Nekoliko ekoloških zabluda zbog kojih uopće ne spašavate okoliš

Kaže se da su papirnate vrećice ekološki prihvatljivije od običnih, a električni automobili će spasiti od emisija štetnih plinova. Ovo su samo dvije zablude, a ima ih još. Međutim, nekome je u interesu da ovo postane uvriježeno mišljenje, a danas, kad je u trendu biti ekološki osviješten, ljudi čine sve samo kako bi dokazali da su baš oni ti koji su dali veći doprinos od drugih u spašavanju planete.

Otprilike trećina stanovnika bogatih zemalja Sjeverne hemisfere se slaže da se ekološka situacija pogoršala. Vlasti u zemlji ne čine dovoljno s izgradnjom modernih deponij, recikliranje otpada je ponegdje farsa, kao u Zagrebu, gdje građani razdvajaju otpad, a on na kraju završi u istom kamionu za odvoz, kao što su prošle godine snimili stanovnici Španskog.

Ljudi pokušavaju dati osobni doprinos zaštiti okoliša. Ne kupuju plastične, već papirnate vrećice, prelaze na električne automobile i ne zaboravljaju zatvoriti slavinu prilikom pranja zuba ili pranja suđa. Ali u ovom području postoji puno mitova. Ovdje govorimo o popularnim zabludama, ali i kako zaista pomoći Zemlji.

Električni automobili će pomoći za manju emisiju stakleničkih plinova

Teza je da je transport izvor trećine stakleničkih plinova, a iz godine u godinu sve je više automobila. Prema statistikama, na 1000 stanovnika razvijenih zemalja ima oko 300 automobila, negdje i više. Prijelaz na električne automobile iz kojih nema ispušnih plinova pomoći će u smanjenju emisija štetnih plinova i čestica u atmosferu.

Ne baš. Električni automobili su zapravo ekološki prihvatljiviji od benzinskih, ali u vrijeme upotrebe. Međutim, proizvodni proces električnih automobila nanosi značajnu štetu okolišu. Na primjer, porast globalne proizvodnje nikla, koji se koristi za izradu akumulatora za električne automobile, izravno je povezan s izrazito negativnim učincima po okoliš, zbog vrlo visokih temperatura procesa prerade.

Pored toga, potrebno je riješiti problem toksičnih otpadnih proizvoda. Istraživači pišu da bismo procijenili ekološku prihvatljivost nove generacije motora, važno je uzeti u obzir cijeli životni ciklus električnog vozila – od trenutka proizvodnje do odlaganja na deponiju. Ako koristite ovaj pristup, može se ispostaviti da su emisije štetnih plinova i tvari u ukupnom životu električnog automobila samo nešto manje od automobila koje pokreću benzinski i dizelski motori.

Postoje problemi i s recikliranjem akumulatora električnih vozila. Čak se i u razvijenim zemljama reciklira samo 5% litij-ionskih baterija, koje su izvor otrovnih plinova , a ne postoji jamstvo da će se situacija u skoroj budućnosti radikalno promijeniti.

Što učiniti? Jednostavno koristite javni prijevoz, bicikl i pješačite. Malo je vjerojatno da ćete moći potpuno odustali od automobila, ali ako želite svakodnevno pridonijeti zdravlju planete, morat ćete ga rjeđe koristiti.

Sintetika je mnogo prihvatljivija za okoliš od prirodnih tkanina

Tvrdi se da masovna proizvodnja prirodnih tkanina šteti okolišu.  Polja pamuka i lana iscrpljuju tlo, s pesticidi koji se koriste i umjetna gnojiva zagađuju rijeke i podzemne vode. Prema tezi o štetnosti CO2, životinje koje se uzgajaju za vunu također su izvor štetnih emisija. Bolje je nositi sintetičku odjeću i to je ekološki prihvatljivije.

Ne baš. Potrebno je uzeti u obzir kako odjeća utječe na prirodno okruženje nakon što je bačena. Odjeća izrađena od prirodnih tkanina dobro se raspada, a od sintetičkih tkanina puno teže. Odjeća se, naravno, može reciklirati, ali, prema statističkim podacima američke Agencije za zaštitu okoliša u svijetu se sada reciklira samo 15% tekstila. I još jedna stvar, svaki put kada perete stvari sa sintetike, više od 700 tisuća mikroskopskih plastičnih vlakana uđe u otpadne vode. Takve čestice, zajedno s česticama automobilskih guma, čine trećinu svih plastičnih čestica u oceanima.

Što učiniti? U idealnom slučaju nosite odjeću izrađenu od prirodnih tkanina i pokušajte ne obnavljati garderobu prečesto. Potpuno istrošene stvari moraju se poslati na obradu u lanac trgovina, na primjer u H&M ili Uniqlo, rabljene prodavaonice ili besplatne tržnice za razmjenu nepotrebne odjeće, što je sve rašireniji trend u Europi.

Energetske svjetiljke su ekološki prihvatljivije

Teza je da su energetske svjetiljke potpuno ekološki prihvatljive, rjeđe se razbijaju i štede energiju, pa se ljudi moraju potpuno prebaciti na njihovu upotrebu i napustiti žarulje sa žarnom niti i druge energetski intenzivne izvore umjetne rasvjete.

Ne baš. Unatoč činjenici da štedne žarulje štede i do 80% energije, one i dalje predstavljaju određeni rizik po okoliš. Postupno povećanje umjetnih izvora svjetlosti loše utječe na populaciju nekih vrsta. Na primjer, svjetlost dezorijentira migracije  mladunaca morskih kornjača, a mnoge od njih umiru.

