Za SAD je rusko-kineska oklada na zlato opasnija od nuklearnih projektila

Na summitu G20 u Osaki su se Rusija i Kina dogovorili da će trenutnih 10% naplata u bilateralnoj trgovini u nacionalnim valutama podići na 50%. Samo dva dana poslije je ruski izvoznik oružja Rosoboronexport priopćio da više ne prima američke dolare i neće se koristiti globalnim sustavom naplate SWIFT.

Uz ove dvije vijesti imamo i ulazak Irana i područje slobodne trgovine s Euroazijskom ekonomskom unijom, za sada privremeno na dvije godine, dok se ne formalizira status Islamske Republike u EEU i kao punopravne članice, ako ostale zemlje ratificiraju ovaj dokument. Rusija se slaže s ovim scenarijem.

Kako u svijetu globalnih financija misli poslovati Moskva, ako se svakim danom  sve više udaljava od struktura koje ovise o američkom dolaru? Jednostavno, teži stvaranju trgovinskog sustava temeljenog na zlatu, navodi se u više članaka koji prate masovno gomilanje zlatnih rezervi Rusije, ali i Kine i drugih zemalja koje su krenule istim putem.

Ako ništa drugo, točno je reći da definitivno čujemo korake i promatramo proces “dedolarizacije” u trgovini između najveće svjetske nacije i njenog po teritoriji i vojnoj moći najvećeg saveznika.

Do sada nikada nije bilo ničega ozbiljnog što je moglo izazvati globalnu nadmoć dolara, posebno ne u globalnoj trgovini. Ta je činjenica ulijevala samopouzdanje američkoj eliti da sankcijama mogu slomiti bilo koju naciju na svijetu.

Ali sada gledamo kako Rusija i Kina uspostavljaju sustav trgovanja koji se zapravo temelji na zlatu, iako se deklarativno navještava trgovina u „nacionalnim valutama“.

Za SAD je ruska oklada na zlato opasnija od nuklearnih projektila.  Ruski “zlatni standard”, kada će nacionalna valuta biti podržana dragocjenim metalima, može se pokazati mnogo atraktivnijim od dolara koji nije osiguran ničim, kaže američki ekonomist Byron King u kolumni u Daily Reckoning.

Istaknuo je kako američki političari previše pažnje posvećuje ruskom oružju i nuklearnom potencijalu, ali bi pozornost trebali usmjeriti na ruske zalihe plemenitih metala.

“Vjerujem da najmoćnije oružje Rusije nije nuklearna bojeva glava, kakva god ona bila, već zlato. Najbrže razvijajuće “oružje” u ruskom geopolitičkom arsenalu jesu rezerve plemenitih metala, i nacionalna valuta Ruske Federacije“, piše Byron King.

Stručnjak je skrenuo pozornost na činjenicu da je rusko vodstvo uspjelo preživjeti sve krize, počevši od 1991. godine, te popraviti situaciju u zemlji. A jedno od najznačajnijih postignuća je stabilizacija tečaja rublje, koja je danas, prema američkom stručnjaku, jedna od najcjenjenijih valuta u svijetu.

Ekonomist je primijetio da je Rusija u protekle tri godine uvelike povećala svoje zlatne rezerve. Štoviše, zlato iskopano u Rusiji ne napušta zemlju. Prema Kingu, Rusija namjerno pretvara rublje u zlato.

Stručnjak vjeruje da se rezerve Rusije i Kine mogu kombinirati, a onda će dvije zemlje biti u stanju stvoriti jedinstvenu valutu potpomognutu zlatom, koja će ozbiljno konkurirati dolaru.

“Rusko vodstvo nije zainteresirano za nuklearni rat, ali Americi može uzrokovati znatne probleme u financijskom sektoru”, zaključio je američki ekonomist.

Nije jedini koji je mnogo pozornosti posvetio ruskom procesu dedolarizacije i kupnji zlata i koji vjeruje da je dolarski sustav stvar prošlosti. Sve više stručnjaka vjeruje da je monetarni financijski sustav koji je donedavno vladao u svijetu iscrpio sve svoje mogućnosti.

Njegova suština leži u činjenici da je dolar osiguran američkim dugom i da sve ostale valute imaju zalihe dolara, odnosno američkih vrijednosnih papira. Rusija se tih obveznica riješila. Mnoge zemlje također smanjuju udio „dolara“ u svojim rezervama, a na drugoj strani povećavaju količine zlata.

Sve do nedavno je i Međunarodni monetarni fond slijedio taj poredak. No, američki dug se pokazao previše nepouzdanim za međunarodnu rezervnu valutu. Budimo iskreni, samo su luđaci desetljećima vjerovali u poštenu riječ angloameričke financijske elite. Netko će reći „kako je tu i Kina“. Točno, Kina drži preko 1100 milijardi američkog duga, ali se njime može služiti kao oružjem moćnijim od svega čime raspolaže Pentagon. Osim toga, Peking ima zlato, financijske institucije i instrumente na koje SAD nikako ne može utjecati.

Dakle, zbog nepouzdanosti bezvrijednih papirnatih rezervi u obliku duga, cijeli svijet već godinama traži alternativu, a nešto poput ruskog” zlatnog standarda”, nacionalne valute podržane zlatom ili košaricom nekoliko plemenitih metala, može biti mnogo privlačnije od dolara osiguranog ničim.

Stoga, američki ekonomisti i izražavaju takve brige. Nova rezervna valuta, koja ima pouzdaniju potporu, mogla bi poboljšati globalno gospodarstvo.

Ruski planovi za“protuožarnu valutu”

Rusija ničim ne skriva svoje nezadovoljstvo američkom politikom, dolarom, a time i američkom monetarnom hegemonijom u svijetu.

Rusija je pod američkim i zapadnim ekonomskim sankcijama od 2014. godine. U međuvremenu su pale i cijene nafte, kako se kaže, zbog američkog frackinga i globalne konkurencije za tržišni udio. Ukupni učinak ovih pojava je za rusku ekonomiju bio skup.

Ipak, Rusija je ustrajala pred svim vrstama vanjskih ekonomskih zapreka. Ruski je stav je bio nepopustljiv, a kako je vrijeme prolazilo, dolar se našao u nevolji. Razlozi su brojni. Od sve prisutnijeg trenda razmjene u nacionalnim valutama među velikim ekonomijama, do trgovinskog rata i sankcija koje SAD nameću gotovo cijelom svijetu, jer one izravne Iranu, na primjer, posredno pogađaju i velike europske kompanije. To je samo jedan primjer pritiska na „neprijatelje“ i „saveznike“ istovremeno.

Doista, ruska strateška namjera je jasna. Moskva želi izbjeći ograničenja i političke rizike svijeta denominiranog u dolarima. Zapravo, ruski lideri formiraju novi valutni aranžman koji će im omogućiti da to upravo to i učine.

Taj novi fenomen se naziva i ruskom valutom “požara”. On je buknuo, lagano se širi, a pametni ulagači od toga mogu profitirati.

Ali prvo morate razumjeti ruski pogled na dolar. Na najvišim razinama ruske uprave dužnosnici su duboko zabrinuti zbog onoga što smatraju američkim političkim uplitanjem i zlonamjernim pritiskom na temelju dolara. Zapadne ekonomske sankcije su dio toga. Američki i zapadni „partneri“ su blokirali sve načine trgovanja robom i uslugama s Rusijom i proširili blokadu i na mnoge ruske izvozne sektore.

Osim toga, Rusija se suočava s ograničenjima prijenosa sredstava putem međunarodnog sustava SWIFT. Postoje i mnoga druga pitanja vezana uz dolar i previše ih je na popisu.

No, može se reći da ruski političari gaje duboko nepovjerenje i ogorčenje prema tome kako su SAD, po njihovom mišljenju, zloupotrijebile status dolara kao dominantne međunarodne rezervne valute.

