Bagdad ignorira američke ucjene: „Kupujemo ruske S-300PMU-2“

Usprkos američkim upozorenjima i prijetnjama, iračke vlasti su potvrdile da pregovaraju s Rusijom o kupovini protuzračnih raketnih sustava  dugog dometa S-300PMU-2 Favorit. O tome je 13. siječnja izvijestio televizijski kanal Al-Arabiya, pozivajući se na izjavu iračkog veleposlanika u Teheranu. Iran ovaj sustav u svom arsenalu ima od 2016. godine, kada je Rusija ispunila ugovor koji je bio suspendiran zbog rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda za vrijeme predsjedanja Dmitrija Medvedeva.

“Irak pregovara s Rusijom o kupnji sustava protuzračne obrane S-300”, izvijestio je irački diplomat.

Ranije su se u medijima pojavila izvješća da je Bagdad nastavio pregovore s Moskvom o kupnji sustava S-300, modernizirane izvozne verzije PMU-2.

To je izjavio šef Odbora za obranu i sigurnost iračkog parlamenta Mohammed Reza Al-Haider. Prema njegovim riječima, to je pitanje davno trebalo biti riješeno.

“Prije nekoliko mjeseci, nakon napada na baze šiitske milicije u Bagdadu i drugim pokrajinama, pojavila se potreba za tim oružjem i odgovorna strana nastavila je pregovore o ugovoru za kupnju sustava S-300”, objasnio je Al-Haider, dodavši da iračke vlasti svakako očekuju protivljenje Sjedinjenih Država oko tog pitanja.

Pregovori između Iraka i Rusije su u određenom trenutku morali biti obustavljeni zbog stava američke administracije, koja je zaprijetila sankcijama svojim partnerima, kupcima sustava S-300 i druge ruske vojne opreme. Prema Mohammedu Rezi Al-Haideru, u iračkoj protuzračnoj obrani već postoje neki ruski sustavi, ali zemlja želi steći moderne sustave protuzračne obrane.

„Udio ruskog oružja u bilanci iračke vojske trebao bi premašiti 50%, jer je jeftinije od američkog“, zaključio je visoki irački parlamentarni zastupnik.

Prijeteći mogućim sankcijama je administracija Donalda Trumpa razgovarala s Irakom ne samo u vezi s navodnom kupnjom ruskih sustava protuzračne obrane. Washington prijeti Bagdadu sankcijama i zbog iračkih pokušaja da se oslobodi američke vojne prisutnosti vlastitom teritoriju, što stvara sve više prijetnji sigurnosti arapskoj republici. Stoga iračke vlasti nabavljanjem modernog oružja od Moskve preuzimaju ozbiljan rizik.

Bijela kuća je prethodno zaprijetila da će „zamrznuti“ 35 milijardi dolara iračkog novca na računima u američkim bankama, koje bi Sjedinjene Države mogle “kapitalizirati” ako Bagdad ustraje u svojoj želji da istjera američke trupe sa svog teritorija. Ovo je prava ucjena na najvišoj državnoj razini, bez presedana u modernoj povijesti.

Kako bi popunio i obnovio svoj arsenal i smanjio svoju ovisnost o uvozu oružja i vojne opreme u Sjedinjenih Država, Irak planira kupiti oružje od Rusije, Kine, Japana i Južne Koreje. Mohammed Reza Al-Haider je to rekao u intervjuu iračkom listu Al-Sabah još 8. svibnja 2019. godine.

Prema njegovim riječima, iračka vojska planira nabavu oružja u Rusiji, Kini, Japanu i Južnoj Koreji „kako bi se ukinuo monopol na opskrbu oružjem jedne zemlje – Sjedinjenih Američkih Država“.

Prošle godine irački dužnosnici govorili su o interesu Bagdada da nabavi napredniji sustav protuzračne obrane od S-300 i izrazili su zanimanje za S-400, poput Turske.

Iračka vlada odlučila je kupiti ruski S-400 od Rusije, izjavio je 15. svibnja irački veleposlanik u Moskvi Haider Mansour Hadi.

“Što se tiče S-400, iračka vlada je donijela odluku, želi kupiti ove sustave”, rekao je diplomat, napominjući da do tada nije postojao plan koji bi odredio točne datume takvog sporazuma.

Na pitanje novinara bi li se Sjedinjene Države mogle miješati u kupnju S-400 od strane Iraka, veleposlanik je izbjegavao odgovor.

“Postoje odgovarajući diplomatski kanali”, kratko je odgovorio.

Izjava veleposlanika Hadija uslijedila je nakon sastanka rusko-iračke međuvladine komisije za trgovinsku, gospodarsku, znanstvenu i tehničku suradnju koja je održana u Bagdadu, 23. i 25. travnja prošle godine. Iz Rusije su na sastanku prisustvovali potpredsjednik vlade Jurij Borisov, prvi čovjek ruske vojne industrije.

Izvor iz ruskog ministarstva obrane tada su rekli da se govorilo o dvije pukovnije S-400 svaka s dva lansirna sustava.

“Ukupno četiri divizije i dva zapovjedna mjesta”, rekao je izvor koji je u ime Rosoboronexporta sudjelovao u pregovorima.

„Bagdad je nekoliko godina oklijevao između kineskog sustava protuzračne obrane dugog dometa HQ-9, izvozne oznake FD-2000, te ruskog S-400. Kinezi su ponudili bolje uvjete. Možda se strane nisu složile ili će se ruski kompleksi kupiti u sklopu ugovora o kupnji druge vojne opreme“, rekao je u svibnju 2019. ruski vojni stručnjak Andrej Frolov.

