Turska odbija potpisati NATO obrambeni plan za Baltik, postavljajući pritisak na savez da označi sirijske Kurde “teroristima

Ankara, kako se izvješćuje, ucjenjuje NATO, odbijajući potpisati predloženi obrambeni plan za Baltik i Poljsku, osim ako savez službeno ne prizna miliciju koju predvodi Kurdi na sjeveru Sirije kao “terorističku skupinu”.

Pristajanje na novi obrambeni plan NATO-a za zemlje istočne Europe, od formalnosti je prerastao u pravu diplomatsku bitku, izvijestio je Reuters u utorak pozivajući se na četiri visoka izvora unutar bloka.

“[Turci) uzimaju istočne Europljane kao taoce i blokiraju odobrenje ovog vojnog plana dok ne dobiju ustupke”, rekao je jedan od izvora.

Turskom izaslaniku upućeno je da ne odustaje od plana – koji su sve članice NATO-a morale jednoglasno odobriti – sve dok savez ne prizna sirijske postrojbe za zaštitu naroda (YPG) kao teroriste.
YPG je temeljna skupina unutar milicije takozvanih Sirijskih demokratskih snaga (SDF), koja je nedavno postala meta novog turskog upada. Dok je ta grupa dugogodišnji saveznik SAD-a i borila se protiv Islamske države (IS, ranije ISIS), Ankara to smatra ogrankom nezakonite Kurdistanske radničke partije (PKK) – koju SAD i Turska smatraju terorističkom organizacijom.

Poljska i tri baltičke države – Estonija, Latvija i Litva – zatražile su veće financiranje i vojnu prisutnost NATO-a, tvrdeći bez dokaza da se suočavaju s neposrednom prijetnjom ruske agresije.

Zastoj oko plana obrane prijeti da će pokvariti planirane svečanosti na NATO-ovom samitu za 70. obljetnicu u Londonu. Međutim, čini se da je Ankara nepovjerljiva i dati će zeleno svjetlo samo ako primi ustupke od bloka.
“Svi ih kritiziraju [Turke], ali ako odustanu, to će biti po cijenu ne miješanja u njihovu strategiju Sirije”, rekao je jedan od izvora.

Izviještena turska nepopustljivost, ako se potvrdi, samo povećava trenutnu patnju NATO-a, jer je američki predsjednik Donald Trump više puta kritizirao članove saveza zbog toga što nisu ispunili svoje proračunske obveze. Samo sedam od 29 članica NATO-a trenutno troši najmanje dva posto svog BDP-a na vojsku – i dok su Poljska i Baltika među njima, Turska nije.

Međutim, Turska ima drugu najveću vojsku u savezu, i zauzima strateški položaj na svom istočnom boku, na dosegu i Rusije i Bliskog Istoka. Zbog svega toga, Ankara je nedavno imala klimave odnose sa SAD-om zbog kupovine ruskih sustava protuzračne obrane S-400 kao i zbog vojne operacije na sjeveru Sirije.

Turska je možda uzela Trumpovo povlačenje američkih trupa kao prešutno odobrenje za njegovo “Operacija izvor mira”, ali Washington je tvrdio da su sirijske milicije pod vodstvom Kurda još uvijek njegovi “saveznici” i više puta je pozivao Ankaru da pokaže suzdržanost u svojim napadima na SDF.