Različite reakcije na odluku Putina da stanovnicima Donbasa da rusko državljanstvo

Iako su se rasprave o statusu građana Donbasa, koje Kijev takoreći ne priznaje za svoje državljane, uglavnom vodile o statusu ljudi s područja Donjecke i Luganske Narodne Republike koji žive i rade u Ruskoj Federaciji, najnovija odluka Vladimira Putina je iznenadila Kijev i njihove sponzore u Washingtonu.

Jučer, prije objave konačne odluke ruskog predsjednika, je glavna urednica međunarodne informativne agencije i televizije RT, Margarita Simonijan, rekla kako će uskoro biti objavljen dekret koji će se ticati sudbine izbjeglica iz Donbasa koje se nalaze u Rusiji.

“Ovih dana će biti objavljen još jedan dekret, onaj o državljanstvu za ljude iz Donbasa koji su već u Rusiji”, napisala je Margarita Simonijan na Telegramu.

Glavna urednica medijskog koncerna RT se uvijek zalagala za pojednostavljivanje procedure odobravanja ruskog državljanstva za građane Donbasa i rusko jezično stanovništvo u inozemstvu. Međutim, većina država koje su u napetim odnosima s Rusijom, a imaju veliku rusku manjinu i rusko govorno područje, kao što su baltičke zemlje i Ukrajina, zakonom zabranjuju dvojno državljanstvo, kojeg vide kao “prikrivenu rusku agresiju na njihov suverenitet”. Kijev isto misli i o Mađarskoj, čiji je konzulat u Zakarpatju podijelio mađarske putovnice ukrajinskim Mađarima, zbog čega su se vidno narušili bilateralni odnosi između Budimpešte i Kijeva.

Međutim, kao što tvrdi Margarita Simonijan, pitanje državljanstva za izbjeglice iz Donbasa treba promatrati iz humanitarnog aspekta i imati u vidu da će liberalizacija tog procesa doprinijeti ekonomskom razvoju Rusije.

Na kraju, istog dana nakon njene izjave, predsjednik Rusije Vladimir Putin jučer potpisuje dekret kojim se pojednostavljuje izdavanje ruskih putovnica građanima “pojedinih dijelova Luganske i Donjecke oblasti Ukrajine”. To se, naravno, odnosi na građane DNR i LNR.

“Nemamo ni najmanju želju da pravimo probleme novoj ukrajinskoj vlasti, ali se više ne može trpjeti da oni koji žive na teritorijama Donjecke i Luganske Republike nemaju nikakva građanska prava. Gledano iz ugla ljudskih prava, to je prevršilo svaku mjeru. Ti ljudi ne mogu normalno putovati, niti zadovoljiti svoje elementarne potrebe i prava. Ovo je pitanje čisto humanitarnog karaktera. Rusija je odlučila svim stanovnicima Donbasa omogućiti lako i pojednostavljeno stjecanje njenog državljanstva”, rekao je Vladimir Putin.

Na posebnom sastanku sa svojim suradnicima je Putinov pomoćnik Vladislav Surkov izjavio kako je davanje prava na ruske putovnice stanovnicima Donbasa “apsolutno pravedan i prirodan korak”.

“To je, naravno, izuzetno važan događaj za građane Donjecke i Luganske Republike. To je dug Rusije prema ljudima koji misle i govore ruski, a našli su se u teškoj situaciji zbog represivnih akcija kijevskog režima”, rekao je Vladislav Surkov.

Surkov je na kraju naglasio kako treba imati u vidu da Ukrajina protiv tih ljudi, koje smatra teroristima i separatistima, primjenjuje vojnu silu, uvela im  je tešku ekonomsku blokadu, ne isplaćuje mirovine koje su radnici Donbasa desetljećima uplaćivali u fond u Kijevu i odbija ih priznati za svoje građane.

Ovim mjerama, a sve su uvedene za vrijeme vladavine Petra Porošenka, vlasti u Kijevu su se doslovno odrekle milijuna ljudi. Jedan dio je otišao živjeti u Rusiju, ali je većina ostala i proglasila Donjecku i Lugansku Narodnu Republiku, koje su morali obraniti oružjem.

