Projekt kodnog naziva „Cache“ trebao bi biti pokrenut sljedeće godine. Prema Wall Street Journalu, Google je sklopio partnerstvo s financijskim divom Citigroup i kreditnom institucijom na Sveučilištu Stanford, koja će upravljati računima.
Korisnici će moći pristupiti svojim računima putem Google platforme za digitalno plaćanje, Google Pay.
Tako će Google uskoro korisnicima omogućiti otvaranje tekućih računa, pridružujući se brojnim drugim tehnološkim tvrtkama koje žele sve veći dio kolača od financijskih usluga.
Jesmo li suočeni s počecima Big Tech bankarstva?
Sigurno da tehnološke tvrtke prividno financijske usluge vide kao način za stjecanje novih korisnika i prikupljanje vrijednih informacija o njima. Prošle godine je Amazon izjavio da pregovara s bankama kako bi se njegovim korisnicima omogućilo da imaju tekuće račune. Apple je od nedavno u partnerstvu s Goldman Sachsom pokrenuo svoju kreditnu karticu.
U međuvremenu, PayPal proširuje svoje usluge lansiranjem „Venmo“ kreditne kartice.
Možda je najambiciozniji Facebook koji želi lansirati svoju digitalnu valutu i blockchain mrežu pod nazivom „Libra“, koji bi, osim plaćanja, mogao ponuditi i niz drugih usluga.
Ali ima puno skepse oko namjera ovih kompanija. Ljudi, koje se u medijima naziva „potrošačima“ su s pravom sumnjičavi prema mogućnostima tehnoloških tvrtki da njihove podatke čuvaju privatnima i sigurnima. Pored toga, čak se i velike banke boje gubitka svog rudnika zlata.
Političari, koji su već zabrinuti zbog dominacije kompanija poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, također mogu pokušati usporiti ili ometati napredak Big Tech kompanija u financijama, no osjećaj je da će budućnosti u tom sektoru sve više i više dominirati digitalni divovi.
U početku, Googleov pristup nije tako ambiciozan kao Facebookov, ali ovo je tek prvi korak.
“Naš će pristup biti duboka suradnja s bankama i financijskim sustavom”, rekao je izvršni direktor Googlea Cezar Sengupta za časopis Wall Street Journal.
Kamo će sve ovo odvesti? Tko zna. Problem je u zakonodavstvu koje se drži liberalnih dogmi, na što je nedavno upozorio Edward Snowden.
„U svim ostalim sektorima postoje ozbiljni obvezujući zakoni. Ako pustite u prodaju lijek koji ubija, završit ćete u zatvoru. Ako proizvedete automobil koji se zapali i uzrokuje nečiju smrt, tužit će vas i poslati u zatvor. Međutim, nemamo zakone koji ikoga na išta obvezuju kada je riječ o softveru”, rekao je Snowden, ali je dodao kako ga čudi da korisnike nije briga što se događa s njihovim osobnim podacima.
„Ljudi su stvarno jako zabrinuti zbog ovoga. Međutim, osjećaju se bespomoćno i da bi uopće uspjeli živjeti s tim sami sebi kažu: “Nije me briga”, naglasio je Edward Snowden.
I onako vidiš 2022-e godine: vaš račun je blokiran jer prema našim geolokacijskim podacima niste bili prisutni na LGBTPRSTQWXY(n)+ povorci u vašemu gradu. Sva sredstva s računa biti će preusmjerena udrugama za psihičko-mentalnu pomoć žrtvama ignoriranja povorki i promicanje transrodnih ideja među vrtićkom djecom.
Za sve, pa i za ovo triba dat pristanak. Kako pritisnemo ono I accept kad se idemo negdi ulogirat, tako i biramo političare koji donose zakone protiv nas.
Uskoro ukidaju gotovinu a sadašnje banke idu u brak sa binarnim kodom dragovoljno, za razliku od zemljana kojima će taj brak nametnuti. Burze sa nanoburzom su odavno u tom braku.
Kako danas velika većina nemože funkcionirat bez kreditnih kartica, tako vjerojatno jednoga dana većina neće moć ne koristit facebook ili Google bez otvorenoga transakcijskoga računa tamo, također se neke usluge neće moć dobit ili proizvodi kupit bez toga računa . . . niko nikoga neće primoravat na išta, ali na primjer nećeš moć kupit karte za neki koncert, ako nemaš odgovarajući račun . . . isto ka šta sad nemoš negdi virtualno pristupit jer nemaš facebook račun. Niko te ništa ne pita, a opet imaš izbor, prihvatit ili ne prihvatit . . . kad shvatiš kako više nemaš šta ni prihvatit ni odbit, žaba je već kuvana.
Ništa čudno kolika je bahatost a ujedno imoć Banaka, primjer aktualan, jedna hrvatska velika banka koja nosi ime grada a u vlasništvu strane korporacije, blokirala je sredstva na računu građanu (nije bio u minusu,nije bio dužan po kreditima) dakle onemigućila mu je da podiže svoj novac na bankomatu i/ili na šalteru, a razlog je bio što nije dozvolio da mu skeniraju Osobnu iskaznicu i što je odbio da daje osobne podatke u njihov sustav osobnih podataka /tkz KIC) šest mjeseci je vodio bitku da doše do svojih sredstava i da raskine poslovni odnos. ugovor o računu u banci… procedura raskida poslovnoga odnosa je realizirana tek na intervenciju HNB,,, toliko što očekuje potrošače.korisnike banaka, jednim potezom mogu Vam blokirati sredstva i pristup vašem novcu, na neodređeno vrijeme…. Ne bi bilo iznenađujuće da svjedočimo građanskom buntu u USA i da banke blokiraju i onemoguće prosvjednicima pristup svom novcu odnosno korištenje debitnih kartica.… Čitaj više »
” …Naš će pristup biti duboka suradnja s bankama i financijskim sustavom”, rekao je izvršni direktor Googlea Cezar Sengupta za časopis Wall Street Journal.”
Nema nikakve sumnje da su vlasnici Google i banaka isti.
Bez obzira na sjedište u Luxemburgu, odavno ispunjavaju sve kriterije za potpadanje pod Shermanov Antitrustovski zakon iz 18 i neke…
U svakom slučaju, prihodi na Istoku, Kini i Rusiji, opadat će im vrtoglavo.
I ne vidim razloga da ne počnu plaćati normalne poreze.
To što se mogu tako ponašati jest dokaz kompletne korupcije vrhuški i u eu i u usa.