Jeste li ikada razmišljali o tome odakle dolaze rajčice? Ako napravite brzo pretraživanje na internetu mogli biste saznati da su one bile prisutne čak i za vrijeme Asteka. No jedna šivcarska tvrtka za agrokemiju, Syngenta, pokušava dobiti patent na običnu rajčicu.
Koliko vam god bilo teško u to povjerovati, EP1515600 patent, koji su predali Europskom patentnom uredu, tvrdi da su rajčice, zajedno sa svojim biljkama i sjemenkama, nekako potekle od njih. Bez obzira na činjenicu da su rajčice rasle u Europi od 1500-ih.
Možda mislite da njihovi biotehnološki interesi za tim patentom znače da je riječ o GMO rajčicama, no istina je upravo suprotna od toga. Doista su imali puno hrabrosti kada su počeli tvrditi da su ne-GMO rajčice, koje dolaze iz normalnog prirodnog oplemenjivanja biljaka, njihova vlastita tvorevina. Prema njima rajčice za koje su tražili patent proizašle su iz ukrštanja rajčica iz Čilea i Perua, a one su sadržavale veće količine vitamina nego druge rajčice.
Negodovanje javnosti je dovelo do povlačenja patenta
Naravno, kada je javnost to saznala, prozvali su ih zbog njihovog smiješnog pokušaja. Više od 30 međunarodnih organizacija zauzelo je čvrsto stajalište protiv Syngente koja monopolizira običnu rajčicu. Tvrtka je na kraju povukla patent.
Iako su njihovi pokušaji bili neuspješni, cijeli ovaj nered je rasvijetlio jednu vrlo neukusnu praksu. Prava je istina je kako su patenti o ne-GMO namirnicama kao što su salata, papar i brokula, u prošlosti neobjašnjivo dodijeljeni tvrtki Big Ag. Europski patentni ured čak je olakšao prijavu tih patenata unatoč odlukama država članica da ih zabrane. Kada je međunarodna žalba objavljena tražeći od predsjednika tijela da zaustavi takve odluke o patentu, EPU je čak odgovorio da takvi patenti svakako nisu izričito dopušteni. Međutim, oni su doneseni i više ne mogu biti odbačeni.
Ovaj slučaj također ilustrira koliko učinkovit aktivizam može biti. S grupama poput No Patents on Seeds! Skreće se pozornost na to pitanje. Javnost je naposljetku potaknula Syngentu da se povuče. Sve u svemu, 65.000 ljudi iz 59 zemalja sudjelovalo je u kampanji koja se protivi patentu, a možemo se samo nadati kako slični napori mogu učinkovito postići nešto dobro ako se ljudi udruže u opoziciji.
Joanna Eckhardt, tvrdi kako je ovo velik uspjeh. “Europski građani više ne žele dopustiti velikim korporacijama kao što su Bayer, BASF i Syngenta da preuzmu kontrolu nad proizvodnjom hrane putem patentnih prava. Sada se europski političari moraju pobrinuti da se u Europi više ne izdaju takvi patenti.”
Zastrašujuće je i pomisliti da se te tvrtke toliko trude posjedovati i kontrolirati našu cjelokupnu opskrbu hranom, čak i hranu koja nije genetski modificirana. Nikada nije bilo važnije kupovati prirodnu, ne-GMO hranu, a još je bolje, ako ste u mogućnosti, razmišljati o uzgoju vlastitih proizvoda.
Patent i na zrak, sunce, morsku vodu itd.. sve što je došlo iz prirode, a ne iz nekog laboratorija.. sve to patentirati (sarkazam, naravno.. 😂)
Koja pohlepna gamad.
P***!
Sviđa mi se ta njihova logika….imaš ideju pa je plasiraš,prođe/neprođe idemo dalje bez ljutnje. Ja imao dil sa Austrijancima, pokušali me zeznuti ja tužbu i dobijem a sledeće godine oni zuvu i panično pitaju mislim li ja doći ili ne…..”Naravno da mislim.”
Čak i pomisao na patentiranje hrane, biljaka i živih bića je katastora.
Jedna od poluga vladajuće niže rase parazita su patentni zavodi. Oni su tako osmišljeni i organizovani da običan čovjek teško može išta da patentira. Da bi išta patentirao na globalnom nivou mora da investira min 50.000 eura. Takođe je prinuđen da koristi skupe usluge patentnih advokatskih kancelarija, jer bi se inače zapetljao u moru pravnih propisa. Da ne pominjemo vrijeme čekanja za obične smrtnike.
