Kako masivna „mrlja“ stijene uzrokuje potres u središnjoj Aziji

Hindu Kush
3 komentara

Daleko ispod planine Hindu Kush u središnjoj Aziji, divovska mrlja kontinentalne stijene polako curi iz litosfere u plašt ispod. Nedavno istraživanje pripisalo je najdublje potrese u regiji pokretima ove mrlje.

Hindu Kush proteže se na stotine kilometara i prelazi granicu Afganistana i Pakistana. To je jedno od najaktivnijih seizmičkih područja na svijetu.

Svake godine planinski lanac zatrese više od 100 potresa koji mjere jačinu od 4,0 ili više. Također doživljava mnogo potresa srednje dubine koji se događaju između 70 do 300 kilometara ispod površine.

Donedavno stručnjaci nisu znali zašto hinduistički Kush podnosi toliko potresa na srednjim dubinama. Planinski lanac ne stoji na vrhu značajnog rasjeda.

Nadalje, planine su udaljene od neprestanog sudara Euroazijske i Indijske tektonske ploče. Zbog toga iz kraja izostaju uobičajeni kandidati za uzrok stalnih potresa.

Ispod planine Hindu Kush kapi divovska mrlja rastopljene stijene

Istraživači sa Sveučilišta u Montani (UM) i Sveučilišta Colorado (UC) Boulder nedavno su objavili svoja otkrića o potresima Hindu Kush. Izvijestili su da duga mrlja u litosferi može uzrokovati podrhtavanje iznad nje.

Anomalija je nastala kad je rastopljena stijena isplivala iz podmorja planinskog lanca u vrući, viskozni plašt ispod njega. Rezultirajuća mrlja nalikovala je kapljici vode koja se odmakla od slavine.

Mrlje rastopljene stijene nalaze se 150 kilometara ispod površine. Mogla bi padati iz litosfere brzinom većom od 10 centimetara godišnje.

Ogroman stres uzrokovan pomjeranjem te masivne stijene je možda ono što potiče potrese u hinduističkom Kušu.
Istraživači su proveli nekoliko godina prikupljajući podatke o potresima u blizini planinskog lanca. Zaključili su postojanje podzemne mrlje, kao i o još jednoj zanimljivoj stvari.

Potresi koji se pojavljuju u većini seizmičkih zona imaju tendenciju da prate liniju, očiti put. Na primjer, mnogi potresi slijede rascjep San Andreas u Kaliforniji.

Još jedan potencijalni uzrok dubokih potresa

Podaci promatranja pokazali su da su potresi Hindu Kush slijedili drugačiji obrazac izgleda. UM istraživačica Rebecca Bendick primijetila je da ti potresi stvaraju okrugle mrlje seizmičke aktivnosti na površini.

Nadalje, potresi su se također formirali duž izrazite okomite osi. Područje podložno potresu nalazi se između 160 i 230 kilometara ispod kontinentalne ploče.

Na kraju, potresi se najčešće formiraju dublje dolje. U tim se dubinama čvrsta stijena kontinentalne kore susrela s vrućim i istopljenim materijalom gornjeg plašta.

Istraživači su primijetili da je protezanje mrlje rastopljenog stijena doživjelo i najveći strukturni stres i oko tih dubina.

Studija UM-a i UC-a Boulder pokazala je vjerodostojnost postojanja masivne mrlje rastopljene stijene ispod hinduističkog Kuša. Drugačija studija otkrila je mogućnost još jednog mrlje ispod Karpatskog gorja u središnjoj Europi, gdje se također odvijala slična seizmička aktivnost.

Mrlja je možda počela padati s kontinentalne kore prije 10 milijuna godina. Spuštala se brže od kretanja indijskih i euroazijskih tektonskih ploča koje su nosile planine Hindu Kush.

Nalazi upućuju na to da tektonski pokreti ploča nisu bili jedini mogući izvor potresa. Druge geofizičke sile – čak i one čudne poput divovskih mrlja kamena – također bi mogle prouzročiti podrhtavanje tla.

Hindu KushPotres
Pretplatiti se
Obavijesti o
3 Komentari
Najstariji
Najnoviji Najviše komentiran
Inline povratne informacije
Pogledaj sve komentare
Mercury
5 godine prije

Za ovo treba slika za lakšu vizualizaciju jer sam ja još uvije na tome da “tektonska aktivnost” uzrokuje potrese.

njofra
5 godine prije

SF. Sve je to možda! Ja akademik koji je istraživao potresno-tektonske poremećaje i sinkronizacije tijekom moga radno i pola vijeka ustanovio sam tj. mislim da u stvari poremečaje, da ih uvjetno nazovem poemćajima stvaraju zpravo topljivi dijelovi zemljine kore na dubinama od 15 do 30 kilometara prema centru Zemlje. Na tim dubinama mislim, mislim možemo očekivati nekonzistentnu agregatnu čvrstinu sastava zemljine kore, a uz to je pritisak relativno mali prema pritisku na dubinama koje se navode u američkoj opservaciji koja je evidentni prikaz nečega što svrstavamo u domenu priče “moglo je da bidne a i ne mora jer, ja mislim” 🙂 🙂 🙂

© 2024 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI