Fantastični život pčela – Zašto su bitne, koliki im je životni vijek i što ih može ugroziti – Feministkinjama “zabranjeno čitanje”

Pčele igraju ključnu ulogu u ekosustavu našeg planeta. Zapravo, medonosna pčela najvažnija je pojedinačna vrsta oprašivača na svijetu, osiguravajući tako ljudima i životinjama hranu potrebnu za preživljavanje. Kada ne bi bilo medonosnih pčela, svijet ne bi imao brokule, bobica, jabuke, krastavce i puno druge hrane. Pčele također proizvode med i vosak. Unatoč tako važnim poslovima, medonosna pčela ima prilično kratak životni vijek. Koliko dugo živi medonosna pčela ovisi o tome je li trut, pčela radilica ili matica.

Životni vijek pčele ovisi o kojoj vrsti pčele se radi. Trutovi (muške pčele izvađene iz neoplođenih jajašaca) žive oko osam tjedana. Sterilne pčele su radilice, one su ženke ali imaju zakržljale jajnike, obično žive do šest tjedana tijekom ljeta i pet mjeseci ili više tijekom zime. Međutim, matica pčela, jedina plodna pčela u koloniji, može živjeti nekoliko godina.

Životni ciklus medonosne pčele

Životni ciklus pčele sastoji se od tri stupnja: stadij larve, stadij razvoja i stadij odrasle pčele. Kolektivno, to je poznato kao potpuna metamorfoza jer se oblik pčele drastično mijenja iz larve u odraslu pčelu. Stadij larve sličan je kod pčela radilica i matica, to su obje ženske pčele koje se izležu iz oplođenog jajašca.

Pčele radilice, trutovi i matice se u prvih nekoliko dana, kao ličinke, hrane matičnom mliječi, ali nakon toga samo matica nastavlja dobivati matičnu mliječ, nadopunjenu medom, a to hranjenje potraje do kraja faze larve. Ličinke radilica hranjene su spojem poznatim kao “radnička mliječ” ili “hrana za uzgoj”, dok se trutovi, muške pčele koje izležu iz neplodnih jaja, hrane izmijenjenom verzijom prehrane pčela radilica, uključujući povećanom količinom peluda i meda, za vrijeme faze larve.

Tijekom faze razvoja pčele formiraju krila, noge, unutarnje organe i ostale dijelove tijela odraslih koristeći skladište masti koje su nagomilale u fazi larve. Na tijelu pčele rastu i male dlačice. Obično je potrebno ukupno 21 dan za postajanje odrasle pčele radilice, otprilike 24 dana za trutove i oko 16 dana za pčele matice. Pčele matice razvijaju se brže zahvaljujući svojoj bogatoj prehrani.

Matica je ujedno i najveća od pčela u koloniji, a ima oko 2 cm – otprilike dvostruko duže od pčele radilice. Trutovi su malo veći od radilica, ali nikad tako veliki kao matice.

Životni vijek medonosne pčele

Pčelinju koloniju, inače izuzetno organizirano, sofisticirano društvo, čine tri kaste (kategorije): Jedna plodna matica, stotine muških trutova i tisuće sterilnih ženskih pčela radilica. Pčelina kasta, kao i doba godine u kojoj se rodila, utječe na njen životni vijek. Ljetne radilice imaju najkraći vijek trajanja pčela, dok matica nadmašuje obje kaste.

Životni vijek trutova

Trutovi nemaju nikakvu korisnu svrhu u pčelinjoj košnici. Ne daju hranu, ne hrane mlade i ne proizvode vosak. Zapravo, oni troše resurse kolonije i služe samo jednoj svrsi: spariti se s maticom. Trutovi prvi put napuštaju košnicu šest dana nakon što izađu iz kukuljice, lete područjima poznatim po skupljanju trutova i vraćaju se u košnicu tek kad se nisu uspjeli pariti. Uspješni trutovi umiru nekoliko minuta ili sati nakon parenja s kraljicom, a ostali trutovi prežive samo dok im pčele radilice to dopuštaju. Ako nedostaje hrane, pčele radilice ubijaju ili izbacuju trutove. Trutovi rijetko prežive zimu, jer pčele radilice žele zaštititi svoje ograničene resurse. Kad se trut izbaci iz košnice, ubrzo umire od hladnoće ili gladi. Prosječni životni vijek truta je osam tjedana.

Životni vijek radilice

Prvi dio života ove pčele provode radeći u košnici, dok posljednji dio života provode pronalazeći hranu i skupljajući pelud ili nektar. Pčele radilice prikupljaju i vodu za hlađenje unutrašnjosti gnijezda u vrućim danima, a vodu koriste za razrjeđivanje meda prije nego što njime nahrane ličinke. Za oprašivanje su odgovorne pčele radilice: Kada slete na biljke ili cvijeće, skupljaju pelud prašine po cijelom tijelu, a zatim koriste posebno prilagođene noge za odbacivanje peludi, ostavljajući ga na drugim biljkama.

Tijekom ljeta pčele radilice žive samo pet do šest tjedana, čisto zbog velikog radnog opterećenja. Ljeto je njihovo najaktivnije doba u godini, kada provode dane u potrazi za hranom, skladištenjem nektara, hranjenjem ličinki i proizvodnjom meda.Ove pčele zimi duže žive – pet ili više mjeseci – jer im zalihe masti povećavaju i njihove dobro razvijene žlijezde daju hranu za ličinke.

Životni vijek matica

Pčela matica ima vrlo važnu funkciju u koloniji i do sada ima najduži životni vijek. Dok prosječni životni vijek matice pčele iznosi dvije do godina, poznato je kako su neke pčele matice živjele i do sedam godina života, mada je to rijetkost. Otprilike tjedan dana nakon što nova kraljica izlazi iz svoje ćelije, kreće u nekoliko letova kako bi se sparila s čak 20 trutova.

Nakon što se matica vrati da položi svoja jaja, rijetko napušta koloniju. Nakon toga, matica pčela dnevno odloži između 1.000 i 2.000 jajašaca u košnicu (ima dovoljno sperme spremljenu u njenoj vrećici za spermu kako bi mogla oploditi jajašca do kraja života). Ako matica oplodi jaje, to će jaje postati žensko – pčela radilica ili matica. Međutim, ako pčela matica ne oplodi jaje, postat će muška trut.

Opstanak kraljice u teškim zimskim mjesecima uvelike ovisi o tome koliko je održiva njezina kolonija. Jaka skupina pčela radilica štiti maticu i regulira joj temperaturu.

Pčele radilice pažljivo prate kraljicu kako bi se uvjerile radi li dobro svoj posao. Ako ne položi dovoljno jaja, radilice će započeti s razvojem nove kraljice koja će zamijeniti staru, postupak poznat kao zamjena. Nova se kraljica mazi s hranom i naklonošću, dok se stara kraljica zanemaruje i ostavlja da ugine. U nekim pčelarskim praksama pčelar zamjenjuje kraljicu nakon jedne ili dvije godine.

Čimbenici koji utječu na životni vijek medonosne pčele

Na životni vijek pčele može utjecati mnogo faktora. Često pčele umiru od prirodnih uzroka, ali ponekad ih mogu pojesti druge životinje ili ih ubiti druge pčele. Pčele radilice mogu umrijeti zbog prekomjernog rada. Međutim, najveća prijetnja pčelama je bolest ili infekcija koja u teškim slučajevima može uništiti čitave kolonije.

Na primjer, parazitska muha Apocephalus borealis prisiljava pčele da napuste košnicu i umru, a zatim larve muva izviru iz mrtvih pčela. Ova muha također širi virus deformiranog krila. Pčela u koju je položeno jaje muhe Apocephalus borealis svjesno napušta koloniju jer je svjesna da može ugroziti svoje ukućane. Odlazi i umire u mukama dok je larva Apocephalus borealis proždire iznutra. To su one pčelice koje nam noću ulijeću u kuću i ponašaju se čudno. Ostale prijetnje pčelama meda su pesticidi, gubitak staništa i grinje.

Zaključak

Život pčela je vrlo slikovit. Pokazuje nam kako život ovisi o kvaliteti hrane. Također nam nude dokaz o prirodnoj hijerarhiji. Dalje nećemo ići, jer će priču o životu pčela iskoristiti feminiskinje, te osuditi Homo Sapiens trutove.