Gdje je nestao i što radi „uličarski“ predsjednik“ Guaido?

Iako je, nakon više rundi pregovora s prozapadnom opozicijom koju predstavlja uličarski samoproglašeni „predsjednik“ Juan Gaudio, ustavni predsjednik Venezuele, Nicolas Maduro, objavio održavanje prijevremenih izbora, samozvani lider opozicije je najavio bojkot izbora. Trenutno nije jasno je li Juan Gaudio govorio u ime svoje frakcije u opozicijskoj koaliciji, stranke „Voluntad Popular“ koja u Narodnoj skupštini ima samo 14 zastupnika.

Odlazeći saziv Narodne skupštine Venezuele broji 167 zastupnika, a opozicijski „Okrugli stol demokracije“ ima većinu od 112 zastupnika, među kojima mnogi nisu bili suglasni oko pitanja vanjskog uplitanja ili vojnog svrgavanja aktualne vlasti.

Juan Gaudio, koje je krajem siječnja ove godine na jednom od trgova u istočnom Caracasu zakolutao očima i uperio ih u nebo, zakleo se na Ustav i zakleo Bogu kao legitimni predsjednik venezuelanskog naroda, očigledno je svjestan svih pretrpljenih poraza, stoga mu je jedina preostala opcija bila bojkot izbora, iako su se čak i promatrači iz Sjedinjenih Država, poput bivšeg predsjednika Cartera, uvjerili da je izborni proces u Venezueli jedan od najtransparentnijih i najpoštenijih u svijetu.

Bez obzira na sve, čelnik opozicijske frakcije „Voluntad Popular“ kaže da bi bila farsa sudjelovati u bilo kakvoj izbornoj utrci u kojoj bi bila i vlada Nicolasa Madura, što su doslovno iste riječi koje je nekoliko dana ranije u intervjuu za The New York Times izrekao posebni američki predstavnik za Venezuelu, Elliott Abrams.

“Bijela kuća neće dati podršku novim izborima u južnoameričkoj zemlji ako na glasačkom listiću bude bilo tko od dvojice ljudi na vlasti: Maduro ili Guaidó. Ako se žele kandidirati, prvo moraju napustiti dužnost i tako izbjeći borbu oko toga je li glasanje manipulirano”, rekao je Elliott Abrams, iako Guaido trenutno ne obnaša nikakvu funkciju, nema pristup zgradi Narodne skupštine, a svoje „sjednice“ održava s nekoliko istomišljenika u podrumima ili na skrivenim mjestima i zgradama istočnih četvrti glavnog grada latinoameričke zemlje.

Guaidó je jasno poručio da protivnici predsjednika Nicolasa Madura neće sudjelovati ni na kakvim prijevremenim izborima koje on raspiše. Scenarij isti kao u svim zemljama u kojima je prozapadna oporba postavljala ultimatume vlasti i nije pristala na rizik da izgubi na slobodnim i demokratskim izborima.

Samoproglašeni „uličarski predsjednik“ Venezuele je u intervjuu za agenciju AP rekao da bi bila farsa sudjelovati u bilo kakvom izbornom takmičenju s Madurovom vladom koja je još na vlasti.

S druge strane, Madurova uprava je obećala je da će početkom 2020. godine raspisati izbore za Narodnu skupštinu, koja je bila pod kontrolom opozicije, ali je njezin rad blokirala Nacionalna ustavotvorna skupština, tijelo koje po Ustavu Venezuele ima veće ovlasti od parlamenta.

Izbori za parlament se obično održavaju kasnije tijekom godine. Guaidó je kazao „kako planira zadržati titulu vršitelja dužnosti predsjednika, čak i nakon što mu završi mandat predsjednika Narodne skupštine“. Ovom izjavom je pokazao da ga ne zanimaju demokratske procedure ili Ustav Venezuele. Bez obzira na popuštanje vlade u Caracasu, Juan Gaudio je „donio odluku“ i dalje živi u uvjerenju da je  „predsjednik“.

Ponovio je kako su “nužne sve strategije” za promjene i rekao da je opozicija “apsolutno obaviještena o kontaktima američke i Madurove vlade”. O tim kontaktima, ali i vezama vlade Venezuele s brojnim političarima i poslovnim krugovima iz zemalja koje su u početku priznale Juana Guaidoa za predsjednika ćemo nešto kasnije.

