesti do direktanog vojnog sukoba SAD – Rusija. Ne treba elaborirati zašto. Zato danas famozni članak 5. ima samo politički značaj i ulogu, a istinsku vojnu ne, i dođe mu ga nešto poput političke religije – vjeruj u njega ali ga ne preispituj. Njegovu vjerodostojnost će spoznati ako ikada dođu u situaciju da ga zatrebaju u eventualnom srazu sa Rusijom. I da ne bude zabune, mogla bi to biti bilo koja druga sila… Čitaj više »
Ako moze malo vise o ovoj temi.
Projekat Medjunarodni Reaktor za Fuziju Iter u Francuskoj. Nuklearna Fuzija na Suncu – Osnovne Fuzione reakcije u jezgru Sunca pokusavaju sada da primene u Projektu Fuzije u Francuskoj.
U Projektu Fuzije sudjeluju Europska Unija, Kina, Rusija, Juzna Koreja, SAD i Japan.
Hvala Bogu da stricek Putin ima doooobre zivce. Da je ovaj picvajz blizu sj Koreje vec bi poceo vatromet mr Raketmana.
Ako Rusija ovo dozvoli, početi ću sumnjati u njihov zdrav razum. Ovo mora biti spriječeno na bilo koji način, inače će predstavljati stratešku katastrofu za ruse.
Opcije za sprečavanje su mnogobrojne – od neke ograničene akcije tipa ‘moramo uspostaviti sigurnosni pojas širine 50 km uz granice Osetije i Abhazije prema ostatku Gruzije’, preko otvorenog ultimatuma gruzijskoj vladi, pa do slučajnog izbijanja sukoba između dviju autonomnih regija s gruzijskom vojskom, gdje bi se Rusija umiješala kao mirotvorac i u tjedan dana potaracala kompletnu gruzijsku vojnu infrastrukturu. Nekih 200 – tinjak kalibara bi bilo aman-taman.
Sve drugo su priče i prazne prijetnje i hebeni igrokaz.
Naravno da u NATO-u ima pameti. Mic po mic, korak po korak sve su bliže i “Moskvi” i zaleđu bez ispaljenog metka i izgubljenog života svog vojnika uz “lobiranje” lokalnih političara koji se busaju da sve to rade u interesu svog naroda i države. Odnosno pameti imaju oni kojima je NATO oruđe za zavladati svijetom.i kontrolom svih njenih resursa.
Gruzija ne može ući u NATO jer ne ispunjava osnovni uvjet da kontolira cijeli svoj teritorij, tako je i sa Ukrajinom, prema tome nikakve baze NATO-a po Gruziji a obučavanje vojske od strane NATO instruktora nije nikakvo širenje NATO-a nego ugovor o uzajamnoj vojno-ekonomskoj suradnji
E moj care Vladimire, čim ti počinješ sa “Naše kolege….” – ti gubiš. To ti valjda treba biti jasno. Jedini način da se Rusije izvuče i maksimalno smanji pritisak na granice je slijedeći: Proglas ali baš svim članicama NATO-a (njihovim veleposlanicima, predsjednicima i ministrima obrane):” Sukladno članku 5 NATO saveza, ovim vas obavještavamo da će bilo kakav napad na teritorij Rusije od strane bilo koje članice saveza biti tretiran kao napad cijelog saveza i u tom slučaju niti jedna članica saveza neće biti pošteđena našeg oružanog odgovora….. ” Onda lijepo čekati i ne reagirati na bilo čije kmečanje.
nije nato dugo i pošteno dobio po pinksli, kad dobiju povuće se u svoju rupu i problem riješen.
Rusi za sada sao upozoravaju graditelje vojnih baza na njihovim granicama. Nisam primjetio da paničare.
Mislim da sa vojnog gledišta baze I nisu toliko sigurna mjesta za vojnu tehniku I ljudstvo.Što god palo na njih uvjek će se nešto pogoditi I to najčešće u velikoj masi.
Nisam poznavalac vojne tehnike pa ipak mogu reći npr. da ne postoji baza koja bi bila otporna na kišu precizno navođenih raketa.
Koliko se sjećam, nekad je davno postojala I američka baza Da Nang, ondašnje čudo suvremenih tehnika I specijalno obučenog ljudstva pa ipak je ovima nevedenim postala grobnica jer nije bila imuna na “second hand” artiljeriju.
Američke baze su samo istoznačnica za obiljžavanje određenog teritorija.
Zvijeri prisvajaju I obilježavaju teritorij vlastitom mokraćom.
Rusija bi se trebala više posvetiti neposrednoj komunikaciji prema domicilnom stanovništvu. Ukazati im na činjenicu da im amerikanci nisu prijatelji. Možda shvate.
Ponavljam, zio-naziji su ostvarili cilj – sve zemlje na zapadnim ruskim granicama, osim Bjelorusije, su postale neprijateljski raspoložene prema Moskvi. Ne trebaju Ukrajina i Gruzija niti ulaziti u NATO – dovoljno ih je uvući u sukob sa Rusijom i jesti kokice u Bruxellesu i Washingtonu.
Rusija je možda trebala 2008. naprosto prepoloviti Gruziju – osvajanje Tbilisija bi bilo neminovno, ali da se ne stvara anti-ruski sentiment u zemlji kasnije se bolje povući. Znači spojiti se direktno sa Armenijom i Iranom.
Šahist je sada na potezu…
Ima jedan film…nećemo nabrajati ni naslov ni glavne glumce,no jako dobro opisuje što će se desiti nekim akterima ove priče…Dakle,kada je jedan lik upucao konobara,na pitanje šerifa,zašto je ubio nenaoružana čovjeka..odgovor je bio…..Trebao se naoružati,čim je ukrasio izlog s mojim mrtvim prijateljem…