Vladimir Putin u Rijadu potvrdio sve jači utjecaj Rusije na Bliskom istoku

U ponedjeljak, 14. listopada, ruski je predsjednik Vladimir Putin posjetio Saudijsku Arabiju. Po dolasku ga je dočekao kralj Salman, ali je ruski vođa većinu sporazuma pregovarao krunskim princom Mohammadom bin Salmanom.

U uvodnom dijelu protokola je došlo do malog incidenta, jer orkestar kraljevske garde nije uspio odsvirati rusku himnu, pa su izvedbu na društvenim mrežama nazvali „Saudijski remix ruske himne“.

Saudijski vojni orkestar pozdravlja Putina ruskom himnom ili je barem pokušao

Predsjednika Vladimira Putina dočekalo je u Saudijskoj Arabiji pomalo čudno izdanje ruske himne. Izvedba je bila daleko od savršene. Možda je greška osrednja, ako se usporedi s nekim najgorim neuspjelim intonacijama himni, kao što je bio slučaj s američkom, prilikom posjete Donalda Trumpa Rijadu.

Čitav vojni orkestar, popraćen značajnim odredom počasne garde, nastupio je za kralja Salmana i Vladimira Putina unutar palače, ali im intonacija ruske himne nije baš išla od ruke.

VIDEO: „Saudijski remix ruske himne“

Da budemo fer, himna je bila pomalo prepoznatljiva, barem u početku. Čini se da je saudijski kraljevski orkestar nešto naučio iz krajnje sramotne verzije američke državne himne koju je izveo 2017. godine kako bi pozdravio američkog predsjednika Donalda Trumpa. Ta je izvedba američke himne bila u skupini notorno katastrofalnih izdanja državnih himni, a možete je naći na internetu.

Prvi posjet Putina Saudijskoj Arabiji od 2007. godine

Nakon susreta s kraljem Salmanom, ruski predsjednik je ozbiljniji dio pregovora odradio s krunskim princom Mohammadom bin Salmanom. Kako nalaže protokol, Vladimir Putin se u društvu prijestolonasljednika kratko obratio novinarima.

„Vaše Visočanstvo, vrlo sam sretan što vas ponovo vidim, ovaj put u Saudijskoj Arabiji. Kao što ste vidjeli, već smo započeli detaljnu raspravu o čitavom nizu pitanja o našim odnosima. Saudijski kralj i ja smo ih detaljno pregledali tijekom razgovora i prijema. Vaša Visosti, cijenimo vaše osobne napore za jačanje čitavog spektra rusko-saudijske suradnje, uključujući trgovinska, gospodarska i investicijska područja. Kao što sam već rekao, naša trgovina raste. Uz vašu podršku, Fond za javna ulaganja Saudijske Arabije izdvojio je 10 milijardi dolara za zajedničke projekte s Ruskim fondom za izravna ulaganja. Dobro funkcionira i mehanizam automatskih zajedničkih ulaganja. Naše zemlje zajedno rade na rješavanju velikih međunarodnih i regionalnih problema. Surađujemo u Ujedinjenim narodima i G20, gdje će Saudijska Arabija sljedeću godinu preuzeti predsjedavanje, a tu je i strateški dijalog Rusije i Zaljevskog vijeća suradnju arapskih država“, rekao je Vladimir Putin.

„Obojica podržavamo napore za suzbijanje terorističke prijetnje i postizanje dugoročnog političkog i diplomatskog rješavanja kriza na Bliskom istoku i Sjevernoj Africi. Veliku važnost pridajemo rusko-saudijskoj koordinaciji na svjetskom energetskom tržištu. Zahvaljujući aktivnom sudjelovanju naših zemalja uspjeli smo produljiti sporazume u formatu OPEC+ o smanjenju proizvodnje nafte. Vaše Visočanstvo, sva naša suradnja usmjerena je na promicanje mira i sigurnosti u regiji i stabilizaciju svjetske energetske industrije. Sve to daje dobre, pozitivne rezultate. Želim vam se još jednom zahvaliti na vašem trudu na provedbi ovih zajedničkih planova“, rekao je Putin u zaključnom dijelu svog obraćanja pred novinarima.