Uglavnom, paraziti ako ne ukradu ideju onda oni usmjere ljude da ideju prodaju u bescjenje, tako što im zakomplikuju ostvarenje ideje do maksimuma.
Izuzetan, ali baš izuzetan dokumentarac….
https://youtu.be/oVmLSUlNtWEp
trebalo bi reći službenim lingvistima da uvedu neki poseban znak za skrećenicu.. stvarno previše poteškoća stvara ovaj ‘zašTiTiTi’..
recimo, da se može napisati zašt’ti ili sl.
I neka uvedu poseban znak za slova Lj, Nj, Dž.. neka izaberu neko rješenje iz mobitela, ima primjera
Stvari nisu crno-bele:
Kako da se zaštite autorska prava oplemenjivača, semenara, instituta, naučnih ustanova i svih drugih koji učestvuju u stvaranju neke sotre kulturne biljke?
Za srvaranju nove sorte ulažu se ogromna sredstva. Milione evra košta nova sorta.
I onda imamo ovu sliku:
Soja. Novosadski i Osječki instituti stvaraju sorte soje. Poljoprivrednik kupi 100 kilograma semena soje za hektar. Požnjevena količina je 3500 kilograma.
Sledeće godine poljoprivrednik sa 3500 kilograma zaseje 35 hektara! Treće godine ……
Novi Sad i Osjek dobiju ……?
Šipak!
A hoćemo domaće seme!?
Stvari treba urediti, što je moguće bolje. Naravno da miltinacionalni giganti navijaju vodu na svoju vodenicu.
Kompleksna tema?!
I veoma skupa.
Pazite štaBayer Hrvatska kaže….. “… Inovacije su izuzetno značajne ne samo za društvo, već i za tvrtke koje se temelje na znanosti. Inovacije su često jedan od najvažnijih čimbenika konkurentnosti. Potrebno je mnogo godina, kao i ulaganja milijuna eura kako bi se došlo do vrijednog i korisnog otkrića. Razvoj inovativnih lijekova i uzgoj novih biljaka izuzetno su složeni i skupi procesi. Kako bi tvrtke mogle predvidjeti tako veliku i kontinuiranu investiciju u istraživanje i razvoj, prvenstveno im je potrebna sigurnost da će moći prodavati svoje novo razvijene proizvode u određenom vremenskom razdoblju, a to se osigurava patentima, koji štite intelektualno vlasništvo izumitelja. Biljke se prvenstveno patentiraju ako su posebno modificirane da sadrže neku novu osobinu koja ih čini, na primjer, otpornima na štetnike ili sušu, ili koja može donijeti veće prinose. Uzgajivači općenito takve osobine postižu metodama genetskog inženjeringa, ali također i drugim tehnikama. Inovacije su tijekom proteklih desetljeća dovele… Čitaj više »
Nazalost, odavno smo porobljeni. U Spanjolskoj tkzv. “porez na sunce”tj ako se odlucite za solarne panele, mozda vec imaju i na vjetar porez za vjetrenjace nisam provjeravao. Odavno su u mnogim zemljama zabranjeno skupljanje kisnica,a za bunar se mora platiti i vaditi dozvola na ovim nasim prostorima! Kokice i pajceke smijete uzgajati pod uslovom da svinja ima igracku kakobi se osijecala dobro (da dobro ste procitali), meso je ionako zabranjeno preradivati u vlastitu dvoristu…Jos je toga toliko da bi se knjiga mogla napisati, a sad nas ne porobljavaju, vec samo podebljavaju lance!
Tako jedna glumpaca iz Zagreba zastitila njen dizajn nakita koji se radi stoljecima mislim da je u pitanju Borboleta. Tako da sada preko advokata prijeti svima koji proizvode i prodaju nakit sa srcima, djetelinom sa 4 lista, sidrima i… Zanima me samo koji je idiot u patentnm uredu sprove i odobrio tu zastitu za nakit sa visestoljetnim prisustvom.
http://diva.vecernji.hr/moda/zagrebacka-poduzetnica-tuzi-zlatare-popularne-borboleta-narukvice-u-borbi-s-plagijatima-10127