Amerikanci “pomažu” da prva padne Deutsche Banka: “Tko prvi padne, proći će najgore”

Proteklih dana su američki mediji, posebno Bloomberg, The Wall Street Journal, Financial Times i slični, ogromnu pozornost posvetili problemima u kojima se nalazi Deutsche Banka.

Uz sve to se pojavila nova “pista” za moguće istrage protiv Donalda Trumpa, koja vodi upravo do Njemačke. Deutsche Banka je bila Trumpov partner u bezbroj investicija u vrijeme kada je većina financijskih magnata odbijala dati Trumpu novac za njegove projekte.

“Zbog toga Deutsche Banka ima mnogo informacija o Trumpu i postala je pravi dragulj za kongresmene i državne istražitelje koji pokušavaju bolje razumjeti i dobiti informacije o poslovnoj mreži Donalda Trumpa i njegovim osobnim financijama”, kaže David Enrich, urednik financijske rubrike The New York Timesa.

Međutim, mnoge stvari upućuju da Amerikanci namjerno pokušavaju srušiti Deutsche Banku. To je logično, jer će oni koji prvi padnu proći najgore, a to u ovom slučaju mogu biti Nijemci i Europska unija u cjelini. Ima li Trump s tim veze, teško je reći. Njegov je pritisak manje sofisticiran. Svodi se na prijetnje sankcijama, odlaskom američkih trupa i manjim sudjelovanjem američke vojske u navodnoj obrani Europe, a najveća prijetnja Berlinu su najavljene carine na njemačku i europsku automobilsku industriju. Iza napada na Deutsche Banku vjerojatno stoje drugi stratezi povezani s financijskom elitom.

MMF smatra Deutsche Banku najvećom prijetnjom globalnom financijskom sustavu i tvrdi da će imati glavnu ulogu u sljedećoj globalnoj ekonomskoj krizi.

Najveća kreditna institucija u Europskoj uniji može izazvati sljedeću globalnu krizu. MMF je Deutsche Banku prepoznao glavnu kao najveću prijetnju globalnom financijskom sustavu. Hoće li jedan od stupova europske ekonomije ponoviti sudbinu Lehman Brothersa i što bi značio njezin bankrot?

Loše vođenje?

Problemi Deutsche Banke nisu nastali su prije nekoliko godina, kada je u bilanci zabilježen manjak od 12 milijardi eura.

Tadašnji upravitelj banke Joseph Ackermann odlučio je to sakriti i “korigirati” račune. Dajući lažne podatke dioničarima je insistirao na tome da banka ima dovoljno novca da se nosi s bilo kakvim poteškoćama. Kako bi očuvao imidž pouzdane i sigurne financijske institucije, Deutsche Banka je pokrenula agresivnu marketinšku kampanju i imala je veliku potporu njemačke vlade.

U međuvremenu je “rupa” u bilanci povećala, a uprava je poduzimala sve rizičnije mjere “kako bi popravila situaciju”. Tako se banka uključila u makinacije s dnevnom referentnom kamatnom stopom Libor, što su činili i drugi veliki igrači kao što su British Barclays, Royal Bank of Scotland, švicarski UBS i francuski Societe Generale.

Kada je sve izašlo na vidjelo, Deutsche Banka je kažnjena s 2,5 milijarde dolara, a agencija S&P je smanjila njen kreditni rejting s najviše A razine na tri stepenice manje, na BBB +.

Tada su se otkrile i druge epizode prijevare i zlouporabe, osobito s hipotekarnim vrijednosnim papirima koje je banka prodala prije krize iz 2008. godine. Kasnije su dodane i optužbe za pranje novca. Iznosi odštete i sudski troškovi su rasli poput lavina, a uz njih i gubici.

Po prvi put su analitičari o mogućem bankrotu Deutsche Banke počeli govoriti 2013. godine, kada je kreditna institucija priznala da treba dodatni kapital. Pokušali su riješiti problem prodajom dionica od 4,5 milijardi eura. Uskoro su investitorima ponuđene dionice za još osam milijardi, ali već s 30 posto popusta na tržišnu vrijednost, što je izazvalo opravdano ogorčenje onih koji su ranije kupili dionice.

Dvije godine kasnije, tijekom testova otpornosti na stres, pokazalo se kako Deutsche Banka još uvijek nema novca. Nakon rezultata 2016. godine, po prvi put nakon globalne financijske krize, banka je prikazala neto gubitak od gotovo sedam milijardi eura.

Oružje masovnog uništenja

Istodobno je Međunarodni monetarni fond Deutsche Banku nazvao “najvećim izvorom rizika među sustavno važnim bankama u svijetu”. Od tada se stalno slušaju predviđanja o bankrotu najveće kreditne institucije u Europi.

Najozbiljnija prijetnja banci je njezin portfelj izdanih vrijednosnih papira koji se procjenjuje na 46 000 milijardi eura. Taj iznos je 14 puta veći od BDP-a Njemačke.