Osim toga, studije sugeriraju da intenzivnije ultraljubičasto zračenje svjetiljki najnovije generacije može uzrokovati karcinom dojke kod žena, posebno ako se umjetni izvori svjetlosti koriste noću. Pod određenim uvjetima mogu oštetiti stanice kože.

Glavne brige povezane s takvim svjetiljkama povezane je njihovo recikliranje i zbrinjavanje. Većina ljudi ih baca zajedno s kućnim otpadom, pa živa i fosfor, koje ove žarulje sadrže, truju tlo. U Kini na štedne žarulje otpada otprilike 20% žive u kućnom otpadu, a čak se u jednoj Njemačkoj samo 40% štednih žarulja odlaže pravilno.

Što učiniti? Koristite štedne žarulje, ali ih ne bacajte zajedno s ostalim otpadom i odlažite ih u posebnim sabirnim mjestima .

Papirne i biorazgradive vrećice bolje su od plastičnih

Teza je da je plastika jedna od glavnih prijetnji okolišu planetu. Ako izračunate koliko smeća ulazi u oceane, ispada da se svake minute tamo baci cijeli kontejner. Značajan udio ovog smeća čine boce i plastične vrećice koje ljudi uzimaju u trgovinama i često ih isti dan bacaju. Plastična vrećica se raspada više od stotinu godina. Bolje je koristiti papirnate ili biorazgradive vrećice, jer ekološki prihvatljivije.

Ne baš. Ne raspadaju se svi biorazgradivi paketi u potpunosti. Paketi s materijalima koji se raspadaju pod utjecajem kisika i sunčeve svjetlosti, poput kobalta, željeza ili mangana, razgrađuju se brže od plastičnih, ali ne u potpunosti. Istodobno, ostali materijali koji se koriste u proizvodnji biorazgradivih vreća ostaju u tlu i završavaju u oceanima. Uz to, brzina raspadanja jako ovisi o temperaturi i vlazi, odnosno zimi i jeseni, pa je razgradnja sporija. Stvari su nešto bolje u nekim zapadnim zemljama, kao što su Danska, Njemačka i Nizozemska, gdje se otpad iz biorazgradivih paketa sakuplja i prerađuje, ali ostale zemlje uglavnom to ne prakticiraju.

Papirnate vrećice također ne štede u potpunosti okoliš, što je u izvješću navela grupa britanskih istraživača koji surađuju, uključujući UN, a Institutom svjetskih prirodnih resursa. Za proizvodnju i transport takvih vrećica u nekim je slučajevima potrebno znatno više energije od polietilenskih proizvoda. A ljudi rijetko ponovo koriste papirnate vrećice jer nisu tako izdržljive. Greenpeace kaže da tijekom proizvodnje papirnih vrećica gotovo jedan i pol puta više štetnih tvari odlazi u atmosferu, a vodu njihova proizvodnja truje čak 50 puta više. Dobra vijest je da se papirnate vrećice mogu reciklirati.

Što učiniti? Kupite lijepu vrećicu od platna i nosite je sa sobom kad idete u kupovinu. Ako vam iz nekog razloga takva vrećica ne odgovara, pokušajte razne vrećice, papirnate, plastične ili biorazgradive, koristiti više puta. To će pomoći smanjenju otpada.

Kućne kemikalije i kozmetika bez ekološke oznake štete okolišu

Teza je da su konvencionalni praškovi i deterdženti daleko su štetniji za okoliš od kemikalija za kućanstvo koje imaju ekološku oznaku.

Ne baš. Ljudi kupuju proizvode s ekološkim oznakama iz dva razloga. Neki žele na ovaj način dati osobni doprinos očuvanju okoliša, drugi se nadaju da je to zdravije. No, kemikalije i kozmetika za kućanstvo s ekološkim oznakama kao što su Life Leaflet, Ecolabel i još nekoliko stotina znakova više su marketinški trik nego stvarna pomoć okolišu. Studije pokazuju da nije toliko važno postoji li ekološka oznaka na ambalaži kozmetike ili kemikalija za kućanstvo ako nakon upotrebe otpad tih proizvoda prođe kroz postrojenja za pročišćavanje. Tada ne uzrokuju veliku štetu okolišu.

Što učiniti? Opustite se i ne obraćajte posebnu pažnju na oznake.

Umjetno božićno drvce je bolje nego prirodno

Teza je da treba odustati od prirodnih drvca za Novu godinu i Božić treba, jer umjetna stabla pomažu u očuvanju šume, ne izgledaju gore od prirodnih i traju duže. A neki čak mirišu kao prava.

Ne baš. Ako se stablo uzgaja u rasadniku i ne siječe ilegalno, onda je mnogo bolje da se svake godine kupuje prirodno drvo, a ne umjetno. Takvo stablo raste šest do sedam godina i za to vrijeme apsorbira, iako ne baš mnogo, ugljični dioksid. Nakon što se stablo baci, ne šteti prirodi. Kanadski su istraživači uspoređivali životne cikluse dvometarskih božićnih drvca iz rasadnika i umjetnih božićnih drvca iz Kine. Otkrili su da je umjetno stablo ekološki prihvatljivije samo ako osoba isto umjetno stablo koristi i ukrašava 20 godina. Ali čak i u ovom slučaju, takvo stablo bačeno u smeće može naštetiti okolišu.

Što učiniti? Kupite pravo novogodišnje drvce u rasadniku, ali bolje je napraviti novogodišnji vijenac ili jednostavno ukrasiti nekoliko grana jele. A možete ukrašavati i živo božićno drvce u dvorištu sa susjedima svake godine.