Njemačka predlaže NATO zonu u Siriji: „EU tamo više ne može ući ni na letećim tepisima“

Nakon više od osam godina rata u Siriji i odluka Berlina, koji je slijedio poteze Washingtona, koje su pomagale islamski terorizam u arapskoj zemlji, Njemačka se probudila i htjela bi igrati ulogu u političkom rješenju sirijskog sukoba. Washington pozdravlja prijedloge svog europskog NATO saveznika, ali ih Moskva odlučno odbacuje.

Naime, iako pozdravlja dogovor Rusije i Turske o Siriji, Njemačka predlaže stvaranje sigurnosne zone pod nadzorom NATO pakta u području  u kojem su Rusija i Turska već dogovorile akcijski plan djelovanja, kojeg je, iako ne izravno, jer je ipak nepozvana strana sila na sirijskom teritoriju, podržao i Damask.

U tjednima od kada je američki predsjednik Donald Trump zanemario upozorenja svojih vojnih savjetnika i naredio iznenadno povlačenje svih američkih trupa iz Sirije, osim kontingenta u Al-Tanfu, što je potom dovelo do invazije na sjever arapske zemlje od strane turske vojske s ciljem protjerivanja kurdskih militanata i većinskog kurdskog stanovništva, europske zemlje pokušavaju osmisliti novu politiku sada kada su se njihovi glavni saveznici u Siriji na čelu s Kurdima povukli s turske granice.

U nadi da će sačuvati kakav takav utjecaj u Siriji, Njemačka je predložila uspostavu sigurne zone pod kontrolom NATO pakta duž granice između Sirije i Turske.

Najava iz Berlina uslijedila je odmah nakon objave rezultata pregovora turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i ruskog vođe Vladimira Putina u Sočiju 23. listopada. Ovaj sporazum je primorao kurdske YPG snage da se u tjedan dana povuku na otprilike 30 kilometara od granice, nakon čega će Turska i Rusija početi provoditi zajedničke patrole duž većine sirijsko-turske granice, a sirijska vojska će preuzeti kontrolu nad prijelazima, ispostavama i vojnim objektima u toj zoni.

Unatoč sporazumu između Moskve i Ankare, njemačka ministrica obrane Annegret Kramp-Karrenbauer kaže da NATO mora stvoriti takozvanu „sigurnosnu zonu“ na sjeveru Sirije zbog zaštite kurdskih civila i onih koji su pobjegli pred invazijom Turaka u području između Tal Abyada i Ras Al-Aina.

Čini se da je Anne Kramp-Karrenbauer iznenadila NATO i njemačku vladu, jer  nije u potpunosti konzultirala socijaldemokrate, koalicijske partnere u njemačkoj „Velikoj koaliciji“.

„Sigurnosna zona omogućila bi NATO paktu da rasporedi snage koje bi se lako mogle poslati na teren u slučaju da uskrsnuća ISIL-a nakon što su Turci nehotice oslobodili stotine terorista zarobljenika tijekom bombardiranja kurdskih zatočeničkih centara“, rekla je Anne Kramp-Karrenbauer.

Budući da su se Amerikanci već povukli s tog područja i tijekom tog procesa u žurbi prepustili svoje baze Rusima, Kramp-Karrenbauer se nalazi u neugodnoj poziciji da mora predstaviti plan dizajniran kako bi NATO uopće mogao utjecati na situaciju na terenu.

Naravno, za provedbu plana mora dobiti i suglasnost od Rusije, Bashara Al-Assada i Turske, koja je, iako članica NATO pakta, svoje interese uskladila s Kremljom, a ne sa zapadnim partnerima, posebno ne sad Sjedinjenim Državama koje su podržavale Kurde, prenose njemački mediji, koji su i sami zatečeni ovim planom.

Erdogan se s Putinom dogovorio da će ruske i sirijske vladine snage biti na sjeveroistoku Sirije i ukloniti kurdske YPG snage i njihovo oružje s područja tri puta većeg od onog kojeg su planirali okupirati Turci, nakon što su njihove snage 9. listopada prešle sirijsku granicu.

