„Operacija Kondor 2.0“ – Nakon Bolivije je na redu Nikaragva

Dan nakon državnog udara u Boliviji, Bijela kuća je izdala priopćenje u kojem se aplaudira vojnom udaru i pojašnjava koje su sljedeće dvije zemlje na popisu ciljeva Washingtona

“Ovi događaji šalju snažan signal nelegitimnim režimima Venezuele i Nikaragve”, rekao je Trump.

25. studenog je Bijela kuća diskretno objavila izjavu koja je Nikaragvu okarakterizirala kao “neobičnu i izvanrednu prijetnju nacionalnoj sigurnosti i vanjskoj politici Sjedinjenih Država”.

To proširuje izvršni zakon kojeg je Trump potpisao 2018. godine proglašavajući državu Srednje Amerike “izvanrednom prijetnjom” na još godinu dana.

Trumpova izjava 2018. godinu uslijedila je nakon neuspjelog pokušaja prevrata u Nikaragvi. Vlada Sjedinjenih Država financirala je i podržala mnoge oporbene skupine koje su nastojale svrgnuti Daniela Ortegu, izabranog predsjednika Nikaragve, ali ga one nisu uspjele svrgnuti.

Nakon što je 2018. godine Nikaragvu označio kao prijetnju nacionalnoj sigurnosti, brzo je uslijedio ekonomski rat. U prosincu te godine američki Kongres je usvojio akt NICA, bez ikakvog protivljenja. Ovim zakonom je Trump dao ovlasti svojoj upravi za uvođenje sankcija Nikaragvi, zabranjujući međunarodnim financijskim institucijama da posluju s Managuom.

Trumpovu novu izjavu prati bizarna propaganda protiv Nikaragve, prozivajući izabranu vladu zemlje, koja je desetljećima izložena napadima Washingtona, navodnim “nasilnim i korumpiranim režimom“.

Ovaj izvršni zakon je sličan onome kojeg je 2015. godine potpisao tadašnji predsjednik Barack Obama, koji je odredio Venezuelu kao prijetnju nacionalnoj sigurnosti Sjedinjenih Država.

Oba zakona korištena su za opravdanje jednostranog nametanja ekonomskih sankcija, a obnova zakona otvara put eskalaciji u ekonomskom napadu protiv Nikaragve.

Korporativni mediji na engleskom jeziku malo su izvjesili o ovom proširenju, ali desničarski mediji u Španjolskoj u Latinskoj Americi su to znatno popratili.

Oporbeni aktivisti u zemlji se vesele intenziviraju hibridnog rata Washingtona protiv vlastite zemlje.

Glas Amerike je naveo da će proširenje izvršnog zakona biti popraćeno s još ekonomskim napadima.

„Nikaragva, zajedno s Kubom i Venezuelom, jedna od latinoameričkih zemalja koja je postala prioritet u korištenju diplomatskog i ekonomskog pritiska za postizanje smjene režima“, sadržaj je izjava američkog ministarstva

financija koje je ažuriralo zakon o sankcijama povezanim s Nikaragvom 8. studenog.

A u rujnu je Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) istog ministarstva najavio dodatni niz “sveobuhvatnih propisa”, pojačavši postojeće sankcije protiv Nikaragve.

VOA navodi nekoliko desničarskih Nikaragvanaca koji su otvoreno pozvali na veći pritisak SAD-a na njihovu zemlju.

Bianca Jagger poziva Bijelu kuću da uništi njenu zemlju

Bianca Jagger, oporbena aktivistkinja, rođena kao Blanca Pérez-Mora Macía, poznatija po braku s vođom Rolling Stonesa Mickom Jaggerom, pozvala je Sjedinjene Države da uvedu više sankcija, posebno protiv vojske.

“Sankcije nisu dotakle nikaragvansku vojsku, jer se američki dužnosnici nadaju da će se ona ponašati kao što su to učinili vojnici u Boliviji”, rekla je „gospođa“ Jagger, pozivajući se na časnike koji su nasilno svrgnuli demokratski izabranog predsjednika Bolivije.

Mnogi od tih vojnih vođa bili su obučeni u „Školi Amerike“, ozloglašenoj subverzivnoj bazi koja postoji iz godina „Operacije Kondor“. Posljednjih dana latinoamerički su mediji bili prepuni članaka koji naglašavaju da su za izvršenje puča bolivijski vojnici dobili do 50 000 dolara, a generali milijun.

VOA je dodao da će “u slučaju srednjoameričke vlade učinak koji će sankcije imati biti veći, jer je to ekonomski ranjiva zemlja”.

Roberto Courtney, istaknut „aktivist“ u egzilu i izvršni direktor oporbene skupine za etiku i transparentnosti, koja prati izbore u Nikaragvi i prima potporu za „promjenu režima“ u zemlji od Nacionalne zaklada za demokraciju (NED).

Courtney, koji tvrdi da je borac za ljudska prava i ushićen je zbog prognoze američkog ekonomskog rata protiv njegove zemlje, rekavši za VOA da “postoji tanka razlika između Nikaragve i Bolivije i da ekonomska ranjivost omogućuje sankcijama da budu učinkovitije”.

Courtney, koju sam sebe opisuje kao “stručnjaka za izborni proces”, dodao je da “ako postoji batina, mora postojati i mrkva”. Kazao je da bi Organizacija američkih država, tijelo kojim upravlja Washington, mogla pomoći u političkom i diplomatskom pritisku protiv vlade Daniela Ortege.

Naravno, svi u svijetu znaju da su jednostrane sankcije Sjedinjenih Država prema međunarodnom pravu su nezakonite i smatraju se ratnim činom. Iranski ministar vanjskih poslova Javad Zarif okarakterizirao je ekonomski rat “financijskim terorizmom”, pojašnjavajući kako im je cilj civile okrenuti protiv njihove vlade.

Brojni pripadnici nikaragvanske fašistoidne desnice, relikti preživjeli vremena vojnih hunti i diktatura u Latinskoj Americi, aplaudirali su Trumpu zbog proširenja izvršnog zakona i traženje novih sankcija protiv njihove zemlje.

Građanski Savez za pravdu i demokraciju, front koji okuplja različite proameričke skupine u Nikaragvi, od kojih mnoge financira NED, pozdravio je zakon.

Ukratko, Trump u tišini provodi strategiju koju čine četiri doktrine, četiri stupa američkog ekspanzionizma, svaka specifična na svoj način, ali sve četiri komplementarne jedna s drugom. U „Operaciji Kondor 2.0“ Trump je jednostavno oživio „Doktrinu Monroe“, koju kombinira sa stavova Andrewa Jacksona, Thomasa Jeffersona, prethodnika Jamesa Monroea u Bijeloj kući, te Alexandera Hamiltona i Woodrowa Wilsona. O čemu se točno radi, pojasnili smo prošlog tjedna analizi o Trumpu i vječnom konceptu „američkog carstva“, strategiji američkog imperijalizma, hegemonizma i ekspanzionizma. Nakon institucionalnih državnih udara u Paragvaju, Hondurasu, Brazilu, svrgavanja Moralesa u Boliviji, sada je kao najranjivija meta odabrana Nikaragva.

VOA

Donald Trump i vječni koncept američkog carstva