Nakom prijetnji SAD-a, za vojnog atašea u Moskvu egipatski predsjednik šalje svog sina

Već dulje vrijeme je poznato da je Kairo zaključio ugovor o kupovini ruskih zrakoplova Su-35, za koje kaže da mu trebaju u borbi protiv islamističke terorističke prijetnje na Sinajskom poluotoku.

Međutim, početkom ovog tjedna je pomoćnik tajnika State Departmenta u Uredu za političke i vojne poslove R. Clarke Cooper upozorio Egipat da, ako kupi ruske borbene zrakoplove, riskira uvođenje američkih sankcija.

Cooper je to izjavio novinarima na marginama sajma zrakoplovstva u Dubaiju, prenosi AP.

Američki dužnosnik je rekao da planirana kupovina ruskih zrakoplova dovodi Egipat u “opasnost od sankcija i rizik od propasti buduće kupnje američke vojne opreme”.

Prema vojnim dužnosnicima u Kairu, Egipat je zaključio ugovor o kupovini ruskih zrakoplova Su-35, koje treba u borbi protiv islamističke terorističke prijetnje na Sinajskom poluotoku.

Egipatska vojska, najveća u arapskom svijetu, obratila se Rusiji nakon što SAD više od godinu dana nisu odgovorile na zahtjeve Kaira za nabavkom dvadesetak zrakoplova F-35, izjavio je medijima egipatski vojni dužnosnik. Riječ je o „više od 20 zrakoplova“, kako prenose mediji i, kako se čini, Egipat nema namjeru odustati od ovog posla.

Ne samo to, već kao „poruku“ Washingtonu egipatski predsjednik  Abdel Fattah Al-Sisi namjerava poslati svog sina u Rusiju kao vojnog atašea, piše The Times, pozivajući se na egipatsku publikaciju Mada Masr. Prema pisanju britanskog lista, ovaj potez Kaira još je jedan znak rastućeg utjecaja Vladimira Putina na Bliskom istoku.

Mahmoud Al-Sisi je brigadni general s ključnim položajem u Općoj obavještajnoj službi Egipta. U ovom se odjelu bavio rješavanjem pitanja u ime svog oca. Istodobno je, kako piše The Times, „pokvario odnose s dijelom sigurnosnih snaga, što dijelom razlog njegovog imenovanja kao vojnog atašea u Moskvu“.

Prema pisanju The Timesa, njegov odlazak u rusku prijestolnicu pružit će mu priliku da ostvari jedan od glavnih ciljeva svog oca, diverzifikaciju vojnih saveza uz istovremeni odmak od Sjedinjenih Država.

Novo imenovanje ne uklanja samo izvor sve većeg nezadovoljstva u obavještajnom aparatu, već služi i kao priprema za Mahmouda Al-Sisija za prelazak na značajnije položaje u budućnosti, iako za sada nema naznaka da će upravo on na mjestu čelnika najmnogoljudnije arapske države zamijeniti oca.

„U međuvremenu, egipatski predsjednik i dalje šalje signale o svojoj naklonosti prema Rusiji, posebno o njegovoj sklonosti Putinovom stilu autoritarnog vođenja zemlje i proboja u regiji, što je posljedica promjene američke politike na Bliskom istoku“, piše Richard Spencer, dopisnik s Bliskog istoka britanskog časopisa The Times.

Egipat i njegovo vojno vodstvo su još uvijek su krajnje nezadovoljni što su Sjedinjene Države podržale islamističku pobunu protiv bivšeg predsjednika Hosnija Mubaraka 2011. godine, podsjeća Spencer.

Osim toga, predsjednik Abdel Fattah Al-Sisi ne zaboravlja da je Washington svim naporima pokušao spriječiti akciju vojske u svrgavanju islamističkog predsjednika Muhameda Mursija i Muslimanskog bratstva, koje je, kao general, vodio aktualni predsjednik.

Tadašnja Obamina administracija, sve do trenutka kada je shvatila da je odlazak Mursija nepovratan proces, nije priznavala privremenu vojnu upravu i svrgavanje Muslimanskog bratstva, koje je 2013. vojska provela na zahtjev pokreta Tamarod i više od 9 000 000 prikupljenih potpisa u peticiji kojom su Egipćani tražili intervenciju vojnog vrha zemlje.

Barack Obama i njegova uprava su uporno tvrdili da za predsjednika priznaju „demokratski izabranog Muhameda Mursija“ i počeli su vršiti pritisak na Kairo obustavom vojne pomoći i lobiranjem u međunarodnoj zajednici da se ne prizna privremena vojna uprava. Nakon što je vojska raspisala i održala izvore, na kojima je pobijedio aktualni predsjednik, SAD su morale prihvatiti činjenično stanje u Egiptu i priznale su vladu Abdela Fattaha Al-Sisija.

The Times