Još 2011. godine je na velikoj konferenciji u Rusiji Vladimir Putin rekao: “SAD žive izvan granica svojih mogućnosti i prebacuju dio tereta svojih problema na svjetsku ekonomiju. Oni žive kao paraziti od globalnog gospodarstva i njihovog monopola s dolarom.”

Ne iznenađuje što se Rusija od 2011. bori protiv hegemonije dolara. Između ostalog, Rusija je nakupila i veliku količinu zlata. U proteklih šest godina je više nego udvostručila svoje službene, javno priznate, državne zlatne rezerve, kao što ovaj grafikon jasno pokazuje.

Rusija je vijesti o tom nagomilavanju zlata objavila cijelom svijetu, što znači da ruski političari žele da ljudi znaju za zlatne zalihe.

Na primjer, prema nedavnom članku u Sputniku, ruska monetarna politika je Središnju banku uputila da gomila zlato kao da ga sutra neće biti.

Mnogi Rusi te zlatne poluge smatraju “strateškim rezervama” za zemlju. To je zato što je ruska kultura prožeta duboko ukorijenjenim vojnim gledištem, nastalim tijekom više stoljeća ratovanja između te nacije i njezinih vanjskih neprijatelja i osvajača.

Dakle, Rusi fizičko zlato vide kao kritičnu tvar, koju treba čuvati i koristiti samo u slučaju nužde.

Dmitri Tulin, menadžer za zlato Središnje banke, rekao je kako “cijena zlata može i oscilirati, ali će uvijek biti 100% jamstvo od pravnih i političkih rizika”.

Drugim riječima, Rusija držanje zlata vidi kao dio svog nacionalnog obrambenog sustava, jer zlato djeluje na ublažavanje “političkih rizika”.

U međuvremenu je ruski mislilac Valentin Katasonov govorio o državnom zlatu. Katanasov je viši profesor na Moskovskom državnom institutu za međunarodne odnose i tvrdi kako Središnja banka Rusije “čini pravu stvar“. Bez obzira na cijenu plemenitog metala, ulagači koji traže dugoročne rezultate ulažu u zlato.

Ranije je u nevjerojatnom, ali ne i neočekivanom priopćenju, prvi zamjenik guvernerke Središnje banke Rusije, Sergej Švecov, najavio da zemlje BRICS-a rade na stvaranju jedinstvenog sustava trgovine u zlatu. Je li se što promijenilo dolaskom Bolsonara na mjesto predsjednika Brazila, vidjet ćemo. Za sada ne pokazuje nikakve znakove namjere uništenja ovog formata.

U biti, ovaj novi sustav trgovine zlatom će postati paralelni, globalni monetarni sustav, konkurencija sadašnjem režimu temeljenom na dolaru.

„Novi zlatni sustav funkcionirao bi i unutar BRICS-a i na bilateralnoj razini“ rekao je tada Švecov.

“Tradicionalni sustav trgovine sa sjedištem u Londonu i djelomično u švicarskim gradovima postaje sve manje relevantan otkad se pojavljuju nova trgovačka čvorišta, prije svega u Indiji, Kini i Južnoj Africi”, kazao je.

Ovaj novi zlatni sustav bi za BRICS bio vrlo profitabilan. BRICS predstavlja gotovo tri milijarde ljudi i oko 20% globalnog BDP-a. Ideja je trenutno vrlo živa, jer su Rusija i Kina dva najveća svjetska proizvođača zlata, a Južna Afrika je visoko na ljestvici. U međuvremenu, Brazil je rudarska nacija i bogat je drugim osnovnim resursima poput nafte, dok Indija ima drevni kulturni afinitet za plemeniti žuti metal.

Jasno je da, s Rusijom na čelu, zemlje koje se žele priključiti ovom sustavu planiraju za budućnost i vrijeme kada će dolar izgubiti moć i utjecaj. Uspostavljaju paralelni valutni sustav, ili valutu “protupožarnog izlaza”, da tako kažemo.