Venezuela mjesecima prolazi kroz duboku političku krizu, koja je počela krajem siječnja kada je Guaidó sam sebe proglasio za prijelaznog predsjednika države i kojeg je priznalo oko 50 zemalja, među kojima i SAD. U dva navrata je Guaidó pokušao svrgnuti Madura silom, krajem veljače pokušajem upada s „humanitarnom pomoći“ iz Kolumbije, a kasnije napadom na vojarnu u glavnom gradu, uvjeren da će ga podržati i oružane snage zemlje, ali su oba pokušaja propala.

Ipak, zemlju pogađa i ozbiljna ekonomska kriza, koja je dodatno pogoršana američkim financijskim sankcijama i ekonomskom blokadom uvedenim u pokušaju svrgavanja Madura s vlasti.

Juan Guaidó imenovao vladu u sjeni

U svojim pokušajima je ranije ovog tjedna vođa opozicijske frakcije „Voluntad Popular“ imenovao pet novih pomoćnika i rekao „kako se priprema za tranziciju vlade i nove izbore u Venezueli“.

Guaidó je izjavio da je imenovao „vladu u sjeni“, što je „nova faza u borbi za svrgavanje predsjednika Nicolasa Madura“. Objasnio je da pet novih pomoćnika „pripremaju tranziciju vlade i nove izbore na kojima neće sudjelovati vladajući PSUV“.

Imenovani pomoćnici Guaidóa su bjegunci Lopez i Borges

Juan Guaidó je za pomoćnika imenovao stvarnog vođu svoje stranke, Leopolda Lopeza, koji se nekoliko mjeseci skriva u kući španjolskog ambasadora u Caracasu. Pod njegovom zaštitom je prihvatio položaj glavnog koordinatora „vlade u sjeni“, iako nije jasno kako će ovo „tijelo“ uopće funkcionirati. Opozicijski političar i pravnik Julio Borges, koji živi u egzilu u Kolumbiji, postao je Guaidóov šef diplomacije.

Podsjetimo, njihov “tranzicijski plan”  su Washingtonu predstavili upravo Leopoldo López, María Corina Machado, Antonio Ledezma i Julio Borges, ali je sve krenulo stranputicom i počinjene greške će Gadio i njegovi mentori i suradnici teško popraviti.

Paralelna vlada u Venezueli nije nikakva novost i dio je američke inicijative još iz 2017. godine. Uz ključne aktere, Lopeza i Borgesa, ostali članovi Guaidovog tima bavit će se „ekonomskim razvojem, investicijama i ljudskim pravima“.

Maduro je kratko komentirao najnoviju inicijativu, opisavši Guaidóa kao marionetu američke vlade.

Juan Guaidó i Leopoldo López zajedno su diskreditirani zbog korupcijske zavjere i pronevjere novca od “humanitarne pomoći” u Cucuti. 29. kolovoza je putem svog računa na Twitteru Guaidó objavio neka “imenovanja” za njegovu fiktivnu paralelnu vladu.

Navodni “predsjednički povjerenici” su raspoređeni na sljedeći način. Leopoldo López, politički mentor Guaidóa, koji nakon neuspjelog državnog udara od 30. travnja boravi u španjolskoj ambasadi u Caracasu, očito bježi od pravde u zemlji i praktično je izoliran od svijeta.
Julio Borges, bjegunac u Kolumbiji, te Javier Troconis, drugi su ključni akteri izmišljene vlade Guaidóa. Ovo znači da slijedi eskalacija u diplomatskom ratu i da će SAD pojačati sankcije protiv Venezuele, a fiktivna vlada će dijeliti plijen od otete imovine Venezuele koja je dostupna američkom ministarstvu financija.

Ali vratimo se nakratko imenovanju Leopolda Lópeza za “povjerenika za Vladin centar”, koje je stvorilo više sumnji, podsmijeha i zbunjenosti od ostalih, jer je to interpretirano kao potvrda da je Juan Guaidó „korisni idiot“ kojim upravlja López.

Međutim, Lópezova situacija u španjolskom veleposlanstvu je još jedan zbunjujući faktor. Naime, takozvani “Vladin centar” bi se sastajao unutar diplomatskog sjedišta, iako je Španjolska primila Lopeza i pružila mu zaštitu, ali pod jasnim uvjetom s ograničenjima za političke aktivnosti osnivača stranke „Voluntad Popular“.

Politički analitičari, čak i oni koji u zemlji podržavaju opoziciju, pitaju se „kako će to “Vladin centar” djelovati iz španjolske ambasade u Caracasu, uz navedene uvjete o pružanju azila Lopezu?

Čini se da Juan Guaidó ovim na medijskoj razini pokušava oživjeti ideju da je njegova paralelna vlada stvarna, što čini prije poziva na nove ulične demonstracije. Ali su mu opet zbrka i nesnalaženje bez čvrste ruke Leopolda Lopeza osujetili realizaciju plana.