FOTO: Rusko-turski dogovor o rasporedu snaga u sjevernoj Siriji

Nakon što su igrali ključnu ulogu u porazu ISIL-a na bojnom polju na sjeveru Sirije, Kurdi su usput okupirali gotovo trećinu Sirije i područja u kojima nikada nisu živjeli. Međutim, Turci su to smatrali neprijateljskim potezom nakon kojeg će Kurdi proglasiti neovisnu državu, a Ankara tu neovisnost smatra prijetnjom nacionalnoj sigurnosti Turske. Erdogan je više puta izjednačavao YPG i ISIL, a išao je tako daleko da je rekao da ne vidi razliku između Kurda koji su američki saveznici i terorista „Islamske države“.

Treba reći i da je Turska godinama igrala dvostruku igru i koristila se „kalifatom“ za jačanje svog utjecaja među arapskim sunitima, kao i za borbu protiv Kurda, bilo u Siriji ili Iraku. Međutim, vojne pobjede sirijske vojske, potpomognute Rusijom, Hezbollahom, brojnim Palestincima i proiranskim milicijama, prisilile su Ankaru da revidira planove za Siriju.

Otkako je Erdogan dobio zeleno svjetlo od Trumpa za početak vojnih operacija na sjeveru Sirije, Kurdi su izgubili kontrolu nad gotovo cijelim teritorijem kojeg su oteli od ISIL-a i na kojem su se nadali da će uspostaviti autonomnu kurdsku regiju koja bi u velikoj mjeri bila samostalna od središnjih vlasti u Damasku.

Sada, nakon što Kremlj i Assad dovrše zadatak čišćenja i razoružavanja kurdskih snaga na tim područjima i krenu  zajedničke rusko-turske patrole preko čitavog pograničnog područja, pod izravnom kontrolom Kurda bit će samo nekoliko četvrti, ali ne i središte, njihovog „glavnog grada“ Qamishlija.

Rusi i Turci će prolaziti s vojnim patrolama cestom u dubini 10 kilometara i širine oko 120 kilometara. Ruske trupe već su ušle u dva pogranična grada, Manbij i Ain Al-Arab, privremeno poznat i kao Kobane, što imaju dubok strateški i psihološki značaj za Kurde. Rusi su već preuzeli američku vojnu bazu, koju su američke snage brzo napustile nakon što je Trump ranije ovog mjeseca naglo izdao naredbu za povlačenje.

Erdogan je sada promijenio kurs i kaže da je Ankara voljna prihvatiti prisustvo sirijskih vladinih trupa u područjima zapadno od regije sjevernog Aleppa koju još uvijek kontroliraju turske snage i proturske islamističke milicije.

Očekuje se da će vojna ofenziva Turske protiv Kurda biti prekinuta, jer će Erdogan i Putin uspostaviti „sigurnosnu zonu“ u kojoj YPG snage više neće moći djelovati.

Nakon sporazuma s Putinom, Erdogan se odrekao većine od 400 kilometara granice i desetina sirijskih gradova i sela, koji su bili cilj operacije „Izvor mira“. Erdoganov prvobitni plan je bio preseljenje više od 2 milijuna uglavnom sirijskih arapskih izbjeglica koje trenutno borave u Turskoj u pogranična područja koja su nekad bila naseljena Kurdima. Sada je taj plan propao, između ostalog i zato što bi takva „zamjena stanovništva“ predstavljala zločin etničkog čišćenja.

Visoki američki diplomata za Siriju, Jim Jeffrey, odbacio je sporazum iz Sočija, ali je potpredsjednik Mike Pence izrazio potporu sigurnosnoj zoni. Ali kao da se Amerikance sada išta pita, nakon što više nemaju nikakav utjecaj na terenu.

Njemačka se probudila nakon više od osam godina sirijskog rata

Njemačka kancelarka Angela Merkel predložila je sastanak s Francuskom, Velikom Britanijom i Turskom, kako bi razgovarali o sigurnosnoj situaciji na sjeveru Sirije, gdje je prema Ujedinjenim narodima raseljeno 160 000 civila. Sada se čini da postoji malo, ako uopće ima prostora za europsku inicijativu.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov upozorio je u srijedu kurdske trupe da će se, ukoliko se ne povuku kako predviđa sporazum između Moskve i Ankare, sirijska vojska i ruska vojna policija povući, a turskoj vojsci će ostaviti slobodne ruke da djeluje kako misli da je najbolje za Tursku.

Upirući prstom prema Washingtonu, Peskov je rekao da su američke trupe napustile svoje kurdske saveznike, prisilivši ih na borbu s Turskom, te da Rusija s tim nema ništa, a učinila je sve da kurdski narod spasi od progona i mogućih zločina.

