Podvodna špijunaža: Mogu li se ribe koristiti za podvodni nadzor?

Ako će Pentagon raditi kako je naumio, velike su šanse da će uskoro Nemo pronaći posao u američkoj vojsci. Prema izjavi objavljenoj na njihovoj web stranici, Agencija za napredna istraživačka istraživanja obrane (DARPA), kaže kako želi regrutirati ribe i druge oblike podmorskog života kako bi postavili senzore na “vodeni život” ( Program PALS) te time poboljšali sposobnosti podvodnog nadzora, kao i sposobnosti otkrivanja mogućih neprijateljskih brodova i plovila.

“Program PALS razvijen je kako bi iskoristio osjetljivost organizama u oceanu na promjene u njihovom okruženju”, rekao je Lori Adornato, voditelj programa PALS programa, u izjavi objavljenoj na web stranici Independenta. U odvojenoj izjavi za DARPA, objasnio je da budući da su živi organizmi sveprisutni, samostalni, samoobnavljajući  i mogu osjetiti vizualne, magnetske, slušne i kemijske znakove, postaju idealni kandidati za kontinuirani podvodni nadzor.

“Korištenjem organizama možete pogledati postojanost i široku pokrivenost za razliku od korištenja jednog senzora koji radi cijeli posao”, rekao je Adornato u izjavi objavljenoj u časopisu Scientific American.

Prema DARPA-i, njegovi istraživači imaju za cilj da u četverogodišnjem programu love ribe poput golubovog gnoja i crnogorice, kao i beskralježnjake poput škampi i druge oblike mikrofaune i mikroflore, poput bioluminiscentnog planktona i drugih mikroorganizama.

Te su životinje poznate po svojim osjetilnim reakcijama kada su u pitanju promjene u njihovom okruženju: Poznato je da guliathski skupljači i škampi emitiraju glasne zvukove kad osjete uljeze, dok su grgeči iz crnog mora poznati po mijenjanju svog ponašanja kada ih preplaše podmorska vozila i slično.

“Uključivanje u izvrsne senzorske sposobnosti morskih organizama moglo bi donijeti diskretno, uporno i visoko skalabilno rješenje za održavanje svijesti o izazovnom podvodnom okruženju”, rekao je Adornato u odvojenoj izjavi na web stranici DARPA.

Prema DARPA-i, pet timova istraživača trenutno razvija nove vrste senzorskih sustava koji mogu detektirati i snimiti ponašanje gore spomenutih morskih organizama i interpretirati ih za prepoznavanje, karakterizaciju i izvještavanje o prisutnosti podvodnih i bespilotnih vozila bez posade u američkim vodama.

“Ova nova, biocentrična PALS tehnologija poboljšati će postojeće sustave pomorskog nadzora Ministarstva obrane i uvelike proširiti domet, osjetljivost i životni vijek vojnih mogućnosti podmorskog nadzora”, rekao je DARPA.

Adornato, u izjavi objavljenoj na web mjestu DARPA, kaže da je, iako je idealan scenarij ovog odjela za program „… utjecati na širok raspon morskih organizama, bez potrebe da ih treniramo, razmještamo ili modificiramo na bilo koji način“, DARPA će i dalje prihvaćati prijedloge istraživača u vezi s modificiranim organizmima. Adornato, međutim, dodaje da “… ni u kojem trenutku u programu PALS DARPA neće testirati modificirane organizme izvan zatvorenih postrojenja za biološku sigurnost.”

Napravite mjesta za Tunabot

Dok DARPA promatra žive organizme za svoj PALS projekt, istraživači sa Sveučilišta za inženjerstvo i primijenjene znanosti Sveučilišta u Virginiji, u suradnji s biolozima sa Sveučilišta Harvard, nedavno su otkrili svoje najnovije dostignuće: robota inspiriranog tunom.

Prema riječima vođe tima Hilary Bart-Smith, profesorice na odsjeku za mehaničku i zrakoplovnu inženjerstvo UVA, robot – nazvan Tunabot – dizajniran je kako bi pomogao ljudima da bolje razumiju fiziku uključenu u kretanje riba, kao i da na kraju utječu na mogući razvoj sljedeće generacije podvodnih vozila koji se pokreću sustavima nalik ribama koji su “bolji od propelera”.

„Naš cilj nije bio samo izgraditi robota. Uistinu smo željeli razumjeti nauku o biološkom plivanju “, rekla je Bart-Smith u izjavi objavljenoj na web stranici UVA dodajući da je cilj njihovog tima„… stvoriti nešto na čemu bismo mogli testirati hipoteze u smislu onoga što čini biološke plivače tako brzim i učinkovitim. ”

Prema objavljenim podacima iako Tunabotova brzina nije točno jednaka onoj od prave tune, ipak je nadmašila brzinu ostalih plivačkih robota.

“Ovi rezultati naglašavaju sposobnosti visokofrekventnog biološkog plivanja i postavljaju temelj za istraživanje performansi podvodnih vozila nalik ribama”, zaključilo je istraživanje.

Prema Bart-Smith, njezin tim trenutno radi na dodavanju senzora Tunabotu – koji je sam proizvod petogodišnje multidisciplinarne sveučilišne istraživačke inicijative vrijedan 7,2 milijuna američkih dolara – kako bi se mogao koristiti kao mogući sustav podmorskog nadzora.