Bez obzira na cijenu i zimu, Rusija upozorava na prekid tranzita plina preko Ukrajine

Njemačka je odlučila kako se neće suprotstaviti EU direktivi o plinu, ali tako što je istu uključila u svoje zakonodavstvo i sada regulatorna agencija Berlina na državnom teritoriju preuzima ovlasti Europske komisije. Stoga nema nikakvog „poraza Njemačke“, kako su se prerano poradovali u Kijevu, kao što smo opisali u zasebnom članku odmah nakon usvajanja ovog zakona u Bundestagu.

Nijemci su jednostavno pronašli novu rupu u zakonu koja će spasiti plinovod „Sjeverni tok 2“ od nepravedne devastacije. Hoće li Berlin uspjeti? Naravno da hoće, obzirom da će o eventualnim tužbama, protutužbama i žalbama, što može trajati godinama, odlučivati njemački sudovi, a mogućnost da daljnje žalbe nadnacionalnim arbitražnim tijelima ne daje nikakva jamstva za uspjeh.

Što se Kijeva tiče, situaciju s plinom je komentirao ruski predsjednik koji završava dvodnevni summit čelnika skupine BRICS u Brazilu.

„Postoji rizik od zaustavljanja tranzita ruskog plina kroz Ukrajinu. Naime, ukrajinski Naftogaz s novim tužbama samo pogoršava situaciju u pregovorima s Gazpromom o novom ugovoru“, rekao je na kraju summita grupe BRICS ruski predsjednik Vladimir Putin.

Istovremeno je napomenuo da Rusija nije spremna zaključiti sporazume po bilo čijem zakonodavstvu.

“Ako Ukrajina uspije primijeniti europsko zakonodavstvo kod kuće, a oni bi to mogli učiniti u preostalom razdoblju, pa dobro. Vezali su se za Europu, a ne za nas. Neka to urade, spremni smo za to, ali ne ovisi sve o nama. Stoga, vjerojatno postoji rizik od tranzitnog prekida”, rekao je Vladimir Putin.

„Postoje li prijetnje o prekidu tranzita ili ne? Rekli smo već mnogo puta da smo spremni s Ukrajinom raditi na tranzitu našeg plina u Europu, kao i na isporukama u samu Ukrajinu. Štoviše, po cijenama nižim od onih po kojima Ukrajina prima ruski plin, ali kad ga kupuje obrnutom isporukom od Europe. Rekli smo im da ako ih budemo opskrbljivali izravno, možemo smanjiti cijenu za 25%”, rekao je ruski predsjednik.

Vladimir Putin je rekao i kako je nemoguće istovremeno preusmjeravati plin iz Ukrajine u Europu i obrnuto, nazivajući to potpunom glupošću.

“Želim da svi razumiju da nije to moguće. Plin ne može teći na pola puta u jednom smjeru, a na pola puta u drugom. To su gluposti i apsolutno je nerealno”, rekao je Putin.

Napomenuo je da ruska strana zna kako se to tehnološki provodi.

“Ulazi plin, a zatim se napravi petlja, odnosno obilazna cijev u koju oni pumpaju plin. Ali ovo je sovjetski plinovod i ima svoj tranzit, grana se na cijeli teritorij Ukrajine, a oni tamo računaju i zatim pričaju kako je plin došao iz Europe. Ovo je glupost. To vrlo dobro razumijemo, samo ne napravimo buku zbog toga kako ne bismo pogoršali situaciju”, dodao je Vladimir Putin.

Početkom listopada je Gazprom objavio da je novi ugovor za tranzit ruskog plina kroz Ukrajinu moguć samo ako obje strane otkažu svoja potraživanja u plinskoj sferi, uključujući antimonopolsku kaznu u iznosu od 7 milijardi dolara, koju je Kijev izrekao Gazpromu. Međutim, izvršni direktor Naftogaza, Jurij Vitrenko, zapravo je uskratio Rusiji pravo na mirnu nagodbu u parnici, a onda je usred iste te parnice tražio novi ugovor s Gazpromom.

Na sastanku sredinom studenog o plinskom poslu predstavnici Rusije, Ukrajine i Europske unije nisu postigli napredak u ključnom pitanju međusobnog odbacivanja tužbi, rekao je europski izvor u Bruxellesu.

No, sastanak se održao prije nego je Danska dala potrebno zeleno svjetlo za izgradnju Sjevernog toka 2 u svojim vodama i prije usvajanja zakona u Bundestagu kojim Berlin odlučuje što će biti s plinovodom koji povezuje Rusiju i Njemačku.

Uzevši u vezu sve te čimbenike, vjerojatnost da će do 1. siječnja 2020. plinski sporazumi između Rusije i Ukrajine biti u potpunosti zaključeni je vrlo upitna.

U nedostatku tranzita, Ukrajina obrnutom isporukom više neće moći primati povratni plin iz Poljske, Slovačke i Mađarske, kao do sada, a to je oko 10 milijardi kubnih metara godišnje. Ranije su Europljani jednostavno Kijevu preprodavali ruski plin. Međutim, već od siječnja 2020. Mađarskoj i Slovačkoj će ponestati goriva, pa će zaboraviti na Ukrajinu.

Poljska također neće imati viška plina i jedina opcija za Kijev je dogovoriti kupnjom američkog ukapljenog plina iz poljskog terminala. Trenutno ovaj terminal još uvijek nije pun, ali će cijena takvog plina biti nevjerojatno visoka.
U slučaju plinskog rata je neizbježna i panika, te nestašica plina tijekom povećane zimske potražnje, što će dovesti do naglog rasta cijene plina na europskom spot tržištu.