SAD pozdravljaju njemačku inicijativu

Sjedinjene Države i NATO oprezno su u jučer pozdravili njemački prijedlog o stvaranju sigurnosne zone na sjeveru Sirije, premda je izaslanik Washingtona u savezu rekao kako bi tu dužnost trebala preuzeti Europa, a ne američke snage.

Njemačka, tradicionalno oklijevajući partner u stranim misijama, objavila je plan za stvaranje zone za zaštitu prognanih civila i osiguravanje borbe protiv militanata „Islamske države“, iako su detalji još uvijek nejasni, prenosi Reuters.

Glavni tajnik NATO pakta Jens Stoltenberg rekao je novinarima da je o prijedlogu razgovarao s njemačkom ministricom obrane Anne Kramp-Karrenbauer, koja će ga, kako se očekuje, predstaviti svojim kolegama na redovnom sastanku Sjevernoatlantskog saveza u četvrtak u Bruxellesu.

“Pozdravljam što NATO saveznici imaju prijedloge o tome kako ići dalje”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare, upozoravajući da će svako buduće političko rješenje trebati uključiti “sve aktere na terenu”, neizravno se referirajući na Rusiju.

Njemački prijedlog nudi potencijalni izlaz, izjavili su NATO diplomati, dodajući da će mu možda trebati i odobrenje Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Američka veleposlanica pri NATO paktu, Kay Bailey Hutchison, opisala je njemački plan koji uključuje europsku skupinu koja bi bila dio međunarodnih mirovnih snaga.

“To je svakako pozitivno”, rekla je Hutchison, te upozorila kako nije sigurna u da će njemački prijedlog imati utjecaja na dogovor između ruskog predsjednika Vladimira Putina i turskog kolege Tayyipa Erdogana.

“U toj sferi treba mnogo učiniti. Ako bi Turci tražili dodatnu pomoć od međunarodne zajednice, mislim da bi Europljani mogli napraviti iskorak”, rekla je Kay Bailey Hutchison, dodajući da bi Francuska i Velika Britanija mogle poduprijeti njemački prijedlog.

Međutim, na pitanje mogu li se Sjedinjene Države pridružiti bilo kojoj potencijalnoj europskoj sili, Hutchison je rekla novinarima: “Ne mislim da će to uopće funkcionirati. Mislim da su ovdje Europljani istupili naprijed i ne vidim da SAD tu igraju ikakvu ulogu.”

Podsjetimo, njemačka ministrica obrane Annegret Kramp-Karrenbauer je 21. listopada predstavila prijedlog o nekakvoj „NATO sigurnosnoj zoni u sjevernoj Siriji, jer treba stabilizirati regiju i omogućiti civilima da se vrate na dobrovoljnoj osnovi“.

„Europa u Siriju više ne može ući ni na letećim tepisima“

Iako o ovakvim temama tradicionalno službeni i diplomatski pristojni, Rusi ovaj put nisu mnogi izdržati da u Moskvi prijedlog Annegret Kramp-Karrenbauer ne izazove podsmijeh.

Dmitrij Peskov je pokušao biti diplomatski pristojan što je više moguće i glatko je odbio njemačku inicijativu, ali je za ruske medije izjavu dao njemački politolog Alexander Rahr, koji je rekao „kako ova naivna izjava Anne Kramp-Karrenbauer dovodi u pitanje njene kompetencije u međunarodnoj politici“.

„Ova pogrešna računica smanjuje joj šanse da postane kancelarka“, rekao je njemački politolog Alexander Rahr za list Pogled, komentirajući prijedlog njemačke ministrice da stvori „međunarodnu NATO sigurnosnu zonu u Siriji“.

Čini se da Anne Kramp-Karrenbauer pati od „Afganistanskog sindroma“, prema kojem su je NATO i Zapad „međunarodna zajednica“, a ostali su nevažni regionalni i prolazni akteri čije mišljenje nije ni važno.

„Njemački tisak je uvijek isticao prije toga da je Kramp-Karrenbauer apsolutno neiskusna u vanjskoj politici. Takav pritisak tiska donekle prisiljava ministricu na nove pogreške”, rekao je Alexander Rahr, njemački politolog i stručnjak ruskog Kluba Valdai.

Prema njegovim riječima, Anne Kramp-Karrenbauer je napravila niz pogrešnih izračuna kada je predložila stvaranje „međunarodne sigurnosne zone duž sirijsko-turske granice u koju bi poslala kao mirovne snage vojnike Bundeswehra“.

