Angela Merkel u Moskvi, prijestolnici gdje se rješavaju sva goruća pitanja

Jučer su se u Moskvi sastali ruski predsjednik Vladimir Putin i njemačka kancelarka Angela Merkel. Prije susreta je najavljeno da će glavne teme pregovora biti američka agresija na Iran i obijanje američkih trupa da napuste Irak, situacija u Siriji i rat u Libiji u kojem Berlin želi imati ulogu mirovnog posrednika.

„Angela Merkel želi razgovarati o trenutnim žarištima kriza na Bliskom istoku. Rusija je važan akter na svjetskoj pozornici. Kao stalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda je nezaobilazna u rješavanju političkih sukoba“, izjavio je glasnogovornik njemačke vlade Steffen Seibert ovaj tjedan.

Njemački ministar vanjskih poslova, Heiko Maas, koji je također bio u Moskvi, rekao je da je eskalacija napetosti na širem Bliskom istoku ključan razlog sastanka Merkel i Putina.

Vladimir Putin i Angela Merkel su se posljednji put sastali prošli mjesec u Parizu zbog razgovora o prekidu vatre u ratom pogođenom Donbasu u istočnoj Ukrajini.

Tijekom pregovora je dvoje čelnika raspravljalo i o plinovodu Sjeverni tok 2, kojeg su SAD po svaku cijenu htjele blokirati.

Angela Merkel je istaknula da plinovod Sjeverni tok 2 mora biti završen, naglasivši kako je to veoma važan projekt, od kojeg će korist imati ne samo Njemačka nego i druge europske zemlje.

Prema njenim riječima, projekt ima sva prava da bude pušten u rad, budući da je legitiman s gledišta novog europskog zakonodavstva.

„Svi su zainteresirani za diversifikaciju opskrbe plinom i nastavit će raditi u tom smjeru. Međutim, to je vrlo važan projekt”, rekla je Merkel.

Prema njezinim riječima, Berlin i Moskva će nastaviti razvijati aktivne gospodarske odnose, unatoč američkim ograničenjima.

„Drago mi je što je postignut vrlo dobar sporazum o tranzitu plina kroz Ukrajinu“, dodala je njemačka kancelarka.

Susret Putina i Merkel trajao je više od 3,5 sata, sat duže od planiranog. Strane su razgovarale i o Sjevernom toku 2, situaciji u Libiji i Siriji, iranskom nuklearnom sporazumu i Donbasu. Što se tiče projekta plinovoda,

Rusija je za polaganje posljednjih nekoliko kilometara plinovoda odlučila opremiti brod „Akademik Čerski“, koji će dobiti svu potrebnu opremu za dovršetak plinovoda Sjeverni tok 2 u Baltičkom moru.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je na konferenciji za novinare s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u Moskvi rekao je da je vrijeme za održavanje mirovnih pregovora o Libiji u Berlinu, jer je važno da se okonča sukob u toj zemlji. Putin je rekao da kriza u Libiji podriva  regionalnu stabilnost, ali da ima i negativan efekt na Europu. Ruski predsjednik je podržao inicijativu Angele Merkel da se Međunarodna konferencija o Libiji održi u Berlinu.

Angela Merkel je rekla da Njemačka uskoro planira početi slati pozive za mirovne pregovore u Libiji i dodala „kako vjeruje da Turska i Rusija mogu imati uspjeha u inicijativi za prekid vatre u Libiji“.

Merkel je na zajedničkoj konferenciji za novinare s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi rekla kako se “nada da će zajednički napori Rusije i Turske dovesti do uspjeha, a njemačka strana će uskoro poslati pozivnice za konferenciju u Berlinu”.

Merkel je naglasila da će, ako se sastanak održi u Berlinu, pregovore voditi Ujedinjeni narodi, a libijske sukobljene strane će morati igrati jednu od glavnih uloga u pronalaženju rješenja.

Naravno, sve ovisi o zaraćenim stranama u Libiji, a tamo su jučer islamističke milicije uputile ultimatum Libijskoj nacionalnoj armiji generala Haftara u kojem traže da se, ako želi pregovarati, LNA mora povući na položaje koje je zauzimala prije 4. travnja 2019. i početka kampanje oslobađanja Tripolija.