U pravnom smislu je ovo veliki događaj i za građane Donbasa koji žive u Rusiji, ali i za one koji žive u još uvijek nepriznatim republikama.

Reakcija Petra Porošenka

Komentirajući ovu odluku Rusije, odlazeći ukrajinski predsjednik Petro Porošenko je optužio Moskvu za pripremu aneksije Donbasa.

“Dekret predsjednika Ruske Federacije je novo uplitanje Rusije, bez presedana, u unutarnje poslove nezavisne države, grubo kršenje suvereniteta Ukrajine i potpuno zanemarivanje obveza iz okvira Sporazuma iz Minska”, napisao je Porošenko na svom Facebooku.

Prema njegovim riječima, to je “priprema Kremlja za sljedeći korak agresije i aneksiju ukrajinskog Donbasa ili stvaranje ruske enklave u Ukrajini”.

Porošenko je pozvao “međunarodne partnere”, ali se ne navodi koje, “da spriječe najgori scenarij, da osude akcije Rusije i da pojačaju međunarodne sankcije”, kako u Kijevu zovu sankcije Zapada.

Porošenko je dodao kako je naredio da se “hitno pokrene razmatranje tog pitanja u okviru Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda”.

Iako je Petro Porošenko 21. travnja utrku u drugom krugu predsjedničkih izbora u Ukrajini, a njegov protukandidat, komičar Vladimir Zelenski, porazio ga je sa 73,2% glasova birača i novi je predsjednik Ukrajine, situacija je prilično komplicirana.

Vladimir Zelenski je predsjednik, ali mu za sastavljanje vlade treba podrška parlamenta, a tamo njegove stranke nema. Prema rejtinzima bi na prijevremenim izborima stranka “Sluga naroda” s 26% potpore bila prva, ali bi za parlamentarnu većinu trebala tražiti koalicijske partnere.

“Zelenski ne može mijenjati vladu, jer je sastavlja pobjednik izbora, što znači da Blok Porošenko s koalicijom i dalji drži izvršnu vlast. Doduše, tu su već krenuli lomovi. Nakon izbora je premijer Grojsman najavio izlazak iz stranke i samostalni izlazak na izbore. Stranka “Sluga naroda”, kao i sam Vladimir Zelenski, nema političkog programa. Za sada se zalažu samo za zaustavljanje rata i borbu protiv korupcije”, ovako političke prilike u Kijevu pojašnjava Jelena Jurišić, ekspert za pitanja postsovjetskog prostora i profesorica Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

Washington: “Odakle Rusiji pravo da djeluje na ukrajinskim teritorijima?”

Sjedinjene Američke Države su jučer odmah oštro osudile Putinovu odluku da olakša stjecanje ruskog državljanstva za ljude na “ukrajinskim teritorijima”.

“Rusija, kroz ovu vrlo provokativnu akciju, intenzivira svoj napad na suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine”, navodi State Department u jučerašnjem priopćenju.

Kao što smo rekli u početku, iako je isto u Zakarpatju učinila Mađarska, Washington nije osudio Budimpeštu, niti se oglasio u prilično oštrom sporu između ukrajinskih i mađarskih vlasti.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova je dekret nazvao “agresijom i uplitanjem” u poslove Kijeva, a jedan zapadni diplomat, vječno “anonimni”, izjavio je za Radio Slobodna Europa kako je to “vrlo provokativan korak koji će potkopati situaciju u ratom opustošenoj regiji poznatoj kao Donbas”.

Petro Porošenko je kasnije naveo kako ovom uredbom “Rusija torpedira mirovni proces u Donbasu”, iako ništa od dogovorenog, osim djelomične razmjene zarobljenika i obustave vojne kampanje nakon nekoliko velikih poraza ukrajinske vojske, nije napravio Kijev.

Novi predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski, iako bez mogućnosti da kreira politiku Kijeva, objavio je priopćenje u kojem Rusiju osuđuje kao “okupatorsku državu” i “agresorsku zemlju koja vodi rat protiv Ukrajine”. Pozvao je na “povećanje sankcija diplomatskog pritiska na Rusku Federaciju”.

