Na inicijativu Pariza Rusija postaje željeznički „čvor“ između Francuske i Kine

Već mjesec dana traju rasprave o tome koliko je francuski predsjednik Emmanuel Macron bio ozbiljan kada je rekao da EU ne može poslovati niti rješavati svoje ključne probleme bez Rusije.

„Pri preispitivanju ključnih odnosa prije svega valja napomenuti odnose s Rusijom. Znam da su mnogi od vas u vašoj karijeri radili stvari u kojima vas je sve tjeralo da ne vjerujete Rusiji, ponekad čak i pošteno. Nakon pada Berlinskog zida te smo odnose zbog niza nesporazuma izgradili u nevjerici. Dolazim da revidiram te odnose bez ikakve naivnosti. Ali želio bih naglasiti nekoliko očiglednih činjenica. Nalazimo se u Europi. Poput Rusije. A ako u nekom trenutku ne možemo učiniti nešto korisno s Rusijom, ostat ćemo u situaciji potpuno neplodne napetosti. I dalje ćemo imati zamrznute sukobe u cijeloj Europi. Europa će ostati poprište strateške borbe između Sjedinjenih Država i Rusije. Mi ćemo i dalje gledati posljedice Hladnog rata na našu zemlju i nećemo stvoriti uvjete za veliki projekt obnove europske civilizacije, o kojem sam upravo govorio. Jer sve se to ne može učiniti bez dubokog promišljanja naših veza s Rusijom“, rekao je Macron u svom govoru 27. kolovoza 2019. na tradicionalnoj konferenciji veleposlanika koja se svake godine organizira u Elizejskoj palači.

„Uz to, vjerujem da je izbacivanje Rusije iz Europe velika strateška greška. Činjenica je da guramo Rusiju prema izolaciji, što povećava napetosti ili stvara savez s drugim velikim silama poput Kine, nije u našem interesu. Istovremeno treba napomenuti da su naši odnosi izgrađeni na nepovjerenju i to smo dokumentirali. Kibernetički napadi, destabilizacija demokracija, moderni ruski projekt koji je duboko konzervativan i protivi se projektu EU… Korijeni svega toga sežu u devedesete i 2000-e, kada se dogodio niz nesporazuma, a Europa, naravno, nije uspjela igrati svoju odgovarajuću stratešku ulogu i stekao se osjećaj da se radi o trojanskom konju Zapada čiji je krajnji cilj uništiti Rusiju. U Rusiji su se zauzvrat oblikovale ideje s ciljem uništenja Zapada i slabljenja Europske unije. Upravo je to ono do čega smo došli. Ne možemo se žaliti i možemo ostati u pozicijskom ratu, ali to ne zadovoljava naše interese. Ne zanima nas pokajničko pokazivanje slabosti prema Rusiji, izjavljivanje potrebe da zaboravimo sve dosadašnje nesuglasice i sukobe pod svaku cijenu i da težimo zatopljavanju odnosa. Ne. Ali vjerujem da moramo radikalno revidirati gramatiku tih odnosa“, dodaoje francuski predsjednik.

Ugovor ruske kompanije UTLC ERA i francuske platforme „Delta 3“

Sada, nakon njegovog govora u kojem se dotaknuo svih gorućih problema u svijetu i položaju Francuske u njemu, stiže vijest da će željeznički terminal u ruskom gradu Kalinjingradu služiti kao mjesto povezivanja za željeznice između sjeverne Francuske i nekoliko kineskih provincija, uključujući Šangaj. Ova ruta će ojačati francusko-rusku trgovinu i otvoriti nove kanale distribucije u Francuskoj.

Potpisano je novo francusko-rusko partnerstvo u željezničkom sektoru u kojem je dogovoreno stvaranje željezničke veze s projektom „Delta 3“, multimodularno platformom u Dourgesu, regija Hauts-de-Franceu, koju će francuska strana graditi u suradnji s ruskim željezničkim operaterom UTLC ERA i terminalom u ruskom gradu Kalinjingradu, piše francuski ekonomski list Les Echos.

“Francuska ima mnogo trgovine s Rusijom, ali to se danas radi kamionima”, rekao je direktor prodaje projekta „Delta 3“ Xavier Perrin.

Iako željezničke veze s Rusijom traju 15 do 20 dana, one su do deset puta jeftinije nego prijevoz robe zračnim putem.

Uključivanje Kine s postojećim linijama

Ova ruta osiguravat će i brži uvoz robe iz mnogih kineskih provincija, uključujući Šangaj, Yiwu ili čak Chongqing. Potonji je najbliži Wuhanu, kineskom gradu 1500 kilometara zapadno od Šangaja, koji je s Dourgesom već povezan željeznicom kojom upravlja njemačko-kineska zajednička veza DBO.

Od lipnja je veza aktivna jednom tjedno, a nedavno se proširila i na kineski grad Xian. Vlak koji se sastoji od 40 kontejnera dovozi robu proizvedenu u kineskim tvornicama izravno francuskim tvrtkama, na primjer u Decathlonu.

Nova linija bi mogla biti pokrenuta već sljedeće 2020. godine, navodi isti izvor za francuski Les Echos, te dodao kako je desetak tvrtki na sjeveru Francuske već zainteresirano za uključivanje u projekt.

“To bi omogućilo, na primjer, uvoz dijelova iz Kine za francuske tvornice automobila, a na drugoj strani slanje dijelova proizvedenih u Francuskoj, kako bi se proizvodi mogli sastaviti u kineskim tvornicama. Te se razmjene danas obavljaju avionom”, izjavio je Emmanuel Favreuille, generalni direktor platforme „Delta 3“.

Ovaj će projekt otvoriti nove mogućnosti distribucije u Francuskoj i olakšati poslovanje i kienskim i francuskim kompanijama, a Rusija, osim što će i sama lakše i brže poslovati s Francuskom, dobiva ulogu željezničkog tranzitnog čvorišta koje povezuje Francusku s Kinom.

“Tada ćemo, putem naših željezničkih veza, moći distribuirati sve što dolazi iz Kine i Rusije na jugu Francuske, u Španjolskoj, pa čak i u Beneluksu”, dodao je Emmanuel Favreuille.

Što god značilo, ovaj se projekt nikako ne uklapa u strategiju „izolacije“ Rusije i Kine, koju je kao kategorički imperativ usvojio Washignon, a nedavno na summitu u Londonu u zajedničkoj deklaraciji potvrdio i NATO.

Les Echos

E. Macron: “Definitivno svjedočimo kraju zapadne hegemonije u svijetu”