S obzirom na to da su članovi skupine BRICS ili veliki proizvođači ili potrošači zlata, ili oboje, više je nego vjerojatno da će se nadolazeći sustav trgovine zlatom temeljiti na fizičkom metalu. Ako Brazila i ne bude u ovoj konstelaciji, ostaje jezgro RIC, kojeg čine Rusija, Kina i Indija.

U praksi to znači da će se sustav temeljiti na prijenosu količina fizičkog zlata ili strogo nadziran računovodstveni sustav koji prati zlatne vlasničke interese.

Važno je usredotočiti se na to kako će novi sustav zlata počivati na stvarnom metalu, za razliku od trenutne situacije s trgovinom zlata u Londonu i na Comexu. Uz potonje, otkup zlata se gotovo u cijelosti temelji na kupnji i prodaji velikih količina sintetičkih derivata u zlatu. Oni su potpuno odvojeni od fizičkog tržišta zlata. Drugim riječima, velik dio takozvane “trgovine zlatom” trenutno je samo elektronička igra brojeva.

Gledajući u budućnost, očekuje se da će novi “protupožarni” valutni sustav gotovo sigurno povećati cijene zlata diljem svijeta, što će dovesti do mnogo većih cijena plemenitog žutog metala.

Dakle, za vašu zaštitu i za očuvanje svog bogatstva tijekom vremena, morate posjedovati zlato, i to na različite načine.

Prvo, svakako biste trebali posjedovati određenu količinu fizičkog metala, a ne “zlatni certifikat” kao jamstvo. Najbolje je da fizičko zlato čini najmanje 5-10% vašeg portfelja, ili više, ako želite mirno spavati.

Drugo, postoji nekoliko izvrsnih oblika investicija u zlato koje preporučuje Gold Speculator.

Naime, brojne zalihe rudnika zlata mogu dramatično nadmašiti fizičko zlato. Ući u posjed ovim zalihama je najlakši put do zlatnog bogatstva, kada cijena zlata zaista skoči. Mi smo na početku novog tržišta zlata i „zlatnog standarda“, što znači da je sada pravo vrijeme za pridružiti se skupini zemalja koje ne vjeruju u američki dug.

Skeptici će reći da je cijena zlata pala u odnosu na 2011. ili 2013. godinu, ali od tada tržište zlata ne pokazuje znakove nestabilnosti.

Trgovinski režim koji se temelji na zlatu će se proširiti sa sadašnjeg bilateralnog rusko-kineskog sustava dalje prema stvaranju nove globalno prihvaćene valute koja ima pedigre star 5000 godina.

Ako ova nova ideja uspije čak i na skromnoj razini, možemo očekivati da će se ne samo zlato, nego i globalne cijene nafte odmaknuti od trgovine čistom igrom koja se temelji na dolarima.

Ako dovoljno drugih zemalja usvoji ideju o zlatu Rusije i Kine, a sve ide u tom smjeru, neke jer su prisiljene, a neke iz predostrožnosti, očekujte da će se dolar vratiti na regionalnu valutu koju će SAD koristiti u trgovini sa zapadnim zemljama, uglavnom tipa G7.

Prije ili kasnije će se sve više zemalja udaljavati od omče dolara i pridružiti svijetu zlata. U tom slučaju će cijene zlata porasti, a dionice dobro vođenih tvrtki za rudarenje zlata će eksplodirati.

Koja bi bila dobra vijest za američko gospodarstvo, teško je reći. Trgovinski ratovi to sigurno nisu, kao ni reforma predsjednika Trumpa o zakonu „ObamaCare“. Porezna reforma je također problem, a studentski i automobilski krediti su nerješiv problem. U najboljem slučaju, plaće će i dalje stagnirati. SAD su još uvijek u ekonomiji u kojoj većina “novog” novca, tajanstvenih dolara koje je iz etera stvorio FED, brzo prelazi u ruke vrlo malog broja odabranih ljudi.

Uz gore navedeno, svjedočimo velikim promjenama u svijetu u kojem puno manje pozornosti treba obraćati na najnovija čuda modernog naoružanja. Put globalnih promjena ide sasvim drugom trasom.