Prekretnica za Donbas

Denis Pušilin, čelnik Donjecke Narodne Republike, nazvao je Putinov dekret “prekretnicom u povijesti naših mladih država”.

“Dugo smo čekali ovaj korak i neizmjerno nam je drago što je došao ovaj dan”, izjavio je Pušilin, kako je kazala tiskovna agencija de facto vlasti u Donjecku.

Za Kijev je ovo “uvod u rat”

Kijev odbija tvrdnje “da stanovnicima Donbasa treba ovakva vrsta humanitarne pomoći”.

Aleksandar Turčinov, ratni tajnik ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost, objavio je priopćenje u kojem se navodi da “Putin stvara pravne uvjete za službenu primjenu oružanih snaga protiv Ukrajine”.

“To se odnosi na ruski zakon koji dopušta korištenje oružanih snaga za zaštitu ruskih građana izvan Rusije”, dodao je Turčinov i pridružio se zboru koji poziva na još uvođenje jačih sankcije protiv Rusije

Ubrzo nakon što je objave dekreta je ukrajinski ministar vanjskih poslova Pavel Klimkin rekao kako je odluka Rusije da izdaje putovnice na “okupiranim ukrajinskim teritorijama” nastavak agresije i uplitanja u unutarnje poslove Kijeva.

“Ovo je nova faza i “putovnice” su zapravo okupacija Donbasa”, rekao je Klimkin.

U dekretu se navodi da ruske vlasti moraju donijeti odluke o državljanstvu osoba iz navedenih područja u roku od tri mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i prikupljanja svih potrebnih dokumenata, a državljanstvo se mora izdati odmah nakon donošenja odluke o tome.

Nositelji osobnih isprava koje su izdali vlasti DNR i LNR će imati pravo na ubrzano državljanstvo. Postoje i oni koji žive u pravnom limbu i imaju stare ukrajinske dokumente, ali im zbog činjenice da žive na “privremeno okupiranim područjima”, kako Kijev zove DNR i LNR, ništa ne vrijede.

Donbas je zapravo “profitirao” od novog izmjena i dopuna ruskog zakona o državljanstvu kojima je predsjednik odlučio odobriti državljanstvo “strancima” na pojednostavljen način. Zakon je prošao glasanje oba doma ruskog parlamenta u prosincu, a stupio je na snagu 29. ožujka. Rusija želi privući svoje građane rasute po bivšim sovjetskim republikama u domovinu, a onima koji kao dijaspora ostanu u inozemstvu osigurati veća prava.

Putinov dekret je uslijedio tri dana nakon što je Zelenski, komičar i politički novak za kojeg kritičari sumnjaju da će se moći suprotstaviti Putinu, doslovno pregazio Porošenka u drugom krugu predsjedničkih izbora. Zelenski će službeno biti imenovan za predsjednika početkom lipnja, ali će morati osigurati pobjedu na parlamentarnim izborima, što zbog nikakvog rejtinga Bloka Porošenka možda i neće predstavljati problem.

Vladimir Putin i drugi ruski dužnosnici ne žele davati ishitrene izjave, ali im je vjerojatno laknulo zbog odlaska Porošenka, koji je sve resurse usmjerio na jačanje vojske, iako bez znatnog uspjeha, a glavna politika mu je bila održavanje trajnog rata Donbasu, bez mogućnosti pomirenja i reintegracije.

Ako nova vlast, kada i ako se uspije formirati, nastavi Porošenkov kurs, Rusija vjerojatno neće anektirati DNR i LNR, ali bi ih mogla priznati kao nezavisne republike, kao što je slučaj s Južnom Osetijom i Abhazijom.

Nakon nedavnih ekonomskih sankcija uvedenih Kijevu, ovaj dekret je poruka da Moskva ima alate da prisili Kijev na dijalog i na ispunjavanje Sporazuma iz Minska, a ako to ne bude slučaj, stavi mogu krenuti drugim tokom, koji se neće svidjeti Kijevu.