U stvari, vidjelo se da je Vladimir Putin došao kako bi uložio napore u poboljšanju ekonomske suradnje i da se dogovori oko cijena nafte, dok je dio pregovora o sigurnosnoj situaciju u Perzijskom zaljevu, napetostima Saudijske Arabije i Irana, problemima Sirije, Libije, Jemena i drugih u arapskom svijetu za javnost ostao nepoznanica.

Ono što znamo je da su ruski predsjednik i saudijski prestolonasljednik sklopili više od 20 sporazuma. Ugovori uključuju povelju o dugoročnoj suradnji između Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i drugih velikih proizvođača nafte, a dvije su zemlje potpisale i protokol o energetskoj suradnji.

Ruski fond za izravna ulaganja (RDIF), Saudi Basic Industries Corporation (SABIC) i ESN Grupa dogovorili su se ulagati u projektiranje, izgradnju i upravljanje postrojenjem metanola godišnjeg kapaciteta do 2 milijuna tona na Dalekom istoku Rusije u regiji Amur.

Dogovoreno je da najskuplja svjetska tvrtka Saudi Aramco stekne 30,76% udjela u ruskom Novometu, jednom od vodećih proizvođača naftne podvodne opreme.

Potpisana je izjava o namjeri između ruske državne svemirske korporacije Roscosmos i Saudijske svemirske komisije o suradnji u financiranju svemirskog istraživanja i globalnog navigacijskog satelitskog sustava GLONASS. Raspravljalo se o namjeri Rijada da ulaže u ruske LNG projekte, koji su nakon eksplozije Novateka i kompleksa „Jamal LNG“ postali primamljivi ulagačima iz cijelog svijeta.

Ruski fond za izravna ulaganja, Ruske željeznice i Saudijska željeznička kompanija potpisali su zajednički sporazum o sudjelovanju ruskih kompanija u proširenju željezničke mreže Saudijske Arabije.

Vladimir Putin je prvi put nakon 12 godina posjetio Saudijsku Arabiju, jednu od najzatvorenijih i najbogatijih zemalja na planeti. Glavni rezultat posjete je potpisivanje Povelje zemalja proizvođača nafte, čime će se cijene crnog zlata držati na visokoj razini.

Arapska štampa ovu je državnu posjetu već nazvala “povijesnom”. Značajno je da je ruski predsjednik čak promijenio svoje navike zbog posjeta Saudijskoj Arabiji, odnosno, prije odlaska u UAE je preko ostao noći u Rijadu.

Detalji posjete, kao što smo rekli, još uvijek nisu poznati. No, čak i prije njegovog početka, izvori u Kremlju su izvijestili da Vladimir Putin namjerava potpisati više desetaka investicijskih sporazuma vrijednih više od dvije milijarde dolara u industrijama kao što su poljoprivreda, željeznički promet, petrokemija i drugim sektorima.

Rusija naporno radi na dizanju cijena nafte na 100 dolara za barel

Osim toga, u Rijadu se razgovaralo i o produljenju sporazuma o ograničavanju proizvodnje nafte u sklopu kartela OPEC+, koji je zaživio 2016. s ciljem održavanja visokih cijena nafte. Još u srpnju prošle godine članovi kartela, 14 članova OPEC-a i 10 zemalja izvan organizacije, su se u sjedištu organizacije u Beču složili potpisati pakt o trajnoj suradnji.

Radilo se o produljenju devetomjesečnog sporazuma postignutog u prosincu 2017. kako bi se smanjila ukupna opskrba za 1,2 milijuna barela dnevno. Sada su sporazumi formalizirani u obliku povelje, što znači da se može očekivati rast cijena nafte. San Rusije da drži cijenu od 100 dolara za barel.

