Podsjetnik za YPG: Pentagon drastično reže financiranje kurdskih milicija u Iraku

Plan proračuna Pentagona za fiskalnu godinu s početkom listopada 2019. predviđa smanjenje financiranja kurdskim Peshmerga milicija. Umjesto  290 milijuna dolara, koliko su dobili u tekućoj proračunskoj godini koja istječe u listopadu, kurdske milicije će dobiti 126 milijuna dolara. Ovaj drastični rez će se odraziti na plaće i na održavanje borbene sposobnosti kurdskih milicija u Iraku, koje su ionako sve borbene aktivnosti protiv terorista takozvane “Islamske države ” obustavile kada su izbile na “kurdske granice” u gradu Bashiqa sjeverno od Mosula.

Kasnije su se Peshmerge upustile u kratkotrajni sukob s iračkom vojskom i šiitskim milicijama u pokušaju zadržavanja kontrole nad gradom i pokrajinom Kirkuk. Međutim, kada su Iran i Turska obećali pomoć Bagdadu i šiitskoj Hashd Al-Shaabi armiji u Iraku, kurdskim milicijama je jedini izlaz bio bijeg u Erbil, sjedište Automne regiju Iračkog Kurdistana.

Novcem kojeg dobivaju od Washingtona Peshmerge pokrivaju troškove plaća, hrane, goriva, opreme 12 kurdskih brigada, navodno “potrebnih za povećanje pritiska na ISIL”.

Pentagon je naveo da će provesti smanjenje financiranja kako bi Bagdad povećao svoj doprinos. To je u određenom smislu politička poruka i odustajanje od ranijih planova iz vremena Obamine uprave o podjeli Iraka na federaciju s tri neovisna entiteta, čemu se Bagdada usprotivio i bio je spreman upotrijebiti silu protiv kurdskih milicija na sjeveru.

Irak nastoji integrirati kurdske milicije u nacionalne oružane snage. U siječnju je novi saziv iračkog parlamenta odobrio proračun od 112 milijardi dolara, koji djelomično pokriva i plaće Peshmerga, što je znak poboljšanja odnosa između Bagdada i Erbila.

“Peshmerga milicije ostaju ključni partneri u procesu konačnog poraza ISIL-a. Drago nam je što možemo primijetiti da je za Regionalnu vladu Kurdistana u iračkom proračunu za 2019. godinu osigurana isplata njihovih plaća”, rekla je Rebecca Rebarich, glasnogovornica Pentagona.

Međutim, napetosti ostaju. Kurdi su na referendumu u rujnu 2017. glasali za odcjepljenje, nakon čega je Bagdad pokrenuo vojnu intervenciju. Pentagon je, nakon što je neko vrijeme prosvjedovao, prestao isplaćivati plaće Peshmergama.

Irački dužnosnici ustrajavaju kako se odnosi između dviju strana poboljšavaju, te da potencijalni sporovi oko nafte i drugih resursa neće utjecati na pitanje plaća.

Govoreći u američkom Institutu za mir u Washingtonu 29. ožujka, predsjednik iračkog parlamenta Mohammed Al Halbusi, sunitski političar iz zapadne pokrajine Anbar blizak proiranskoj struji i umjerenim Kurdima, izjavio je kako su odnosi između Erbila i Bagdada na pravom putu otkako su obje strane naučile kako se postižu kompromisi.

Premijer Regionalne vlade Kurdistana, Nechirvan Barzani, izjavio je kako su odnosi pokrajine s Bagdadom “mnogo bolji nego prije”. Međutim, dodao je kako i dalje podržava odredbu iračkog ustava  koja dozvoljava referendum na spornim kurdskim teritorijima. Barzani je napomenuo da se Regionalna vlada Kurdistana naučila “pragmatizmu” u pregovorima s Bagdadom, umjesto da zahtijeva 17% iračkog državnog proračuna, kako je navodno propisano ustavom.

Službeno se navodi da su Peshmerge prestale s borbom protiv ISIL-a nakon pobjede 2017. u Mosulu, iako nakon zauzimanja Bashiqe više nisu ispalile nijedan metak ili projektil na položaje terorista u Mosulu protiv kojih su se borile iračke snage i šiitske milicije.

Središnje iračke snage su oslobodile naftom bogata područja koja su kurdske snage zauzele u sukobu protiv terorista ISIL-a i na tom su području provele kontroverzno glasanje o neovisnosti.

“Sada Peshmerge od terorista službeno čuvaju tri pokrajine iračkog Kurdistana, ali istodobno nastavljaju vršiti pritisak na ćelije preživjele u sjevernom Iraku”, tvrdi Pentagon.

“ISIS je možda izgubio svoj kalifat, ali aktivno nastavlja provoditi aktivnosti u podzemlju, krećući se u sjevernom Iraku, gdje se može ponovno roditi. Peshmerge će i dalje igrati ključnu ulogu u vršenju pritiska na “očuvane” ćelije ISIL-a u njihovim područjima djelovanja i u suradnji s iračkim sigurnosnim snagama”, rekla je glasnogovornica Pentagona Rebecca Rebarich.

Unatoč službenim tvrdnjama kako se odnosi između Bagdada i Erbila poboljšavaju, irački Kurdistan proživljava političke probleme koji prijete modernizaciji i ujedinjenju Peshmergi s oružanim snagama Iraka. Kao i svugdje ili o bilo kojem važnom pitanju, Kurdi ni o ovome nisu složni.

Dva glavna politička bloka u regiji, Demokratska stranka Kurdistana i Patriotska unija Kurdistana, koji kontroliraju Peshmerge, nakon regionalnih izbora u rujnu se nisu mogli složiti oko formiranja vlade u regiji Kurdistan. Unatoč činjenici da se ISIL može pojaviti u naftom bogatim Kirkuku i Mosulu, dvije frakcije ne mogu riješiti pitanje dijeljenja prihoda od nafte i niz drugih ključnih ekonomskih problema.

Američka vojna pomoć je usmjerena na potporu jedinicama Iraka i opskrbu brigada Peshmergi streljivom, vozilima i protutenkovskim oružjem. Cilj ove politike je bio da se kurdske snage usklade s američkim vojnim standardima i da onda provode zajedničke patrole s iračkim sigurnosnim snagama.

Neki stručnjaci strahuju da će predloženo smanjenje financiranja oslabiti poticaj za ujedinjenje suprotstavljenih kurdskih frakcija, od kojih bi se borci odani Bafelu Talabaniju, sinu pokojnog predsjednika Iraka Džalala Talabanija, lakše dogovorili s Bagdadom nego borci koji su odani klanu Barzani.

Logično je i Regionalna vlada Kurdistana, ako bude imala manje novca za plaće Peshmergama, vjerojatno izgubiti mogućnost održavanja ve de facto kurdske vojske i financijska ovisnost o Bagdadu će prije ili kasnije dovesti do integracije kurdskih milicija s vladinim snagama. Ova odluka Pentagona je dobar podsjetnik sirijskim YPG snagama što će im se vjerojatno dogoditi u budućnosti, jer SAD jednostavno više nemaju novca da ga dijele po svijetu i moraju odrediti prioritete, a kurdsko pitanje za Trumpovu upravu to očito nije.