Ako se ne ispuni ovaj uvjet, bilo kakvi razgovori o političkom rješenju i primirju ne dolaze u obzir, poručili su zapovjednici islamističkih milicija iz Misrate koje čuvaju takozvanu Vladu nacionalnog sporazuma Fayeza Al-Sarraja.

Možda je zbog toga, ali i zbog činjenice da su u Libiji inozemni akteri uglavnom neeuropski, čelnica Europske komisije Ursula von der Leyen jučer rekla „kako EU malo toga može učiniti za Libiju“.

Čini se da su scenu u Libiji definitivno zauzele neeuropske države, prije svega Turska, Katar i Rusija, koje su izbacile europske sile iz igre. Možda jedino Francuska ima nekakvu ulogu u libijskom sukobu, ali samo s ciljem da zaštiti interese i poslovanje svojih kompanija, a one mirno posluju na slobodnom dijelu zemlje koja je pod kontrolom LNA. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je to priznala.

“Mi smo za inicijativu pod okriljem Ujedinjenih naroda, ali u svakom slučaju Europska komisija u Libiji može učiniti malo. Vijeće će, zajedno sa svojim državama članicama, odlučiti o europskim misijama”, izjavila je Ursula von der Leyen uoči sastanka Putina i Merkel.

Ovim je riječima zapravo pokazala razinu konfuzije koja vlada u Bruxellesu, iako je ono što Ursula von der Leyen kaže istinito. Vanjska politika EU je spala na visokog predstavnika EU za vanjske poslove i sigurnost. Ovaj bi ured trebao djelovati na temelju mandata Vijeća Europske unije, tijela sastavljenog od premijera država članica. Međutim, visoki predstavnik je također povjerenik Europske komisije i ovo je imenovanje stvorilo očiglednu strukturalnu konfuziju, koja je EU uvela u slijepu ulicu u kojoj se jasno vidi sva beznačajnost ove uloge u europskim i međunarodnim sjedištima.

Zbog toga je Berlin preuzeo inicijativu i vjerojatno zatražio od Moskve da iskoristi svoj utjecaj na generala Haftara. Ali Putin je to učinio prošli tjedan, kada je na ceremoniji otvaranja turskog toka u društvu Erdogana pozvao na primirje, koje je general Haftar, uz zahvale Rusiji za sve što čini, na kraju odbacio.

Jučerašnja konferencija za novinare Vladimira Putina i Angele Merkel je bila zanimljiva zbog pitanja ruskom čelniku je li upoznat s prisustvom ruskih plaćenika u Libiji.

“Ako tamo ima ruskih državljana, oni ne zastupaju interese države, niti ih ona plaća”, odgovorio je kratko Putin.

Kada je riječ o Iranu, Angela Merkel je ocijenila da je prihvaćanje odgovornosti za obaranje putničkog zrakoplova prvi korak u rješavanju sukoba na tom području, a i Vladimir Putin i njemačka kancelarka su podržali poštivanje odredbi vrlo upitnog nuklearnog sporazuma s Iranom.

“Složili smo se da bi trebali učiniti sve kako bi spasili nuklearni sporazum. Njemačka je uvjerena da Iran ne bi trebao razviti nuklearno oružje”, rekla je Merkel, iako to nikada nije ni bio cilj Islamske Republike.

Nakon gore navedenog, Angela Merkel je svjesna da su glavni međunarodni događaji posljednjih godina, od Arapskog proljeća do ukrajinske krize i posljednjih događaja s američkim pritiskom na Iran, vidjeli odsutnost Europe s jedne i pragmatično autonomno sudjelovanje europskih kancelarije s druge strane. U tom kontekstu, još jednom svjedočimo činjenici da je Moskva prijestolnica u kojoj se mogu rješavati gorući svjetski problemi, ne samo pitanja kao što su plinovod Sjeverni tok 2 ili situacija u Ukrajini, što su već uobičajene teme njemačko-ruskih bilateralnih susreta.