Studija sugerira da je zadovoljstvo životom partnera povezano sa zdravljem i dugovječnošću

Ispada kako je „usrećivanje svoje supruge (ili supruga) tajna sretnog života“ i to nije samo savjet mudraca: već je i znanstveno podržana izjava. Studija sa Sveučilišta Tilburg u Nizozemskoj otkrila je da sretni supružnik ne samo što vodi u dugi brak, već i duži životni vijek. Studija je objavljena u časopisu Psychological Science.

Puniji život, zahvaljujući sretnom supružniku

Mnoga su istraživanja pokazala da je zadovoljstvo životom povezano s dugovječnošću. Međutim, oni se uglavnom usredotočuju na to kako percepcija osobe utječe na nju samu (intrapersonalno), a ne na to kako drugi ljudi koji okružuju osobu utječu na nju (međuljudski). Kada su u pitanju međuljudska istraživanja, znanstvenici su se usredotočili na neposredne članove obitelji i radno okruženje. Oni uključuju djecu, nadređene, suradnike i rodbinu.

Supružnik se, međutim, drži na najvišem mjestu – s obzirom na to da je on / ona osoba koja najviše utječe na osobu. Brojna su istraživanja povezala kako sretni supružnik doprinosi dugom braku, na taj način sugerirajući sretniji život. Nedavna studija je također otkrila da zadovoljstvo supružničkim životom neizravno utječe na zdravstveno stanje osobe.

Za potrebe studije, istraživačica Olga Stavrova željela je još dalje odvesti istraživanje ovih međuljudskih učinaka. Odlučila je otkriti je li zadovoljstvo supružničkog života povezano sa smrtnošću subjekta.

Stavrova je koristila podatke iz zdravstvene i mirovinske studije (HRS), nacionalne panel studije koju je provelo Sveučilište u Michiganu i pod pokroviteljstvom Nacionalnog instituta za starenje koja je prikupljala podatke o zadovoljstvu životom i drugim faktorima za koje se vjeruje da doprinose smrtnosti.

Njeni su nalazi otkrili da kod 16 posto ispitanika koji su umrli, većina njihovih partnera je izjavila kako su manje zadovoljni životom. Supružnici ispitanika koji su umrli imali su i povećan rizik od smrtnih slučajeva u toku trajanja studije, u odnosu na one čiji su supružnici još živi.

To je značilo da je zadovoljstvo supružničkim životom povezano sa smrtnošću, bez obzira na socioekonomsku ili demografsku pozadinu partnera. Rizik smrtnosti za ispitanike koji imaju sretne supružnike bio je niži od onih koji imaju nesretne supružnike. Primjetno je da je razina zadovoljstva supružnikom život bio bolji prediktor smrtnosti subjekta – čak i više nego li je subjektovo životno zadovoljstvo.

“Rezultati naglašavaju ulogu neposrednog društvenog okruženja pojedinaca u njihovim zdravstvenim ishodima. Ono što je najvažnije, ima potencijal proširiti naše razumijevanje onoga što čini pojedinačno „socijalno okruženje“ uključivanjem osobnosti i dobrobiti bliskih pojedinaca “, objasnila je Stavrova.

Navela je i nekoliko uvjerljivih objašnjenja za te rezultate. Iz prikupljenih podataka primijetila je da uočena podrška partnera ne mora nužno odgovarati nižoj smrtnosti ispitanika. Međutim, veće zadovoljstvo supružnika bilo je povezano s više tjelesne aktivnosti partnera. Slijedom toga, ovo može potaknuti subjekta da također vodi aktivniji način života i potencijalno povećati njegov životni vijek.

Studija je istaknula važnost razmatranja vršnjaka i obitelji kad je riječ o zdravlju. Dok se istraživanje provodilo na Amerikancima, Stavrova vjeruje da se to odnosi i na pojedince u drugim dijelovima svijeta.