Arapi ipak sjede na američkoj i ruskoj stolici

Vjerojatno se raspravljalo i o pitanju isporuke obrambenih protuzračnih sustava S-400 Saudijskoj Arabiji, jer je ruska delegacija uključivala i direktora Federalne službe za vojno-tehničku suradnju Dmitrija Šugajeva. Moskva je u šali ponudila Rijadu da kupi sustave nakon napada jemenskih boraca na saudijske rafinerije 14. rujna. Treba napomenuti da i Amerikanci pokušavaju iskoristiti sabotažu, zbog čega šalju tri tisuće vojnika u regiju i opskrbljuju Rijad sustavima protuzračne obrane, iako apsolutno neučinkovitim za asimetrično ratovanje kakvog vode jemenski Huti.

Usput, ministar vanjskih poslova Saudijske Arabije Adel Al-Jubeir rekao je novinarima nakon Putinove posjete kako su strahovi da će zbližavanje Rijada i Moskve utjecati na odnose s Washingtonom neutemeljeni.

Rastući utjecaj Rusije na Bliskom istoku

Putin je tijekom posjete primijetio je da je trgovinska razmjena Rusije i Saudijske Arabije prošle godine porasla za 15%, što se dogodilo nakon posjete kralja Salmana Moskvi u listopadu 2017. I sam kralj je rekao da je Putinova posjeta Rijadu odlična prilika za jačanje prijateljstva dviju zemalja.

“Uvijek se radujemo suradnji s Rusijom kako bismo osigurali sigurnost i stabilnost i borbu protiv terorizma,” rekao je kralj.

I zaista, Putinova posjeta mora se promatrati kao dokaz rastućeg utjecaja Rusije na Bliskom istoku.

Ovu tvrdnju dodatno potkrepljuje činjenica da su uoči Putinove posjete američke trupe napustile sjever Sirije, jer su njihovi kurdski saveznici sklopili sporazum sa sirijskom vojskom koju je Rusija podržala da “odvrati tursku vojnu ofenzivu.”

Nakon Saudijske Arabije, ruski predsjednik je otišao u UAE, koji se također smatra najvećim američkim satelitom na Bliskom istoku. Štoviše, putovanje u ovu bliskoistočnu monarhiju prvo je za Putina od 2007. godine.

No, put u UAE je logičan, jer je na Bliskom istoku sve nekako povezano, ali Putinov posjet kao da prije svega diktiraju ekonomski interesi.

Obje arapske zemlje najveći su proizvođači nafte. Tijekom Putinove posjete Rijadu je potpisano 21 dokument o ekonomskoj, znanstvenoj i tehničkoj suradnji, a ključna je Povelja o suradnji između zemalja koje proizvode naftu

Ali treba imati na umu da je Saudijska Arabija ključna sila za sunitske muslimane i čuvar svetih islamskih mjesta – Meke i Medine. Saudijska Arabija od kraja ožujka 2015. vodi rat protiv Hutija čija se vlast etablirala u

sjevernom Jemenu. Trenutno mnoge zemlje Bliskog istoka, uključujući Iran, zagovaraju mirno rješenje krize u Jemenu i Rusiju svi vide kao posrednika koji održava dobre odnose s različitim stranama u sukobu.

Naravno da  Rusija može uspješno djelovati kao posrednik između Saudijske Arabije i Irana i pokušati postići detante u Perzijskom zaljevu. Nije slučajno što je rusko ministarstvo vanjskih poslova razvilo koncept kolektivne sigurnosti za područje Perzijskog zaljeva. Jasno je da se o tome razgovaralo tijekom posjeta predsjednika Saudijskoj Arabiji i UAE.

Ipak, ako bolje sagledamo stvari, Rusija brani Iran, podupire Bashara Al-Assada u Siriji i kritizira rat Saudijske Arabije u Jemenu. No, posjet Rijadu je ispao pragmatičan potez od obostranog interesa.

FOTO: Pregovori dvije delegacije u Rijadu

Kao što smo rekli, samo nekoliko dana ranije je Putin u šali rekao da bi Rijadu bilo bolje da je tijekom napada jemenskih boraca imao sustave S-400, a Rijad je ignorirao njegov prijedlog i nedavno je odobrio raspoređivanje oko 3000 američkih vojnika na svom teritoriju, uključujući borbene eskadrile i osoblje protuzračne obrane.

