Subota 11. 05. 2019. – Trump – Marine Le Pen – Chris Hughes – Venezuela

Totalni trgovinski rat – Trump uvodi carine na sav kineski izvoz u SAD

Američki predsjednik Donald Trump je naredio izradu dokumenta kojim će povećati carine na ukupni izvoz Kine u Sjedinjene države, što znači nametanje carina na do ostatak robe vrijedne 325 milijardi dolara godišnje, izjavio je trgovinski predstavnik Sjedinjenih Američkih Država Robert Lighthizer. “Ranije danas samo po nalogu američkog predsjednika podigli carine od 10 na 25 posto na kineski uvoz u SAD vrijedan oko 200 milijardi dolara. Predsjednik nam je također naredio da započnemo proces podizanja carina na sav preostali uvoz iz Kine, koji se procjenjuje na oko 300 milijardi dolara”, rekao je Lighthizer, koji je dodao “kako će javno priopćenje i relevantni dokumenti uskoro biti  objavljeni u Federalnom registru”.

Prošle nedjelje je Trump obećao da će povećati carine na niz kineskih proizvoda s 10 na 25 posto, ali nije isključio nametanje carina na robu koja još ne podliježe naknadama. Poslije ovih izjava se u medijima se pojavila sumnja da bi Peking mogao da otkazati predstojeće trgovinske pregovore, ali je u utorak kinesko ministarstvo trgovine potvrdilo da će potpredsjednik Državnog vijeća Kine Liu He posjetiti SAD 9. i 10. svibnja, ali je kineski tim ipak došao na konzultacije.

Nakon još jednog kruga pregovora, Liu je izjavio kako suradnja ostaje jedini izbor za Kinu i Sjedinjene Države i da je ona potrebna za rješavanje čitavog niza problema. Potpredsjednik kineske vlade je također izrazio uvjerenje u budućnost održivog razvoja kineske ekonomije. Govoreći o tome kako bi trgovinski sporovi sa Sjedinjenim Državama mogli utjecati na razvoj kineske ekonomije i postoje li prijetnje recesije zbog eskalacije trgovinskog rata, Liu He je kratko izjavio “kako se Kina ne boji”.

Marine Le Pen uputila “ultimatum” Macronu

Francuski mediji pišu o ultimatumu kojeg je predsjedniku zemlje, Emmanuelu Macronu, uputila oporbena čelnica Nacionalnog ujedinjenja Marine Le Pen. List Parisien smatra da je izjava Marine Le Pen o predstojećim izborima za Europski parlament “ultimatum” koji prisiljava francuskog čelnika Emmanuela Macrona da se “prisjeti Charlesa de Gaullea”.

Kako je napomenula čelnica  Nacionalnog ujedinjenja, budući da je sadašnji čelnik države ujedno i predsjednik stranke “En Marche!” i vođa izborne kampanje, izbori za Europski parlament predstavljaju svojevrsni referendum o povjerenju Macronu, a ako on taj “referendum” izgubi, morat će slijediti primjer generala De Gaullea i dati ostavku da svoj položaj.

“Morate biti dosljedni, ako ste stavi pred izbor stavili težinu predsjednika republike, ako se ti izbori pretvore u referendum, onda morate imati časti i dostojanstva učiniti ono što je učinio general De Gaulle, to jest, ako izgubite referendum, napustiti predsjednički ured”, rekla je Marine Le Pen.

Suosnivač Facebooka poziva američke vlasti: “Obuzdajte Zuckerberga!”

Jedan od tvoraca Facebooka, Chris Hughes, koji je sada viši savjetnik u institutu Roosevelt, zabrinut je zbog nekontroliranog utjecaja Marka Zuckerberga na glavne društvene mreže. Hughes upozorava da je “utjecaj Zuckerberga ogroman i daleko iznad bilo čijeg utjecaja u privatnom sektoru ili u vladi”. On kontrolira tri glavne komunikacijske platforme, Facebook, Instagram i WhatsApp, koje svakodnevno koriste milijarde ljudi.