Bloomberg: Zemlje koje su priznale Guaidóa, ipak posluju s Madurom

Općenito govoreći, Juan Gauido čak i u zemljama koje su ga podržale kada se proglasio za predsjednika više nema podršku, niti izaziva osjećaj žaljenja, već podsmjeh. To se najviše vidi u ekonomiji i financijama, jer brojne zemlje, ne samo Kina i Rusija, kako se misli, imaju poslovne interese u Venezueli.

Unatoč činjenici da je Juana Guaidoa više od 50 zemalja priznalo za vršitelja dužnosti predsjednika Venezuele, Maduro je i dalje na vlasti i upravlja svim poslovima, piše Bloomberg. A strani diplomati u Caracasu, koji su ranije ove godine počeli ignorirati venezuelanskog lidera, sada su dramatično promijenili svoje ponašanje i prisiljeni su poslovati s njim.

Naime, u ožujku, kada se Juan Guaidó, kojeg je već priznalo pedesetak zemalja, vratio u Caracas sa svog „trijumfalnog putovanja“ u inozemstvo, njemački veleposlanik Daniel Kriner stigao je s drugim diplomatama u zračnu luku da pozdravi Guaidóa i tako mu pokaže svoju podršku.

Ubrzo je vlada Madura protjerala njemačkog veleposlanika iz zemlje. Kriner je otišao u Berlin, a politika njegove vlade ostala je nepromijenjena.

Međutim, u srpnju, shvativši neuspjeh američkih napora da svrgne predsjednika Venezuele, diplomat se vratio u Caracas kako bi ispunjavao svoje dužnosti i surađivao s vladom Madura. Prije dva tjedna, zajedno s europskim kolegama, sudjelovao je na sastanku s venezuelanskim ministrom vanjskih poslova Jorgeom Arreazom.

Nadalje, Arreaza je održao i službene sastanke u Španjolskoj i Portugalu, koji su prethodno priznali Guaidóa za „vršitelja dužnosti predsjednika“ Venezuele.

Ovaj „diplomatski džiju-džicu“ odraz je sve očitije stvarnosti: Maduro je za sada još uvijek na vlasti i zadužen je da vodi poslove zemlje, unatoč činjenici da je Guaidóa priznalo više od 50 zemalja.

Ove godine su se događaji mijenjali nevjerojatnom brzinom, navodi Bloomberg. U početku su diplomati sa sjedištem u Caracasu ažurirali svoje popise kontakata, zamijenivši Madurove suradnike predstavnicima Guaidóa.  Mnogi vojni atašei poslani su u svoju domovinu kako uglavnom zapadne zemlje ne bi poslovale s Madurovim generalima.

No takav je slijed događaja pobudio zabrinutost u stranih diplomata, jer svi pomoćnici Guaidóa žive pod stalnom prijetnjom uhićenja. Pored toga, bilo je dodatnih problema uobičajene prirode, na primjer, pri dobivanju diplomatskih tablica za službene automobile.

Prema Bloombergu, pozivajući se na diplomatske izvore koji su željeli ostati anonimni, prije nekoliko mjeseci dva dužnosnika iz jedne od zemalja koja je najagresivnija prema Maduru nisu mogla poslati svoje stvari natrag u domovinu, jer su venezuelanski dužnosnici u zračnoj luci odbili brinuti o njihovoj prtljazi.

Rekli su kako ih je carinik s posebnim zadovoljstvom pitao: “Zašto ne tražite Guaidóa da se pobrine za vaše kovčege?”. Vlada zemlje iz koje su ti dužnosnici morala je poslati posebno pismo tražeći od Madura da pusti stvari kroz carinu, što je na kraju i učinjeno.

Dužnosnik jedne od latinoameričkih zemalja je pod uvjetom anonimnosti  rekao za Bloomberg da je njegova zemlja pogriješila u žurbi da prizna Guaidóa. Sada, rekao je, diplomati moraju raditi “lude stvari” o kojima nikada nisu čitali čak ni u udžbenicima.

Kao što primjećuje Bloomberg, sada postaje jasno da će Guaidovo priznanje postojati na nekoj simboličkoj razini. I usprkos jasnim dokazima da oštre sankcije SAD-a sve teže pogađaju Madura i njegove suradnike, sve u svijetu se i dalje obavlja u suradnji s njegovom vladom.

Povezani članci:

Venezuela i SAD –  Sljedeći korak je stvaranje paralelne vlade i napad na zemlju?

Uhićeni suradnici Guaidoa, ali SAD žele da Maduro zatvori uličarskog predsjednika