No, dolazak direktora Federalne službe za vojno-tehničku suradnju Dmitrija Šugajeva ne isključuje mogućnost prodaje Rijadu sustava koji im sada stvarno trebaju, a to su „Pancir“, „Buk“ i „Tor“, koji su sposobni odbiti prijetnje dronova i projektila kojima se služe jemenski borci.

Jasno je da Rijad čvrsto ostaje u orbiti utjecaja Washingtona, barem kad je riječ o sigurnosti i obrani. No čini se da to Moskvi ne smeta. U stvari, odnosi sa Saudijcima nikad nisu bili bolji. Putin je viđen kako srdačno razgovara sa saudijskim prestolonasljednikom Mohammadom bin Salmanom na međunarodnim sastancima i razgovarao je osobnom s krunskim princem i sa saudijskim kraljem Salmanom.

Prijateljstvo je dobro odjeknulo u ekonomiji. Trgovinski promet, iako je još uvijek relativno nizak, brzo se povećava, za 15 posto u 2018. i za 38 posto do ovog trenutka u 2019.

Istovremeno, Moskva je saveznik američkog javnog neprijatelja broj jedan: Irana. Saudijska Arabija je prošlog mjeseca optužila Teheran za udare na dva naftna postrojenja, a na svom tlu je ugostila američke trupe kako bi odvratila bilo kakvu „iransku agresiju“. Rijad je upetljan u razorni vojni sukob protiv Jemena i Hutija koje podržava Iran, a nalazi se na suprotnoj strani od Rusije u sirijskom ratu, gdje Saudijci naoružavaju protuvladine militante, dok Rusi pomažu vladu u Damasku.

Vrijeme je za proboj?

Iako može zvučati bizarno, Rusija je sada u boljim odnosima sa Saudijskom Arabijom nego prije dva desetljeća, kada je Putin naslijedio zemlju u ekonomskoj krizi i bio je previše fokusiranom na vlastite probleme da bi preuzeo presudnu ulogu na svjetskoj pozornici. Iako su se dvije zemlje neizravno sukobile u Siriji, saudijski kralj Salman posjetio je Moskvu 2017. godine kako bi razgovarao o rješenju sirijskog sukoba.

Dakle, ruski utjecaj na Bliskom istoku očito raste, a Saudijci su prepoznali priliku da se usklade s novim glavnim igračem.

“Ono što se promijenilo tijekom posljednjih nekoliko godina je ruski utjecaj na Bliskom istoku. Puno se povećao, a puno tradicionalnih američkih saveznika gradi odnose s Rusijom posljednjih nekoliko godina i prihvatilo Rusiju kao igrača u toj regiji”, kaže za RT Ammar Waqqaf, osnivač i direktor Gnososa, organizacije koja izražava mišljenje sudionika u Siriji i na Bliskom istoku.

Za Saudijsku Arabiju je posebno važno partnerstvo u sklopu kartela OPEC+ i za održavanje stabilnog tržišta nafte, nešto što je Putin upravo potvrdio kao svoju opredijeljenost u razgovoru prije posjete.

„Nitko nije očekivao da će se ruski utjecaj na Bliskom istoku povećati, ali, vjerojatno zbog sirijske krize, to se dogodilo. Osim suradnje s naftom i plinom, mnoge zemlje razmatraju kupnju ruskog naoružanja”, rekao je Waqqaf.

„Prerano je ozbiljno razgovarati o tome da Saudijska Arabija kupi S-400“, smatra novinar s Bliskog istoka Ali Rizk.

„Odnosi Rijada s Amerikom i konkretno Kongresom već su loši nakon ubojstva kolumnista Washington Posta Jamala Khashoggija u saudijskom konzulatu u Turskoj. Mislim da Saudijci ne bi riskirali da ih pogoršaju s kupnjom ruskog oružja”, kaže Ammar Waqqaf.

„Kupnja ruskih sustava protuzračne obrane zahtijevala bi zamjenu cjelokupnog trenutnog sustava protuzračne obrane SAD-a s ruskim ekvivalentima. To nije samo vrlo skupa, već i vrlo radikalna geopolitička odluka, za koju mislim da je Saudijci danas ne mogu donijeti, usprkos primjetnim nedostacima američkih sustava“, kaže Grigorij Lukjanov, viši predavač na moskovskoj Višoj ekonomskoj školi.