Upravni odbor Facebooka ima više savjetodavne nego nadzorne uloge, budući da Mark posjeduje oko 60% dionica s pravom glasa. Kao što je objasnio Hughes, “Mark može sam odlučiti kako promijeniti algoritme Facebooka kako bi odredio što ljudi čitaju u njegovim vijestima i koje uvjete privatnosti mogu koristiti” i sam “postavlja pravila kako razlikovati pozive na nasilje i govore mržnje od izraza jednostavnog prkosa i može ukloniti konkurenciju kupnjom, blokiranjem ili kopiranjem”.

Hughes je ogorčen što Zuckerberg u potrazi za rastućim brojem korisnika društvenih mreža “žrtvuje načela sigurnosti i komunikacije, razmjenjujući ih za klikove”. “Razočaran sam što ja i grupa koja je bila na početku Facebooka nismo pomno razmišljali o tome kako algoritam za vijesti može promijeniti našu kulturu, utjecati na tijek izbora i ojačati položaj nacionalističkih vođa”, rekao je Chris Hughes.

Istodobno, Hughes je zabrinut da se “Mark okružio skupinom zaposlenika koji podržavaju njegov stav, umjesto da ga preispituju”. Dakle, američka vlada mora učiniti dvije stvari, razbiti Facebookov monopol i regulirati aktivnosti tvrtke tako da bude odgovornija prema Amerikancima.

Venezuela: Političke vođe propalog vojnog udara bježe u strana veleposlanstva u Caracasu

Nakon što je u Venezueli ukinut imunitet i pokrenuta je istraga protiv sedam oporbenih zastupnika Narodne skupštine, Edgara Zambrana, Luisa Florida, Henrya Ramosa Allupa, Richarda Blanca, Marianele Magallanes, Joséa Simóna Calzadille i América De Grazie, zamjenik predsjednika narodne skupštine Edgar Zambrano je uhićen, još dvoje zastupnika se suočava s uhićenjem zbog podrške pokušaju vojnog udara.

Zastupnici koji nisu ni skrivali svoje uloge 23. veljače u Cucuti u Kolumbiji i 30. travnja u napadu na vojarnu u Caracasu, sada se suočavaju s uhićenjem i odlučili su pobjeći u strana veleposlanstva u Caracasu. Richard Blanco je u četvrtak pobjegao u rezidenciju veleposlanika Argentine u Venezueli.

Blanco je treći političar koji je potražio utočište u ambasadama u Caracasu, nakon što je optužen za izdaju, urotu i građansku pobunu i oduzet mu je zastupnički imunitet. On je otvoreno podržao pokušaj Juana Guaidóa u poticanju oružane pobune protiv vlade, izvještavaju lokalni mediji. Poslanica Marianela Magallanes pobjegla je u rezidenciju veleposlanika Italije. Ranije ovog mjeseca je Leopoldo Lopez, predsjednik stranke Voluntad Popular, koji je također optužen za pokušaj državnog udara, pobjegao je u veleposlanstvo Čilea, a kasnije u rezidenciju španskog veleposlanika u Caracasu.

Venezuelu potresaju prosvjedi od 10. siječnja ove godine, kada je predsjednik Maduro položio zakletvu za drugi mandat. Maduro je na izborima pobijedio dva oporbena protukandidata, ali dio oporbe na čelu s radikalima stranke Voluntad Popular, ne priznaju izbore jer su ih odlučili bojkotirati. Napetosti su eskalirale kada se Juan Guaidó, predsjednik Narodne skupštine Venezuele, 23. siječnja na ulicama istočnog Caracasa za vršitelja dužnosti predsjednika. Taj potez su koordinirale i isti trenutak podržale Sjedinjene Američke Države, kasnije i neke europske i latinoameričke zemlje. Turska, Rusija, Kina, Iran, Bolivija, Meksiko, Sirija i mnoge druge podržavaju legitimno izabranog predsjednika Madura.