Upravo je iznova krenula polemika o autizmu. Jedni osuđuju cjepiva (vakcine), drugi te tvrdnje ismijavaju. Nitko sa sigurnošću ne zna kako i kada nastaje autizam. Nastaje li prije rođenja ili nakon rođenja? U prvoj godini djeteta ili nakon prve godine.
Postoji jedna stvar koja otkriva puno. Radi se o statistikama. One su nepobitne i govore o velikom povećanju autizma zadnjih 50 godina u zapadnim zemljama i zadnjih 30 godina u Bosni Hercegovini.
Iskustvo iz Hercegovine
U razgovoru ovoga ljeta s rodicom Dražom Prlić, koja radi u Centru za socijalni rad Grude, saznao sam o masovnoj pojavi autizma u Hercegovini. Prije 30 godina autizam u Hercegovini je bio toliko rijedak da ljudi nisu gotovo ni znali što je. Danas je on prava pošast. Upravo ova informacija govori da je gotovo sigurno u pitanju vanjski faktor. Otvaranjem Bosne i Hercegovine prema zapadu, prihvaćene su tri temeljne zapadne navike: hrana, lijekovi i cjepiva. Dakle odgovor je očit, samo treba otvoriti oči.
Period nastanka autizma
Ako autizam nastaje nakon prve godine života djeteta, onda su vjerojatno u pitanju cjepiva. Upravo dijete prima u prvim mjesecima cjepiva (vakcine). Dakle, tvrditi da cjepiva (vakcine) 100% nisu uzrok autizma su vrlo smjele.
Nastaje li autizam prije rođenja djeteta, tada je uzrok autizma hrana, a manje lijekovi tj. cjepiva koje koriste majke prije i tijekom, trudnoće.
Treća mogućnost je starost majke pri porodu. I ovo je upitno. Majke u Hercegovini su rađale često i u kasnim godinama. Tamo nije bilo kontracepcije. Dakle i ova tvrdnja je vrlo labava.
Zadnje uporište skeptika povećanja autizma
Zadnje uporište onih koji negiraju povećanje autistične djece govore o lošoj dijagonozi u prošlosti. Uzrok vide u metodologiji donošenja dijagnoze koja se danas razlikuje i koja unosi puno više klasifikacija autizma. Logičnim razmišljanjem i ova tvrdnja gubi na vjerodostojnosti. Dijete kojem nije dijagnoisticiran autizam prije 30 godina, danas po tim istim metodologijama boluje od autizma. Tu zasigurno greške ne može biti.
Iz svega možemo zaključiti da je logično razmišljanje nekada puno jače nego bilo koje drugo. Ono metodama analize, dedukcije i indukcije, vrlo lako otkriva ono što jeste, a i ono što nije.
Logika je zeznuta disciplina. Naime, nije dovoljno uzeti par premisa, pa onda iz njih izvući logični zaključak. Valja uzeti sve dostupne premise, proučiti provjeriti temeljito njihovu točnost. A i onda se mogu iz njih izvući zaključci koji će biti različiti, a izgledati logični. Uzmi, npr. Ospice na dubrovačkom području. Većina medija i stručnjaka, posebno onih izravno zainteresiranih, uzeti će u oobradu sljedeće činjenice: na tom je području najniža procijepljenost u RH. Pojavio se prvo jedan, pa nakon toga još nekoliko slučajeva ospica. Logični je zaključak – krenula je ‘epidemija’ jer je procijepljenost niska. No, hajdemo dodati još nekoliko premisa: u posljednje tri godine određeni mediji i autori sustavno povezuju dubrovačko područje s ospicama (od 40-ak virusnih infekcija spominju samo ospice). Strana kompanija koja se uspjela nametnuti kao jedina koja u RH distribuira efikasno cjepivo koje je doduše skupo (u RH mu je cijena cca 40 eura – u Francuskoj, npr.… Čitaj više »
Nisu sva cjepiva, a pogotovo u svim vremenima ista. Na ove prostore je za vrijeme rata “donirano” svašta, od dobroga i dobronamjernog, do besplatnog rješavanja otpada iz vlastitog dvorišta.