Na pragu trgovinskog rata sa SAD-om Bundesbanka traži alternativni sustav naplate

Na pomolu trgovinskog rata i nametanja recipročnih carina je Europska komisija izjavila da je spremna pregovarati s Bijelom kućom o novom trgovinskom ugovoru između EU i Sjedinjenih Država.

Dakle, ovo možemo smatrati kao simboličnu poruku Trumpu, posebno jer se ne zna sastav nove europske komisije, iako sve preduvjete za pobjedu na Europskim izborima ima blok Europskih pučana koji kao novog čelnika Europske komisije vidi Manfreda Webera.

Trenutni sastav navodi kako je 11. travnja Europska komisija dobila početno odobrenje od predstavnika država članica da započne pregovore kojima je cilj popraviti trgovinske odnose između Sjedinjenih Država i EU.

Zemlje Europske unije su u ponedjeljak dale konačno zeleno svjetlo za početak trgovinskih pregovora sa Sjedinjenim Državama, nakon višemjesečnih odgoda zbog otpora Francuske.

Većina vlada EU je glasala za potporu pregovaračkim mandatima koje je predložila Europska komisija, dok je Francuska glasovala protiv, a Belgija se suzdržala. Dakle, odluka ipak nije donesena jednoglasno, što znači da Pariz nije odustao od uvjeta za pokretanje pregovora koji uključuje vraćanje Sjedinjenih Država u Pariški klimatski sporazum.

Prema izvješćima, Europska komisija želi započeti pregovore o dva prijedloga. Prvi je smanjenje carina za industrijsku robu, a drugi je olakšavanje tvrtkama da pokažu da njihovi proizvodi zadovoljavaju standarde EU i Sjedinjenih Država.

Međutim, prije objave ove vijesti je jučer član izvršnog odbora njemačke Bundesbanke, Burkhard Balz, pozvao europske zemlje na stvaranje novih platnih sustava koji bi bili alternativna američkim, što je potez Berlina koji se sigurno neće svidjeti Trumpovoj administraciji.

Prema visokom dužnosniku Središnje banke Njemačke, banke moraju slijediti trendove koji podržavaju nove tehnologije i stvoriti alternativni sustav plaćanja kako bi očuvale stabilnost europskog financijskog sustava.

“Mi, kao Bundesbanka, ne možemo biti ravnodušni kada važne tehnološke tvrtke kao što su Apple, Google, PayPal i Amazon sve više preuzimaju poslove s klijentima, dok se bankama ostavlja samo uloga vođenja procesa plaćanja u pozadini”, kazao je Burkhard Balz za Welt am Sonntag.

Također je naglasio da same banke trebaju uvoditi najsuvremenija rješenja.

“Trebamo privući industrije da razmisle o tome koje proizvode želimo upotrijebiti za rješavanje problema Apple & Co”, zaključio je Burkhard Balz.

Njemačka Bundesbanka je središnja banka Njemačke i jedna od vitalnih komponenti Europskog sustava središnjih banaka (ESCB) i alternativni sustavi plaćanja bi bili oni koji bi favorizirali upotrebu eura u svijetu, ali unutar Europske unije bi bili alat prisile Njemačke i Francuske nad ostalim članicama eurozone i zemljama koje imaju valutu čvrsto vezanu za europ, kao što je Hrvatska.

U svakom slučaju, barem s aspekta osamostaljenja Europe od Sjedinjenih Država, ovo je dobra ideja. Podsjetimo da su Kina, uz Rusiju i Iran, koji su pogođeni sankcijama, davno rekli kako je sustav SWIFT alat američkog financijskog imperijalizma i Peking i Moskva su stvorili svoje sustave međunarodne naplate.

U slučaju Bundesbanke se govori o vraćanju profita od transakcija na račune banaka, a ne da završava u rukama vlasnika tehnoloških divova, ali postoji i geopolitički aspekt novog europskog sustava, koji je već stvoren za poslovanje s Iranom, iako nikako da profunkcionira. Naime, Europa bi se nametnula kao izravni konkurent Sjedinjenim Državama i umanjila bi ulogu dolara kao svjetske valute.

To je nužno, na što nas podsjeća slučaj sa sustavom SWIFT, specijalizirane financijske komunikacijske mreža za prenošenje poruka u Europskoj uniji, koji je bio primoran uskratiti pristup iranskim bankama jer bi se u protivnom riskirao pristup američkom financijskom sustavu. Tako je, pod pritiskom Sjedinjenih Američkih Država, prošle godine njemačka Bundesbanka blokirala veliki prijenos gotovine Teheranu iranskog depozita u banci u vlasništvu Irana u Hamburgu.

U vrijeme kada Apple, Google, PayPal i Amazon preuzimaju funkciju banaka, Burkhard Balz razumno tvrdi da Europska unija mora stvoriti alternative američkim sustavima naplate i promicati međunarodnu uporabu eura. Putem razmjene s partnerskim središnjim bankama i ostalim mehanizmima, euro može postati privlačniji za strance, ali se ovdje krije opasnost od centralizacije financijske moći u rukama Europske središnje banke u kojoj najveće pravo glasa imaju Nijemci i Francuzi.

Sve navedeno sugerira da ulazio u razdoblje neizvjesnosti u kojem, s jedne strane, moramo voditi računa da ne budemo gubitnička strana u već objavljenom trgovinskom ratu sa Sjedinjenim Državama, a s druge strane da unutar EU, pod izgovorom obrane europskog suvereniteta, ne prihvatimo rješenja koja će dodatno centralizirati europsku birokratsku tvorevinu i praktičnu svu vlast predati u ruke Europske komisije, odnosno Njemačke i Francuske.