Iako su vijesti iz ekonomije na internetskim portalima državnih agencija Islamske Republike uglavnom nevažna tema za čitatelje u inozemstvu, podsjetimo da je Donald Trump nedavno rekao kako sankcije protiv iranskog režima daju rezultate i zbog toga je Teheran prisiljen vraćati vojnike iz regije i uskratiti pomoć milicijama koje nadzire, tako da američke trupe nemaju što raditi u Siriji. Naravno, to nije potvrdio nikakvim dokazima i bila je retorika kojom je pravdao odluku koju su kasnije u pravom smislu riječi “poništili” državni tajnik Mike Pompeo i njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton.
Kakva je ekonomska situacija u Iranu? Može se reći da zemlja ne proživljava razbolje ekonomskog buma, ali je daleko od loše. Prema podacima Svjetske banke, do kraja tekuće 1397. iranske godine, koja završava 21. ožujka ove godine, vanjski dug Irana će se smanjiti na 9,3 milijarde dolara, dok će izvoz nafte na godišnjoj razini pasti na milijun barela dnevno.
U svojoj posljednjoj procjeni ekonomske situacije u Iranu, Svjetska banka je predvidjela da će stopa iranskog gospodarskog rasta pod američkim sankcijama krajem iranske 1397. pasti na 1,6%.
Prema Svjetskoj banci, ove godine iranski poljoprivredni sektor narast će za 3,5%, a uslužni sektor za 2,9%, ali će ova postignuća poništiti pad industrijskog sektora od 7%.
Privatna potrošnja će se smanjiti za 0,6%, a državna potrošnja će se također smanjiti za 1,7%.
Predviđa se da će iranski izvoz ove godine pasti za 11,9%, a uvoz za 27,1%. Svjetska banka je također predvidjela da će se inflacija sljedeće godine povećati na 23,8%.
Prema izvješću, saldo tekućeg proračuna Irana u tekućoj godini će ostati pozitivan i iznosit 0,6% BDP-a, ali će financijska bilanca države iznositi 4,7% BDP-a.
Međunarodno tijelo sljedeće godine također predviđa pad iranske ekonomije na minus 3,7%.
Prema Svjetskoj banci, izvoz iranske nafte će krajem ove godine doseći 1,5 milijuna barela dnevno, ali će sljedeće godine pasti na milijun barela dnevno.
Proizvodnja nafte u Iranu će pasti sa sadašnje razine od 3,3 milijuna barela dnevno ove godine na 2,8 milijuna barela dnevno u iranskoj 1398. godini. U ovom izračunu je Svjetska banka prosječnu cijenu nafte sljedeće godine procijenila na 65 dolara po barelu.
Iranski vanjski dug na kraju ove godine će iznositi 9,3 milijarde dolara, a sljedeće godine 10,1 milijardu dolara. Prošle godine je iranski vanjski dug navodno iznosio 10,9 milijardi dolara.
Financial Tribune iznosi svoje podatke i navodi kako je u prvoj polovici tekuće 1397. iranske fiskalne godine zabilježio rast od 0,4% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Podsjetimo daje Iran u 2017. Zabilježio znatan gospodarski rast od skoro 5%, koji je usporen sankcijama, ali još nije ušao u razdoblje recesije.
Zanimljiv pokazatelj je da je bez sektora nafte BDP Irana u prvom semestru rastao od 0,3% na godišnjoj razini.
Obujam izvoza nenaftnih proizvoda iz Irana je u proteklih 8 mjeseci, od početka tekuće 1397. iranske godine, povećan je za 13% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Hamid Zadbum, zamjenik načelnika iranske Organizacije za olakšavanje trgovine na izvozna tržišta, govorio je o tome u gradu Hamadanu u zapadnom Iranu.
“Mnogi izvoznici su se od početka iranske godine usredotočili na 13 susjednih zemalja”, dodao je Hamid Zadbum.
Zadbum je rekao da je vlada također pripremio plan prema kojem je najbolji način izbjegavanja američkih represivnih sankcija povećanje izvoza bez nafte.
“Iranski izvoz je samo u Irak u prvih osam mjeseci prošle godine iznosio je 6,4 milijarde dolara, a ove godine povećan na 6,7 milijardi dolara.”
Zadbum je također istaknuo da su, osim susjednih zemalja, glavna izvozna tržišta iranskih proizvođača Kina, Indija, Indonezija, Vijetnam i Tajland i nenaftni izvoz u tekućoj iranskoj godini i dalje raste.
Za Iran je teško dati podatke za 2018 godinu, obzirom da tekuća fiskalna godina završava krajem ožujka. Međutim, 2017. je nominalni iranski BDP iznosio 430,7 milijardi dolara, dok se realni BDP/PPP u istom razdoblju procjenjuje na 1640 milijardi dolara.