“Prvo, o tako važnom pitanju ona se nije savjetovala unaprijed s onima s kojima bi trebala, a to su njezine kolege u vladi, odnosno socijaldemokrati i ministar vanjskih poslova Heiko Maas. Drugo, Njemačka je povijesno posebna zemlja i zato samo parlament tamo odlučuje o slanju vojnika Bundeswehra izvan Njemačke. Ali ona se također nije savjetovala s čelnicima frakcija u Bundestagu, čime ih je zapravo uvrijedila. Treće, unutar njezine vlastite stranke, CDU, ova ideja također nema podršku, a Merkel i dalje šuti, savršeno razumijevajući opasnost takve inicijative”, dodao je Rahr.

“Annegret Kramp-Karrenbauer očito ne razumije da je u ovoj situaciji vlak Europe već prošao. Sada ne možete jednostavno ući u Siriju s letećim tepisima. Ona još nije shvatila da Europljani, nakon sporazuma između Putina i Erdogana, najviše što mogu učiniti je da zaštitite Kurde i neke male terorističke organizacije od trupa Rusije ili Turske. Štoviše, Turska je Njemačka saveznik u NATO paktu, a Rusija je moćna vojna sila”, podsjetio je stručnjak.

„Čak i ako zamislite da bi se Njemačka uključila u to, Kurdi bi tada tražili podršku Berlina u stvaranju vlastite neovisne države, a to je nemoguće. Jednostavno, Kramp-Karrenbauer je grubo pogriješila i dovela u pitanje svoje vanjskopolitičke kompetencije, a to bi zauzvrat moglo potkopati njezine ambicije da postane kancelarka Njemačke”, zaključio je Rahr.

Dakle, iako je njemačka ministrica obrane Annegret Kramp-Karrenbauer  predložila da Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda stvori međunarodnu sigurnosnu zonu na sirijsko-turskoj granici, a ideju su mlako pozdravili glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg i američka veleposlanica u NATO-u Kay Bailey Hutchison, jasno je da je ovo apsolutno glupa ideja, koja je u praksi neprovediva.

Toga je odmah bio svjestan njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas, koji je kritizirao je Kramp-Karrenbauer, jer smatra da takvi prijedlozi moraju biti izneseni u javnost nakon konzultacije s kolegama u vladi.

Situacija je takva da će se dalje provoditi sporazum predsjednika Rusije i Turske, jer su na njega pristali čak i Kurdi, očito svjesni da nemaju drugog izbora.

Putin i Erdogan su nakon šest sati pregovora dogovorili kako sukob na sjeveru Sirije riješiti bez krvoprolića, a da to tako i bude, najbolje je da se SAD i europski NATO saveznici budu što dalje od Sirije.

Turska vojska zasad ostaje u tampon zoni, odakle su se povukle kurdske formacije. Erdogan je kazao da Ankara neće ostati na ničijem teritoriju, te ponovio svoju opredijeljenost održavanju sirijske teritorijalne cjelovitosti. Putin je odluke iz Sočija nazvao sudbonosnima, što one zaista i jesu.

Rusija je jutros i službeno odbacila prijedlog njemačke ministrice obrane, Annegret Kramp-Karrenbauer, za koju mnogi tvrde da je nasljednica Angele Merkel na mjestu kancelarke Njemačke.

Moskva ne vidi nikakvu potrebu za stvaranje nove “sigurnosne zone” u sjevernom dijelu Sirije pod međunarodnim nadzorom, jer su tamo već Rusija i Turska.

“Ideje koje su iznijeli naši njemački prijatelji iznesene su čak i prije nego što su postignuti sporazumi između Rusije i Turske u Sočiju i stoga govore da uopće nemaju razumijevanje za novonastale situacije”, objasnio je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Veršinin.

Za kraj, iako je na ruskom segmentu interneta mnogo komentara na ovaj ispad njemačke ministrice, utješna opcija za Annegret Kramp-Karrenbauer bi mogla biti da otputuje u diplomatski posjet Damasku, a ako ne, onda neka se strpi i kao obična građanka Njemačke posjeti Siriju kao turist. Osim ako zaista nema leteći tepih, iako Alexander Rahr tvrdi da s ovom inicijativom ni s tim „prijevoznim sredstvom“ ne bi mogla prijeći granice Sirijske Arapske Republike.