Ministri vanjskih poslova Azerbajdžana i Armenije su nakon sastanka u Parizu objavili priopćenje koje je jako obradovalo pristalice rješavanja sukoba između dviju zemalja u Nagorno-Karabahu. EurasiaNet prenosi da su se stranke “složile o potrebi poduzimanja konkretnih mjera za pripremu stanovništva za mir”.
Azerbejdžanski ministar vanjskih poslova Elmar Mammadijarov i njegov armenski kolega Zograb Mnacakanijan su se sastali u Parizu 16. siječnja u nazočnosti predstavnika “Skupine iz Minska” OESS-a, koja olakšava proces pregovora između dvije zemlje. EurasiaNet navodi kako je ovo bio njihov četvrti sastanak otkako je nakon travanjske Baršunaste revolucije na vlast u Armeniji došla nova vlada.
U službenom priopćenju o rezultatima sastanka su objavljeni neobični elementi koje su zagovornika mira između dviju zemalja učinili vrlo sretnima. Primjerice, ministri su se “složili da je potrebno poduzeti konkretne mjere kako bi se stanovništvo pripremilo za mir “.
Ako se to doista dogodi, to će biti vrlo značajan događaj, budući da je javno mnijenje s obje strane granice po pitanju spornih teritorija posljednjih godina postalo znatno oštrije. Uzastopne vlade u obje zemlje ni na koji način nisu rješavale taj problem, ali najnovija izjava ulijeva nadu za promjene.
Pregovarači OESS-a su također “naglasili važnost mogućih obostrano korisnih inicijativa za ostvarivanje gospodarskog potencijala regije”.
Ni ovdje nije jasno što se točno misli, ali ako se takve inicijative zaista poduzmu, one će označiti značajan preokret za Azerbejdžan, koji ekonomsku izolaciju Armenije smatra jednim od ključnih elemenata njegove strategije u ovom sukobu.
Ministri su se također složili da će riješiti mogućnost organiziranja sastanka na vrhu između Ilhama Alijeva i armenskog premijera Pašinjana. Dvojica čelnika su prošle godine održala kratki sastanak na marginama summita Zajednice nezavisnih država u Dušanbeu. Rezultat tog sastanka je bio sporazum o uspostavi novog komunikacijskog kanala, zahvaljujući kojem je, prema OESS-u, došlo do “značajnog smanjenja kršenja primirja na liniji razdvajanja i navodnih žrtava”.
Kako podsjeća EurasiaNet, odnose između dvije države komplicira sukob oko Nagorno-Karabaha, zbog čega je početkom ’90-ih između njih izbio punopravni rat.
je,je..šareni leptirići svuda oko njih…a prije godinu ili dvije azeri vade armensku glavu iz vrećice i pokazuju rulji koja u ekstazi kliče..koga oni lažu…nema mira dok jednome ne omrkne a drugome ne osvane.
Nek im je sa srecom tamo tinja rat od 90-ih.
Punopravni rat 🙂 pitam se kaje to…a granica izmedju te dvije zemlje je valjda najbolesnija granica na svijetu, sa hrpetinom ekaklava unutar jedne i druge države. Nije to samo Karabah. Lijepo su ih ruSSi zajebali…teško će to bit tamo riješit bez neke razmjene teritorija i/ili stanovništva
Da, imaju cudne granice, ali dosta toga je povijesno uvjetovano. Najcudnija je ona Azerska enklava na zapadu izmedju Turske i Armenije, ali taj dio ima dugu povijest i neko svoje znacenje, pa valjda zato. Armenija nemoze opstati uopce bez pomoci Rusije i Irana. Azeri su sve jaci ekonomski( nafta, plin), samim tim i vojno.Naoko je cudno da Iran drzi stranu Armenije, jer i Azeri su siiti, ali i nije imajuci u vidu da Azera ima duplo vise u Iranu, nego u Azerbejdzanu, pa im bas i neodgovara prejak Azerbajdzan. Uostalom, Azerbajdzan i je bio dio Persije prije nego im je to Carska Rusija otela snagom oruzja. A, sobzirom da su im moderatori pregovora o miru Evropljani, sretno im bilo! Mislim da se nemaju cemu nadati, bar ne dobru. Neka malo pogledaju kako su drugi narodi prosli kad su im Evropljani vodili pregovore i dogovore. To da, kojim slucajem, pregovorima upravljaju… Čitaj više »
Ako Bog da, ali to može biti samo uspjeh Rusije, Irana koji je na strani Armenaca (čudno, jer su Azeri šiiti) i Turske koja je na strani Azera, iako su Turci suniti. Ako su oni dogovorili mir, a moguće da jesu, onda će mira biti, kako će riješiti ta Gordijev čvor Karabaha? Nemam pojma.
Pariz?