Iran neće vječno čekati Europsku uniju
Ranije prošlog tjedna je Teheran dao do znanja zemljama Europske unije da počnu provoditi svoj dio dogovora nakon američkog izlaska iz nuklearnog sporazuma i obećanja kako se neće pridržavati jednostranih američkih sankcija. Danas je isto poručio iranski ministra vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif.
“Zemlje Europske unije se na putu provedbe Mehanizma posebne namjene (SPV), kojem je cilj prebacivanje trgovine EU i Irana na međusobne nagodbe u eurima, kreću puno sporije nego što se očekivalo”, izjavio je danas Mohammad Javad Zarif, tijekom radne posjete glavnom gradu Indije, prenosi Reuters.
“Nastavljamo raditi s Europljanima na pokretanju SPV-a, ali ih nećemo čekati vječno”, istaknuo je ministar vanjskih poslova Islamske Republike.
Prema njegovim riječima, Teheran “će raditi sa svojim tradicionalnim partnerima kao što su Indija, Rusija, Kina, a to će raditi u interesu iranskog naroda”.
Kašnjenje u uspostavi alternative sustavu SWIFT, zasebnog platnog SVP kanala za poslovanje između EU i Irana, posljedica je pritiska Washingtona na vodeće europske metropole, izjavio je ranije glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Bahram Qassemi.
Ipak, ministarstvo vanjskih poslova Irana navodi kako je primijetilo želju kod zemalja EU koje su ostale unutar nuklearnog sporazuma da ostvare napredak u stvaranju i pokretanju takozvanog Mehanizma posebne namjene (SPV).
Europske zemlje koje su ostale u nuklearnom sporazumu s Iranom i nisu podržale Sjedinjene Države kroz SVP očekuju nastavak kupovine iranskih energetskih resursa i izvoz svojih roba na obećavajuće iransko tržište. Međutim, na tom putu će morati riješiti glavni zadatak – odbacivanje međusobnih poravnanja s Teheranom u dolarima i prelazak na korištenje eura u poslovima s iranskim trgovinskim partnerima.
S druge strane, Sjedinjene Države upozoravaju da će europske banke i tvrtke koje sudjeluju u posebnoj inicijativi EU za zaštitu trgovine s Iranom biti na meti obnovljenih američkih sankcija.
Podsjetimo, Sjedinjene Države su 5. studenog proširile i pooštrile sankcije protiv iranskih tvrtki i pojedinaca koji djeluju u naftnom, bankarskom i transportnom sektoru iranske ekonomije. Ograničavajuće mjere uvedene su protiv više od 700 pravnih osoba i pojedinaca, brodova i zrakoplova Irana. Popis sankcija uključuje Iransku organizaciju za atomsku energiju i cijeli transportni sektor u zemlji, uključujući Nacionalnu iransku tankersku tvrtku. Pod sankcijama se našla i Središnja banka Irana.
Američki predsjednik Donald Trump je 8. svibnja najavio povlačenje Washingtona iz sporazuma o iranskom nuklearnom programu. Nakon izlaska iz ugovora, SAD su od 7. kolovoza uvele prvu fazu proširenih sankcija protiv Irana. Sljedeće proširenje sankcija, koje će utjecati prije svega na energetski sektor Islamske Republike, nametnuto je 5. studenog. Nekim od najvećih kupaca je dan rok za odustajanje od kupnje iranske nafte, ali u prvom redu govorimo o Kini i Indiji, koje ionako s Islamskom Republikom imaju sustav naplate u nacionalnim valutama.
Umjesto dogovora, EU nameće sankcije iranskoj obavještajnoj službi
U ovoj atmosferi EU donosi najgoru moguću odluku i umjesto da radi na uspostavi dogovorenog mehanizma uvodi sankcije iranskoj obavještajnoj službi zbog “zavjere za ubojstvo u Europi”. Uvođenje ove mjere je danas potvrdio danski ministar vanjskih poslova Anders Samuelsen.
“Važan dan za europsku vanjsku politiku. EU je upravo pristala uvesti sankcije protiv iranske obavještajne službe zbog njezine urote za ubojstvo na europskom teritoriju. Ovo je snažan signal da nećemo tolerirati takvo ponašanje u Europi”, napisao danski diplomat na Twitteru.
U studenom 2018. su se ministri vanjskih poslova EU na sastanku u Bruxellesu dogovorili su se da će razmotriti proširenje liste sankcija protiv Irana zbog incidenta u Danskoj. Službeni Kopenhagen je prethodno opozvao veleposlanika iz Teherana u vezi s izvješćima o ilegalnim aktivnostima iranskih obavještajnih službi u skandinavskoj zemlji.
