Nakon proučavanja stijena i dina na jednom od najznačajnijih geoloških znamenitosti na svijetu, australskom krateru Wolfe Creek, tim istraživača zaključio je da je meteorit pogodio mjesto prije 120.000 godina – 180.000 godina kasnije nego što se prije mislilo. Ovo bi moglo dovesti u pitanje široko prihvaćenu procjenu da je Zemlja stara 4,6 milijardi godina.
Otkriće kako je australijski krater Wolfe Creek možda star 120.000 godina, a ne 300.000 kako se mislilo, sugerira da bi Zemlja mogla biti puno mlađa nego što se ranije vjerovalo, javlja njemački portal Outure Futurezone.de.
Ispitivanje kratera poput onog u australijskoj pustinji pomaže da se procijeni koliko često meteoriti, slični željeznoj masi širokoj 15 metara zbog koje je nastao Wolfe Creek krater, pogađaju planete u Sunčevom sustavu, kao i izračunavanje njihove starosti. To vrijedi za Zemlju, Merkur i Mjesec.
Ožiljak koji je ostavljen na površini našeg planeta u Australiji drugi je najveći krater na Zemlji u kojem su pronađeni pravi fragmenti meteorita, što je pomoglo znanstvenicima da zavire u prošlo doba, tj. tisućama godina unatrag.
“Prvo su trebali izvaditi nekoliko stijena iz obruča kratera koji je izbačen kad je meteorit udario, i to stvara svježu površinu koja je izložena zračenju, a mi možemo utvrditi koliko je dugo bila izložena. Druga tehnika bila je pregled dina koje je krater odbio “, rekao je profesor Tim Barrows sa Sveučilišta u Wollongongu, objašnjavajući kako su došli do njihovog nevjerojatnog zaključka.
Za procjenu starosti planeta, poput Zemlje i Merkura, znanstvenici koriste tehniku nazvanu “brojanje kratera”. Tehniku u kojoj se broje takvi ožiljci i uspoređuje ih se s procjenama koliko često druga nebeska tijela udaraju planete.
Ako je krater mlađi od očekivanog, povećava se broj objekata koji udaraju u Zemlju i starost planeta opada. Procijenjeno je da meteoriti ili slična nebeska tijela udaraju naš planet otprilike svakih 180 godina, uključujući najnovije udare, jedan u sibirskoj šumi na početku 20. stoljeća, a drugi također u Sibiru, u blizini grada Čeljabinsk, 2013. god.
Otkriće u Australiji, koje je pokazalo da su ranije procjene bile pogrešne, moglo bi značiti da bi ostali krateri u našem Sunčevom sustavu, koji su do sada pregledani možda u potpuno drugačijoj dobi, potencijalno dokazati pogrešan izračun starosti Zemlje i drugih planeta.
Nizom “otkrica” pripremaju nas pravu istinu…
Dobro!
Ali koliko je u stvari bitno 180 000 godina kada pricamo o starosti od 4,6 milijardi godina?
Kao da mi nase godine racunamo u minutu.
Koliko ti godina?
56 godina 5 mjeseci 25 dana 13 sati i 45 minuta.
Tako nekako.
Veoma poučno za one koji se bave geologijom i srodnim znanostima.
Pretpostavka na pretpostavku pretpostavke. Pojma oni nemaju, niti se usuđuju poremetiti dogme.
Znanstvenici su zauzeli pozicije i ne dopuštaju da netko talasa.
Povijest nacija i cijele naše civilizacije je jedna odvratna laž, koju brane ismijavanjem malobrojnih nepodobnih koji bi htjeli nešto popraviti.
Oni drugi su se prostituirali s korporacijama.
Jad i bijeda!
Starost zemlje je izracunata raspadom Uranija I njegovom pretvorbom u olovo
4.374 mlrd godina
prosječno obrazovan čovjek jako malo zna o astronomiji kao znanosti a i inače o funkcioniranju svemira, galaksija…. u školama općega obrazovanja skoro pa ništa o astronomiji i kozmologiji. Malo ljudi zna objasniti keplerove zakone, naprimjer kako radijvektor opisuje iste površinne krećući se po elipsi. ili da zemlja planet uz presesiju koju sada ima treba 24ooo godina da dođe u isti položaj prema suncu, a da istovremeno sunce se tralno kreće kroz galaksiju u spiralnoj putanji zlatnoga reza…. i tada nam svaka nova informacija zvuči čudesno i misteriozno istovremeno a da o tome ne razmišljamo kritički i kognitivno….
Kako god vrtili i koliko god tvrdili premalo je to godina za stvaranje zemlje i evoluciju kakvu poznajemo.
Što bi značilo da bi uskoro mogao ponovno jedan kresnut.
Bio krater stariji ili mlađi 120.000 ili 180.000 godina ili 2 dana 😆😆
Kakve to veze ima sa starošču Zemlje, procijenjenu na 4,6 miljardi godina?
Može li pitanje, koje je nastalo čitanjem komentara. Budući da se mi nalazimo, planet Zemlja, u pokretnom koordinatnom sustavu, u svojoj rotaciji i u orbiti sunca, čitav sunčev sustav je također pokretan koordinatni sustav koji u koordinatnom sustavu naše galaksije juri prostorom milion km/ h, kako se galaksija kreće i rotira…. Tko je imao fiziku i naprednu matematiku, skontat će… Pitanje: kako je moguće da nakon 5 tisuća godina, kako ljudska civilizacija izučava astronomiju, počev od Egipta, i dan danas niti jedna zvjezda ili drugo nebesko tijelo nije napravilo pomak sa svoje prethodne pozicije. Kao da je na nebu svod zaleđen, bukvalno tako. Drevni moreplovci su koristili mehanički uređaj, mislim da je sekstant za navigiranje pomoću zvjezda, nakon 1000 godina i dan danas je isto precizan. U tom svom kaosu, tj uređenom kaosu, kako se svemir sada širi, kako nas uče, zašto je sazvježđe uvijek isto,a kao svemir se širi,… Čitaj više »