Treba napomenuti da je posljednjih mjeseci irački zračni prostor bio u središtu niza incidenata u kojima su sudjelovali vojni bespilotni zrakoplovi, borbeni zrakoplovi, te krstareće i balističke rakete.

U 2019. godini se na području Iraka dogodio niz napada “nepoznatih zrakoplova”, uglavnom na baze iračkih šiitskih milicija koje se bore pod komandom Glavnog stožera iračke vojske. Ove su milicije stvorene 2014. za borbu protiv terorista Islamske države, na poziv velikog ajatolaha Alija Al-Sistanija i uz veliku podršku Irana i ubijenog generala Qassema Sulejmanija, koji je od raznih iračkih frakcija ustrojio armiju koja može mobilizirati 150 000 boraca.

Dužnosnici Bagdada optužili su za napade izraelske zračne snage i sugerirali da je avijacija židovske države dobila pomoć u obliku obavještajnih podataka od Sjedinjenih Država, čije se trupe nalaze na iračkom teritoriju.

Stvari su otišle tako daleko da su premijer i vrhovni zapovjednik iračkih oružanih snaga Adel Abdul Mahdi u kolovozu potpisali direktivu prema kojoj su „uvedena ograničenja za korištenje zračnog prostora zemlje za vojne operacija za sve strane sile, uključujući one raspoređene u Iraku“.

Uslijedilo je nezapamćeno pogoršanje odnosa između Sjedinjenih Država i Irana, u koji je opet neizravno uvučen Irak. Zapovjednik specijalnih Quds snaga Iranske revolucionarne garde, general Qassem Sulejmani, ubijen je u noći 3. siječnja zračnim udarima američkih snaga na međunarodnu zračnu luku Bagdad. Pentagon je potvrdio da je iranski general ubijen u američkoj zračnoj operaciji.

Vrhovni vođa Irana, ajatolah Sayed Ali Hamnei, istog dana je naredio “težak odgovor” na smrt legendarnog iranskog generala. Američki predsjednik Donald Trump je zauzvrat zaprijetio Iranu s mogućim napadom na 52 mete u Islamskoj Republici, uključujući zaštićenu svjetsku kulturnu baštinu, ako se vodstvo u Teheranu usudi vojno odgovoriti na likvidaciju generala Sulejmanija.

Kao što smo izvjesili, noću 8. siječnja je Iran je proveo raketni napad protiv dvije baze u Iraku u kojima je stacionirana američka vojska. S obzirom na to da niti jedna postrojba predvođena Sjedinjenim Državama nije pretrpjela žrtve u napadima, što je službena verzija pentagona, predsjednik Trump je odlučio „kako se neće osvećivati raketiranjem označenih iranskih ciljeva, već će pojačati pritisak na Islamsku Republiku sankcijama“.

Krajem 2019. su Sjedinjene Države izvršile zračne napade protiv iračke milicije Kataib Hezbollah. Pentagon je ovu skupinu, koja se na sirijskoj granici borila protiv ostataka terorista Islamske države, optužio za smrt američkog državljanina, danima nepoznatog civila u službi američkih oružanih snaga, koji je navodno ubijen u bazi K-1 u iračkoj regiji Kirkuk. To je bio „razlog“ za zračne udare na iračku šiitsku miliciju 29. prosinca u Iraku, ali i Siriji. Prema američkoj strani, militanti skupine Kataib Hezbollah su bili odgovorni za raketiranje baze K-1 27. prosinca, koju zajedno koriste vojska Sjedinjenih Država i Iraka.

U udarima na položaje milicije u Iraku i Siriji je ubijeno najmanje 25 boraca skupine Kataib Hezbollah, a oko 55 ih je ranjeno. Američko zrakoplovstvo je tada ukupno provelo tri vala napada na položaje spomenute milicije.

Jedan od udara je proveden u području grada Al-Qa’im na granici sa Sirijom, pokraj sirijskog Al-Bukamala. Na sirijskom teritoriju su napadnuta dva punkta Kataib Hezbollaha.

Novonastale okolnosti su Bagdad prisilile da još jednom skrene pozornost na razvoj ruskog vojno-industrijskog kompleksa, prije svega za kupnju sustava protuzračne obrane dugog dometa.

Posljednjih godina su između Rusije i Iraka potpisani ugovori o prodaji oružja ukupne vrijednosti 4 milijarde dolara. Irak je zainteresiran za modernizaciju tenkova T-72, nabavu streljiva, zrakoplova i helikopterske opreme. Prema neslužbenim podacima, Rosoboronexport je 2012. sklopio paket ugovora za isporuke oružja Irakom u vrijednosti 4,2 milijarde dolara. Za isporuku Bagdadu je predviđeno 30 borbenih helikoptera Mi-28NE, 24 protuzračna sustava Pancir-S1 i razna artiljerijska oružja. Kasnije je potpisan još jedan ugovor za isporuku Iraku šest višenamjenskih helikoptera Mi-35 i serija zrakoplova Su-25.

Čini se da je sada došlo vrijeme za proširenje vojno-tehničke suradnje dviju zemalja potpisivanjem ugovora o sustavima protuzračne obrane dugog dometa i to odmah za kupnju sustava S-300PMU-2 Favorit, koji su, kako se čini, postali jedan najvećih jamaca suvereniteta neke zemlje. Ako pogledate spisak zemalja koje raspolažu s ovim sustavima, sve su u manjoj ili većoj mjeri sigurne od inozemne agresije.

VIDEO: Testovi sustava S-300 na poligonu u Astrahanu