Izlaganje pesticidima tijekom trudnoće povećava dječji rizik od autizma za gotovo 10 posto

Prema Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo autizam se definira kao organski razvojni defekt mozga koji se očituje teškoćama u društvenim interakcijama i komunikaciji te neuobičajenim ponašanjem.

Sve zemlje bilježe porast broja oboljelih u posljednjih nekoliko desetljeća. Uzrok nije u potpunosti poznat. Vjerojatno je riječ o više čimbenika, od kojih je izlaganje pesticidima tijekom trudnoće ili u ranom djetinjstvu jedno od vjerojatnih.

Na stranici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo stoji kako se u Hrvatskoj podaci o osobama s poremećajima iz autističnog spektra prate u okviru Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom, u kojem je zabilježeno 1.927 slučajeva. Moguće će očekivati i do 12.000 osoba s navedenim spektrom. U Srbiji službene institucije spominju broj od 2.500 ljudi, dok udruženja roditelja djece s autizmom navode da je taj broj bliži 70.000. Mediji u BiH navode brojku od 20 tisuća djece.

Prema statistikama koje je objavilo Društvo autizma, poremećaj autističnog spektra (ASD) je najbrže rastući razvojni invaliditet u Sjedinjenim Državama, gdje jedno od 59 djece sada ima dijagnosticiran oblik ovog stanja. Šokantno, broj ljudi s dijagnozom ASD povećao se za više od 119 posto između 2000. i 2010. godine.

“Stručnjaci” bi nas htjeli uvjeriti da je ASD “uglavnom genetsko” stanje, no dramatično povećanje broja djece kod kojih je dijagnosticiran autizam upućuju na to da postoji još neki čimbenik.

Nedavna studija sugerira da jedan od mogućih čimbenika može biti prenatalna i rana izloženost pesticidima, za koje znanstvenici tvrde da mogu povećati rizik od autizma za gotovo 10 posto.

U ovom tekstu navodimo istraživanje koje su proveli istraživači s Kalifornijskog sveučilišta u Los Angelesu (UCLA), a objavili su ga u uglednom British Medical Journalu (BMJ), nastojali su utvrditi što još može biti čimbenik koji utječe na nastanak autizma.

Što je ASD?

ASD nije jedna specifična bolest, već uključuje nekoliko stanja, uključujući dezintegrativni poremećaj u djetinjstvu, Aspergerov sindrom i autizam. Ozbiljnost simptoma varira od pacijenta do pacijenta. Djeca obično pokazuju simptome ASD-a, koji uključuju ponavljajuće pokrete, nedostatak kontakta s očima i nemogućnost odgovora na njihova imena prije dobi od 2 godine. Nema poznatog lijeka za ASD.

Rana izloženost pesticidima povezana s povećanim rizikom od ASD-a

Istraživački tim UCLA-e je svoje istraživanje nastojao graditi na ranijim studijama koje su već potvrdile vezu između prenatalne izloženosti pesticidima i abnormalnog razvoja mozga.

Studija je provedena na sljedeći način:

• Tim je pregledao gotovo 3.000 pacijenata s dijagnozom ASD, od kojih je 445 imalo i intelektualni invaliditet.
• Usporedbe radi, uključili su više od 35.000 pacijenata kojima nije dijagnosticirana ASD.
• Sudionici su rođeni između 1998. i 2010. godine u Kalifornijskoj središnjoj dolini, poljoprivrednom području. Oko 80 posto djece bili su dječaci.
• Koristeći podatke iz državnog registra za uporabu pesticida, istraživači su analizirali izloženost koju bi pacijenti imali prije nego što su se rodili, te tijekom djetinjstva i to izloženost od 11 uobičajenih pesticida.

Istraživanje je potvrdilo da su djeca izložena pesticidima u maternici ili u prvoj godini života imala oko 8 posto veću vjerojatnost da će razviti neki oblik ASD-a, povećanje rizika koje je tim smatrao “neznatnim”.

Međutim, najšokantniji je zaključak studije koji kaže kako je rizik od dijagnoze ASD-a u kombinaciji s intelektualnim invaliditetom, koji je uključivao probleme s konceptualizacijom, kao i narušene socijalne i praktične vještine, povećan za zapanjujućih 50 posto.

U sažetku istraživanja autori zaključuju:

Nalazi upućuju na to da se rizik od poremećaja autističnog spektra  kod djece povećava nakon što su njihove majke u trudnoći bile izložene pesticidima, tako što su im kuće bile unutar 2000 m od površina na kojima su se koristiti pesticidi, u usporedbi s djecom čije majke nisu bile izložene pesticidima na taj način. Izloženost dojenčadi može dodatno povećati rizik za poremećaj autističnog spektra s komorbidnim intelektualnim poteškoćama.

Izloženost pesticidima i herbicidima kao što je glifosat (koji je glavni sastojak u Roundupu, najpopularnijem ubojici korova na svijetu), povećava rizik od velikog broja bolesti, uključujući respiratorne probleme i rak.

Na kraju možemo reći kako službenih pravih brojeva o broju oboljelih na našem području nema. Postoji dosta djece koje imaju ovu bolest, a nije im postavljena dijagnoza. Kao što vidite lijeka za tu bolest nema. No ono što možemo pružiti je naša potpora oboljelima, institucije moraju pružiti odgovarajuću skrb oboljelima, te školovanje za svako oboljelo dijete.

Ako ne možemo izliječiti ovu bolest, moramo raditi na prevenciji. Ne možemo sa sigurnošću reći što sve utječe na razvoj bolesti, ali kako studija kaže pesticidi su jedan od čimbenika i trebali bi ih koristiti u što manjoj mjeri kako bismo osigurali zdraviju budućnost našoj djeci.

Ovo još jedan razlog zašto ove otrovne kemikalije više ne bi trebale biti dopuštene za uporabu u konvencionalnoj poljoprivredi.

Izvori: Studija | Hrvatski zavod za javno zdravstvo