Sustav obrane kojeg su stvorile SAD je ograničen. Ima prirodna ograničenja i ranjivosti, a jedno od njih, vrlo važno, jest da sustav nije pod direktnom kontrolom Saudijaca, već njime upravljaju američki vojni stručnjaci.

Stručnjaci se slažu da je Rusija, kao prijatelj sa skoro svim zemljama na Bliskom istoku, u savršenom položaju za posredovanje u situaciji između Irana i Saudijske Arabije. Ali Putin je upravo isključio „bezobzirnu“ ulogu posrednika i očigledno radije ne bi ulazio u regionalnu politiku tamo gdje ne ona izravno ne utječe na Rusiju i njene prilike.

“Budući da održavamo vrlo prijateljske odnose sa svim zemljama regije, uključujući Iran i arapske države, poput Saudijske Arabije i UAE, sigurno bismo mogli pomoći prenijeti neke poruke između strana, kako bi oni čuli stavove jedni drugih. Ali, budući da osobno poznajem čelnike ovih zemalja, potpuno sam siguran da oni nemaju potrebu za bilo kakvim savjetima ili posredovanjem”, rekao je Putini u intervjuu objavljenom u nedjelju, kojeg smo u cijelosti preveli na ovo portalu.

„Najviše što mogu učiniti je predstaviti neke ideje iz perspektive prijatelja”, rekao je ruski čelnik.

Ljubazni dogovori Moskve i Rijada mogli bi biti zbunjujući za slučajnog promatrača, posebno ako se usporedi s navikom Washingtona da ekonomskim pritiskom guši druge zemlje. Ali u doba u kojem SAD, posebno što se tiče Irana, diplomaciju doživljavaju kao igru “s nama ili protiv nas”, Rusija istovremeno pregovara, i to često, sa svim suprotstavljenim stranama i time dodatno ističe svoju ulogu na Bliskom istoku.

Putin se pohvalio produbljivanjem vojnih veza svoje zemlje s Turskom, isporukom sustava S-400 Ankari ranije ovog ljeta i izjavio jr prošlog mjeseca “da su u toku pregovori o isporukama novog oružja”.

Istodobno, Rusija podržava Assadovu vladu u Siriji koja se bori protiv proturskih islamističkih skupina i neće dozvoliti da se Turska angažira do te mjere da se poremeti ravnoteža snaga koja je danas očito na Assadovoj strani.

Moskva bez puno napora uspijeva uživati u suradnji čak i sa suprotstavljenim akterima, kao što su Izrael i Iran, unatoč izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu koji Iran neprestano proglašava nuklearnom prijetnjom.

Ono što Putin sada donosi na stol su opcije za Saudijce: Rusija sada predstavlja održivog i stabilnog partnera za sve zaljevske i arapske zemlje općenito.

Rijad se u svojim odnosima sa silama izvan Bliskog istoka pokazao dobrim u pragmatičnom vođenju poslova, a Putin je očito dobro upoznat s tim pristupom. Glavni cilj Moskve je pronaći prijatelje za uzajamno korisna partnerstva, a ne saveznike da zajedno uništavaju rivale.

I dok se čini da geopolitika ne predstavlja prepreku za odnose dviju zemalja, situacija ide u smjeru da je sve više pokazatelja da bi utjecaj kojeg Washington ima u regiji mogao početi padati.

“SAD više nisu sila kakve su nekoć bile na Bliskom istoku. S obzirom na to, mudro bi bilo da Mohammad Bin Salman možda ne stavi sva jaja Saudijske Arabije u američku košaru” , zaključio je novinar s Bliskog istoka Ali Rizk.

Dakle, dok su razgovori o cijenama nafte i investicijski ugovori sigurno bili tema susreta, ne treba isključiti pomak ka dubljem partnerstvu, iako se prema zapadnim diplomatskim standardima zbog različitih stavova bolja suradnja Rijada i Moskve čine nemogućom.