“Financijski derivati su oružje za masovno uništenje koje se transformira, mutira i množi sve dok neki događaj ne otkrije toksičnost tih papira”, rekao je investitor Warren Buffet u komentaru o takozvanim financijskim derivatima.

Druga prijetnja za banku su depoziti od preko 550 milijardi eura koje štediše mogu početi podizati u velikim količinama, posebice ako se objavi novo izvješće o financijskim problemima banke. Takav događaj bi vrlo lako mogao pokrenuti krizu likvidnosti u cijelom financijskom sustavu Europe i šire, a za širenje panike je dovoljno koristiti moć medija.

Kao jedna od mogućnosti spašavanja je razmatrana mogućnost spajanja s Commerzbankom, također vrlo problematičnim. No, na kraju su njemački regulatori to transakciju naveli kao nepotrebnu, budući da bi spajanje obećavalo dodatne rizike i troškove za drugu referentnu banku njemačkog gospodarstva.

“Spajanje dviju zombi banaka neće stvoriti “nacionalnog prvaka”, već još većeg zombija”, komentirao je Bloomberg.

Analitičari tvrde da Deutsche Banka nastavlja padati. Prihodi joj padaju, troškovi rastu, rejting pada, a trošak prikupljanja novca stalno raste. Situacija je otežana velikim novčanim kaznama, koje su za deset godina u ukupnom iznosu premašile 17 milijardi dolara.

Godine 2018. je reputacija Deutsche Banke narušenja istragom o offshore skandalu s Panamskim dokumentima. Uz sve problemima je prošle godine banka izgubila 750 milijuna dolara u trgovanju dionicama.

“Kriza Deutsche Banke je uzrokovana greškama i financijskim zločinima njezina vodstva, što može uzrokovati globalnu ekonomsku krizu. Zapravo, glavna njemačka banka je najveći njemački zločinački pothvat”, rekao je američki ekonomist William Black.

Međutim, William Black ističe da će Deutsche Banka biti spašena svim sredstvima, jer je “prevelika da bi propala”.

“Ali to može prouzročiti još jednu gospodarsku krizu. Kada najveća banka u zemlji ne funkcionira, treće svjetsko gospodarstvo će najvjerojatnije ući u recesiju. Isto će se dogoditi i s Europskom unijom”, upozorava stručnjak.

Sve navedeno je istina, ali ruski ekonomski stručnjak Aleksandar Rodžers, porijeklom iz Ukrajine, podsjeća je da su problemi Deutsche Banke počeli prije nego tvrde američki financijski stručnjaci koji dan za danom objavljuju članke i mišljenje o najvećoj njemačkoj i europskoj financijskoj instituciji.

“O problemima sustava Deutsche Banke sam prije nekoliko godina. O negativnoj bilanci, prijevarama s vrijednosnim papirima i burzovnim špekulacijama, falsificiranju izvješća i ogromnim mjehurima financijskih derivata. Od 2008. je banci zabranjeno trgovati derivatima, a su to radili sa sličnim vrijednosnim papira, ali s drugim imenom”, rekao je A. Rodžers.

“Doista, kolaps tako velike banke kao što je Deutsche Banka, koja oblikuje sustav, mogla bi srušiti ekonomski sustav cijele Europske unije. A njemačke vlasti je štite na sve moguće načine i pomažu joj da izbjegne bankrot”, dodao je ruski stručnjak.

Zar se američke banke razlikuju od Deutsche Banke?

“Međutim, apsolutno iste probleme imaju sve najveće američke banke, uključujući  prvih deset. Ali financijski tisak o tome ne piše gotovo ništa i marljivo širi informacije isključivo o informacije o Deutsche Banci i njenim problemima. Stječe se dojam da Amerikanci namjerno pokušavaju srušiti Deutsche Banku, što čine i pomoću različitih velikih kazni, koje su u nekoliko godina premašile iznos od 17 milijardi dolara. To se čini i  pomoću medija, čime se pokušava izazvati panika na tržištu dionica. U modelu nadolazeće financijske krize, koja je gotovo neizbježna, tko prvi propadne, snosit će najozbiljnije posljedice. Zato Amerikanci igraju igru: “Vi umrite danas, a mi ćemo sutra!”, vjeruje stručnjak.

U kontekstu aktualnog sukoba Sjedinjenih Država s Europskom unijom to ima smisla. Podatak da Deutsche Banka ima portfelj izdanih vrijednosnih papira koji se procjenjuje na 46 000 milijardi eura, iznos 14 puta veći od BDP-a Njemačke, je zastrašujući. Ali ako se ponavlja svaki dan, logika nalaže da se zapitamo koliko vrijede jednako toksični portfelji banaka JP Morgan Chase, Bank of America, Citigroup, Wells Fargo, Goldman Sachs, Morgan Stanley i drugih velikih američkih banaka.

Sve to nije razlog da porezni obveznici Europske unije spašavaju Deutsche Banku, ali su sumnje A. Rodžersa da je za američke bankare bolje da prva propadne Deutsche Banka, posljedično i  i europska ekonomija, a ne američka, više nego opravdane.