Ekonomske vijesti iz SAD-a stižu punom parom, samo ih treba obraditi. Tek neki dan su analitičari JP Morgan Chasea i Goldman Sachsa izdali neovisna izvješća, izražavajući gotovo identične zaključke. Prema njihovom proračunu, taktika Federalnih rezervi da prevlada krizu likvidnosti novim novcem ne funkcionira. Nadalje, tržišta koriste REPO modele za privlačenje trgovaca i izlaz u predmemoriju. Kao rezultat toga, saldo Federalnih rezervi brzo raste, a novac ne dopire do realnog sektora gospodarstva.
Ali kako dalje, ako prema Wall Street Journalu oko 60% svih dužničkih obveznica u američkoj ekonomiji ima rejting BBB.
Štoviše, istraga je pokazala da rejting agencije namjerno precjenjuju pouzdanost nekih tvrtki, najvjerojatnije za mito, koje su po svim pokazateljima dugotrajno insolventne i ostaju na površini isključivo zbog novih zajmova.
Ali kad recesija i službeno bude priznata i kriza uđe u akutnu fazu, takve će tvrtke poslužiti kao dodatni faktor koji pogoršava dubinu pada.
Također, otprilike godinu dana vrijednost globalnih ulaganja u tehnološki sektor opada. Neki analitičari vide to kao ponavljanje „dot-com“ krize, kada su ulaganja u internetske tehnologije višestruko precijenjena.
Usput, prema Bloombergu, dok se u Kini većina novih milijunaša odnosi na aktivnosti u industriji i građevinarstvu, u SAD-u se je velika većina iz sfere financijskih špekulacija.
Njihova imovina nije fizičke prirode, u obliku industrije, rudnika, nekretnina ili opreme, već je koncentrirana u “vrijednosnim papirima”. U slučaju pada ili kolapsa na burzi, ovi će se novi bogataši odmah vratiti tamo odakle su i došli.
SAD su u posljednjem izvješću MMF-a pale na treće mjesto u smislu “doprinosa rastu svjetskog BDP-a”. Ne pomaže čak ni žestoko štampanje dolara. Međutim, to nije iznenađujuće. Jer ako je prije američka politika uvijek služila interesima gospodarstva, sada mu sve otvorenije nanosi štetu.
Najnoviji primjer je da jedna od najvećih svjetskih naftnih kompanija, Chevron, očajnički pokušava ostati u Venezueli i spriječiti Rosneft da je istisne van. Umjesto da pomogne svojoj tvrtki u borbi za tržište, State Department je iznio uvjet: “Još tri mjeseca posla i morate zaustaviti bilo kakvu interakciju s Venezuelom.” Što reći. Donald Trump „odlično radi“. Možda Chevron treba ubaciti još nekoliko milijuna u njegovu predizbornu kampanju.
Ali ozbiljno, ovo je samo još jedan znak suza, krvi i američke „perestrojke“, kada sve što se učini izgleda nakaradno i protivno zdravom razumu.
Podaci da su SAD uvele zaštitne carine čak i na robe iz jadne Litve također se mogu pripisati tome. Bez obzira koliko marljivo „baltički tigrovi“ stajali na zadnjim nogama i služili hegemonu, Trumpov rat „sam protiv svih“ ih nije poštedio.
Najgora je kriza upravljanja, odnosno kriza s nedostatkom kompetentnog kadra. U skladu s tim, dokazi da 44% Amerikanaca troši više nego što zarađuju samo su dokaz opće krize u njihovim glavama.
Ovo je samo dio mozaika. Ali ako provjeravate dublje i bolje, sve je jasnije da je slika u Sjedinjenim Državama prilično gadna.
Da, bit će onih koji će reći da SAD imaju nominalni BDP 21 439 milijardu dolara ili 65 112 dolara godišnje po glavi stanovnika. Impresivno, kada bi statistika bila egzaktna znanost, a ne „znanost sarme“ od mesa i kiselog kupusa. Ista ta statistika ne navodi da prema najnovijem časopisu The Wall Street Journal oko 60% svih dužničkih obveznica u američkoj ekonomiji ima prosječan rejting BBB, što za onakav dug kakvog imaju SAD znači nadolazeću katastrofu.
Izgleda da se kockarnica bliži fajrontu pitanje je samo tko će ugasiti svijetlo.
Stvari izmiču kontroli jer se količina likvidnosti koja se predviđala upumpavat u sistem repurchase programima pokazala nedostatna . . . Slikovito rečeno to je ka junkie, koji se godinama ufura svaki dan dva puta, nemore više proć noć bez da se i po noći ufura i predvidija je nešto slabiji noćni šut nego šta su oni dnevni, ali prvu noć je shvatija da je ti noćni šut slab da bi moga dočekat jutro. Repurchase programi su u stvarnosti rekapitializacija banaka odnosno noćni QE za kojega tvorci kažu kako to nije QE jer biće misle kako se po noći ništa ne vidi. Sve to ide na teret svih građana, a najviše na izumiruću srednju klasu kojoj se penalizira štednja niskim kamatom i smanjenim sigurnijim prinosima na obveznice taki da ih se gura na stock market na kojega dolaze obučeni, a vrlo lako bi mogli otić u mudantama, ako ne i skroz… Čitaj više »
Zadnje carstvo koje je propalo bilo je Britansko?!Slijedeve je Trumpovo!
Ma sve se zasniva na štampanju šarenih papira koje neki zovu s one strane Atlantika dolari, a sa ove euri. Podsetio bih vas na tekst objavljen na Logično iz maja 2019. gde se analizira situacija u Deutsche banci. Spojite sve zajedno i videćete da sve visi o tankim nitima. Našao sam bio pre par godina analizu o strukturi američke privrede krajem drugog svetskog rata i sada. U ono vreme usluge i finansijske špekulacije su činile 30% privrede, ostalo je bila proizvodnja, a sada je taj odnos suprotan. A da li se iko ikada zapitao kome se to duguju hiljade i hiljade milijardi dolara, jer u osnovnom obligacionom odnosu uvek pored dužnika mora da postoji i neki poverilac.
Financijska ekonomija nije realna ekonomija i da bi običan čovjek razumio o čemu se radi usporediti će mo to sa načelom koje se danas (a ne samo danas nego u cjeloj krščanskoj civilizaciji) nameće kao Pravilo SVEUKUPNOGA ŽIVLJENJA: sve se promatra je li nešto ZAKONITO ILI NEZAKONITO umjsto da kriterij i načelo bude je li nešto ISPRAVNO ILI POGREŠNO. Zapadna demokracija počiva na inzistiranju (onih koji vladaju) na VLADAVINI PRAVA. A zakone donose korumpirane političke elite u interesu i po diktatu nevidljivih financijskih ugnjetavatelja moći, koji žele kontrolirati, upravljati i izrrabljivati rada populacije i uzeti pod vlasništvo prirodne resurse planeta Zemlje , koji pripadaju sveukupnom čovječanstvu. Da bi ostvarili taj naum potreban je alat i sustav preko kojega se upravlja tim procesima i drži populaciju u pokornosti. Izmišljen je složen i običnim ljudima teško razumljiv meta finaanciski sistem gdje je centralno mjesto „papirnati“ novaC i svi njegovi derivati) koji je… Čitaj više »