Načelnik danske obavještajne i sigurnosne službe PET izjavio je da iranske obavještajne službe pripremaju pokušaj atentata na područje Danske, ali nije iznio nikakve konkretne dokaze ili indicije koje bi upućivale na takve iranske aktivnosti na teritoriju EU.
U Teheranu su optužbe odbijene, a iransko ministarstvo vanjskih poslova je pozvalo danskog veleposlanika i uručilo mu službeni prosvjed protiv izjava o navodnim aktivnostima iranskih specijalnih službi u Danskoj.
Ranije je u razgovoru za televizijski kanal Euronews prvi potpredsjednik Irana, Eshaq Jahangiri, rekao je “kako Europska unija sada proživljava najozbiljnije ispite svog opstanka”.
“Hoće li EU samostalno moći donositi odluke i provoditi politiku neovisnu od američkih vlasti, pogotovo u trenutku kada je u Bijeloj kući Donald Trump? Hoće li EU moći štititi svoje interese i poštivati svoje obveze?”, Pitao se prvi potpredsjednik Islamske Republike.
Pa sad, ne bih baš rekao da su u problemima. Treba se suočavati sa sankcijama, ali oni to rade desetljećima Rezultat > “Za Iran je teško dati podatke za 2018 godinu, obzirom da tekuća fiskalna godina završava krajem ožujka. Međutim, 2017. je nominalni iranski BDP iznosio 430,7 milijardi dolara, dok se realni BDP/PPP u istom razdoblju procjenjuje na 1640 milijardi dolara.”
Iran ce opstati pa cak imati odredeni rast uz aktiviranje unutrasnjih rezervi i pomoci mocnih prijatelja a evropa ce nasraviti vrludati i stagnirati jer nezna sta hoce i sta nece.
Pa dobro, kad će više jedan članak o o Integrity Initiative skandalu?????
Vjerujem da bi to mnoge zanimalo!!!!
radujte se iranci jer eu i amerikanci s vama prekidaju komunikaciju:)
Ako je dug Irana samo devet miljardi dolari onda je skroz jasno zašto Iran triba “demokratizirat” i “denuklearizirat” i eventualno uništit cilo “kemijsko oružje za masovno ubijanje”.
Iranski dug je manji nego šta je od zapada blokirani iznos dolara koji bi se “demokratizacijom” Irana jednostavno posušija.
U Ustavu Islamske Republike Iran, poglavlje Ekonomija i financije, između ostalog piše:
Član 49: Vlast je obvezna zaplijeniti i pravom vlasniku proslijediti svo vlasnistvo stečeno
KAMATOM, otimačinom, podmićivanjem, pronevjerama, krađom, kockanjem, iskorištavanjem vakufa, iskorištavanjem radnog mjesta i vladinih poslova (ugovora i transakcija),prodajom neobrađenog zemljišta i drugih resursa javnog vlasništva, osnivanjem i vođenjem centara prostitucije i drugih primjera koji su suprotni državnim zakonima. U slučaju nemogućnosti identifikacije pravog vlasništva, vlast će navedeni imetak proslijediti u javnu riznicu (bejtul mal). Ova odluka mora biti izvršena od strane vlasti nakon odgovarajuće istrage i pronalaska potrebnih dokaza sa stajališta Islamskog prava.
Iranska ekonomija je nazalost u vrlo teskom stanju. Indija, EU, Juzna Koreja koje spadaju u top 5 kupaca njihove nafte su smanjile uvoz za 90%. Cak ga je i Kina smanjila. Mozda cak i veci problem od toga je sto ih Kina i Rusija kao najveci saveznici pocinju napustiti. Kina je izasla iz projekta Pars tek nekoliko mjeseci nakon sto ga je preuzela umjesto Francuza i tu su Iranci izgubili desetke milijardi dolara investicija. Rusija je smanjila investicije u Iran za 30%, izgleda da ce se Indija povuci i velikog projekta plinovoda koji bi iz Irana isao prema njima, nakon sto ih je stisnula Amerika. Doslovni svi pokazatelji iranskog gospodarstva su u padu i projekcije prognoziraju dugoročni pad. Podržavam Iran kao veliki naciju i jednog od rijetkih igraca koji se usudi suprotstaviti vodecem svjetskom poretku, ali se bojim da bi ih sankcije mogle slomiti.
“Važan dan za europsku vanjsku politiku. EU je upravo pristala uvesti sankcije protiv iranske obavještajne službe zbog njezine urote za ubojstvo na europskom teritoriju. Ovo je snažan signal da nećemo tolerirati takvo ponašanje u Europi”
Razumljivo. Takve stvari na europskom teritoriju se ne smiju tolerirati.
No, svejedno, moze li mi netko reci sto je EU poduzela po pitanju napada ISIL-a na europskom teritoriju ? Kome je uvela sankcije zbog toga ?