U svakom slučaju, sve potrebe ukrajinskih potrošača neće pokriti američki LNG, jer kapacitet LNG terminala jednostavno nije dovoljan.

Naravno, poskupljenje energenata će ostaviti traga na ukrajinsku industriju i gospodarstvo, koji će se suočiti s vrlo ozbiljnim izazovom. Rast cijena energije dovodi do smanjenja konkurentnosti proizvodnje, istovremeno će se povećati računi korisnika stambenih i komunalnih usluga, kako pojedinaca, tako i industrijskih poduzeća, što će dovesti do smanjenja domaće potražnje, kako potrošačke tako i industrijske. Ovo je scenarij kojeg si Kijev ne može priuštiti.

Za Europsku uniju, prekid plinskih odnosa između Rusije i Ukrajine također može biti vrlo tužan, iako su europski potrošači bolje zaštićeni od smrzavanja.

Prvo što će Europljani učiniti jest napuniti plinovod Opal punim kapacitetom, a velike količine plina će opet teći kroz „Sjeverni tok 1“.

Prošle godine je plinovod pokazao da može pumpati čak i više od projektiranog kapaciteta od 55 milijardi kubnih metara.

Drugo, Gazprom će dobiti plin iz podzemnih skladišta u Europi u koja je upumpavao povijesno rekordne količine.

Treće, Gazprom može kupiti i LNG kako bi ispunio svoje obveze iz ugovora s Europljanima. Konačno, europske zemlje se dijelom mogu prebaciti i na druge izvore energije. Dakle, europski potrošači možda neće primijetiti nikakvu krizu. Ali će ipak imati skuplji plin.

U EU će biti više panike nego stvarnog manjka plina, ali se određeni problemi mogu pojaviti u velikom broju zemalja jugoistočne Europe, posebno u Srbiji i Mađarskoj. U najgorem slučaju mogu postojati privremene restrikcije plina za industriju. U svakom slučaju, cijena spot plina u EU ove zime će vjerojatno biti rekordna, a to nije dobro za gospodarstvo.

Konačno, kako će Gazprom i Rusija preživjeti ovu zimu bez ukrajinskog tranzita?

Plus Gazproma je u tome što će moći prodati sve što prolazi plinovodima, ali i ono što je nagomilao u podzemnim skladištima, pa čak i ruski LNG iz kompleksa „Jamal LNG“, jer je Novatek obećao da će Gazpromu u teškom trenutku prodati plin. To je logično, jer plin koji se ukapljuje u postrojenjima Novateka dolazi iz bušotina Gazproma, stoga ovo“povećanje“ nije nikakvo iznenađenje.

Međutim, problem bi mogao nastati ako ove količine ne budu dovoljne, a potražnja u EU će ovisiti o vremenskim prilikama. Tada će trebati kupiti plin s tržišta i Gazprom će morati uzeti skupi plin na europskom spot tržištu za 400 dolara i prodati ga svojim kupcima pod ugovornoj cijeni od manje od 200 dolara. Naime, cijena ruskog plina se neće mijenjati, jer je propisana ugovorom i vezana za cijene nafte, a da se to ne primijeti.

U najgorem slučaju, Gazprom može trpjeti gubitke tijekom prva tri mjeseca 2020. godine, možda zato što neće prodavati dodatne količine plina ili zato što će morati ispuniti ugovorne obveze kupnjom skupljeg plina na licu mjesta. Gazprom će možda morati platiti novčane kazne za manje isporuke kao dio ugovornih obveza prema Mađarskoj i Srbiji, iako treba vidjeti hoće li Budimpešta i Beograd tražiti taj novac.

Ako se europska podzemna skladišta isprazne, Gazprom će u roku od godinu dana moći nadoknaditi količinu izvoza, a potražnja za plinom će se povećati zbog aktivnog ubrizgavanja i ta ista podzemnih skladišta plina.

Za Rusiju je bilo koji scenarij osim sadašnjeg sasvim prihvatljiv. Ako tranzit preko Ukrajine potpuno prestane, moguće je mirno razvijati isporuke novim plinovodima. Ako se tranzit održi, onda to definitivno neće biti pod trenutnim uvjetima i Ukrajina će ili morati znatno smanjiti carine ili uvesti ozbiljne popuste na količinu tranzita.

Gazprom i Rusija bi se mogli suočiti s problemima oko imidža, jer će njihovi rivali, ako je bude, sigurno iskoristiti ovu priču. Rusija će biti kriva za sve grijehe u Ukrajini i Poljskoj, baltičkim državama, čak i u Sjedinjenim Državama.
S druge strane, ova će zima pokazati što će se stvarno dogoditi na europskom tržištu ako Bruxelles i dalje bude kočio plinovodne projekte i bude poticao opskrbu ukapljenim plinom u Europi. Zbog toga je važno pokretanje punog kapaciteta oba „Sjeverna toka“, zajedno s drugim krakom „Turskog toka“.

U završetku smo govorili radikalnim scenarijima, ali se oni u pravilu ne ostvaruju. No, najvjerojatnije je da Rusija i Ukrajina neće moći potpisati ništa i vjerojatno više neće biti tranzita preko teritorija Ukrajine.

Stoga, hoće li se realizirati najgori scenarij plinskog rata više ovisi o vremenu. Ako zima bude blaga, tada će sve strane sukoba kroz sezonu grijanja proći manje ili više mirno, ali tu govorimo o krajnjim potrošačima topline i električne energije, odnosno stanovnicima EU i Ukrajine. Ako bude surova i hladna, posebno s mogućim mrazovima u ožujku, onda možemo očekivati katastrofe, a to znači da će patnje običnih potrošača energije biti neizbježne.

Bundestag usvojio zakon kojim preuzima pune ovlasti nad „Sjevernim tokom 2“