Zdrav um osigurava zdravo tijelo – i obrnuto

Neprestano slušamo o tome koliko je snažna veza mozga i tijela, te iako smatramo kako vježba vodi poboljšanom mentalnom zdravlju, čini se kako vrijedi i obrnuto. Finski istraživači otkrili su kako su ljudi čije je mentalno zdravlje visoko u dobi od 42 godine više fizički aktivniji kada dosegnu svoje pedesete, u usporedbi s onima čija je mentalna dobrobit niža u 40-ima.

Studija, koja je objavljena u časopisu Applied Research in Quality of Life, proučavala je muškarce i žene u dobi od 42 do 50 godina kako bi istražili tu vezu.

Za ocjenu mentalnog blagostanja koristili su tri dimenzije: psihološku, socijalnu i emocionalnu dobrobit. Psihološko blagostanje temelji se na iskustvima u osobnom rastu i smislu života, a društveno blagostanje temelji se na odnosima ljudi s drugima i zajednicom. Emocionalno blagostanje odnosi se na opće zadovoljstvo ljudi njihovim životom i sklonost pozitivnim osjećajima.

Istraživači sa Sveučilišta Jyvaskyla rekli su da su iznenađeni saznanjem kako tjelesna aktivnost ljudi u slobodno vrijeme nije predvidjela dokaz kasnijeg psihičkog blagostanja ili njihovog subjektivnog zdravlja. Međutim, mentalno blagostanje predviđalo je njihovu tjelesnu aktivnost, ističući važnost mentalnog blagostanja u održavanju tjelesno aktivnih stilova života kako ljudi stare.

Možda je još zanimljivija bila veza koju su pronašli između različitih fizičkih aktivnosti i specifičnih aspekata blagostanja.

Na primjer, otkrili su kako je hodanje povezano s emocionalnom dobrobiti. Hodanje u prirodi bilo je povezano s društvenim blagostanjem, dok je trening izdržljivosti bio povezan sa subjektivnim zdravljem kod muškaraca i žena. Samo kod muškaraca, hodanje u prirodi bilo je također povezano sa subjektivnim zdravljem i emocionalnim blagostanjem.

Ostale studije ilustrirale su povezanost tjelesne aktivnosti i mentalnog blagostanja. Na primjer, studija s Novog Zelanda pokazala je da ljudi koji ispunjavaju preporuku u postizanju najmanje 2,5 sata umjerene do intenzivne tjelesne aktivnosti tjedno, imaju 51 posto veću vjerojatnost da imaju zdravo mentalno zdravlje; ta brojka skoče i na 65 posto kod onih koji ovu vrstu aktivnosti rade 4,5 sata tjedno. U međuvremenu, ljudi koji su povećavali svoju aktivnost s dva na tri dana u tjednu primijetili su skok od 24 posto u svojoj šansi za dobro mentalno zdravlje.

Vježba također može pomoći u suzbijanju depresije, a pregled međunarodne literature pokazuje kako tjelesna aktivnost može smanjiti šanse ljudi da dožive depresiju na način koji raste s godinama. Na primjer, može smanjiti šanse djece da dožive depresiju za 10 posto, dok je smanjenje za 22 posto u odraslih.

Tjelesna aktivnost uzrokuje kemijske promjene u mozgu koje pozitivno utječu na raspoloženje, a oslobađa endorfine zbog kojih se osjećate dobro i daju vam energiju. Potiče neuralni rast uz smanjenje upale, a također može dati veći osjećaj samopoštovanja i samokontrole. Oni koji redovito vježbaju, imaju više energije tijekom dana, bolje spavaju noću, osjećaju se pozitivnije prema sebi, čak imaju i oštrija sjećanja od onih koji ne vježbaju.

Postizanje pogodnosti lakše je nego što mislite

Odnos zdravog uma i zdravog tijela dvosmjerna je ulica, a rad na jednom području može imati dubok utjecaj na drugi. Ako želite poboljšati tjelesno i psihičko zdravlje vezano za vježbanje, znajte kako je čak i umjerena količina vježbanja dovoljna da osjetite razliku.

Stručnjaci kažu kako je umjereno vježbanje u trajanju od 30 minuta, pet puta tjedno, sve što je potrebno da vam donese prednosti tjelesnog i mentalnog zdravlja od vježbanja. Po potrebi se može raščlaniti na manje sesije, poput tri desetominutne sesije. U redu je ako ne možete doseći te brojke; bilo koja količina pokreta je bolja od ničega, pa slušajte svoje tijelo i radite na povećanju vaše fizičke aktivnosti s vremenom.