Ukrajina odlučila poslati svoju vojsku u Irak kako bi pomogla NATO-u

Ukrajina je priopćila da je spremna postati operativni partner Sjevernoatlantskog saveza i poslati svoju vojsku u Irak. Kijev ovu odluku donosi u trenutku kada gotovo svi američki saveznici svoje vojnike iz Iraka povlače u Kuvajt.

Prema službenom internetskom portalu ukrajinske vlade, to je izjavio potpredsjednik ukrajinske vlade za europske i euroatlantske integracije Dmitrij Kuleba.

Tijekom sastanka sa zamjenikom glavnog tajnika NATO pakta za vojne operacije, Johnom Manzom, Kuleba je istaknuo kako Kijev planira poslati 20 ukrajinskih vojnika u znak potpore misiji NATO pakta u Iraku, iako će se to dogoditi nakon što misija „Inherent Resolve“ obnovi svoj rad.

Potpredsjednik ukrajinske je također naglasio „kako poziv da Ukrajina postane operativni partner misije svjedoči NATO priznanju ukrajinskom vojnom iskustvu i profesionalizmu“.

Zamjenik glavnog tajnika NATO pakta, John Manza, podržao je ovu odluku Kijeva i izjavio „kako je dolazak dvadeset ukrajinskih vojnika u Irak od velikog značaja za NATO misiju u ovoj zemlji“.

„Zemlja će podržati napore NATO-a za jačanje sigurnosti u Iraku. O tome se razgovaralo 14. siječnja u sjedištu NATO-a na sastanku potpredsjednika vlade Ukrajine za europske i euroatlantske integracije Dmitrija Kulebe sa zamjenikom glavnog tajnika NATO-a za vojne operacije Johnom Manzom“, navodi službeni portal ukrajinske vlade.

„Obavijestio sam zamjenika glavnog tajnika da Ukrajina planira poslati 20 vojnika za podršku NATO misiji u Iraku nakon što savez nastavi svoj rad u toj zemlji. Poziv da postanemo operativni partner misije NATO saveza u Iraku svjedoči priznanje vrijednosti ukrajinskom vojnom iskustvu i profesionalnosti“, rekao je Dmitrij Kuleba.

Odgovarajući na poruku ukrajinske strane, zamjenik glavnog tajnika NATO-a je napomenuo da je uključivanje Ukrajine u misiju u Iraku vrlo važno za Sjevernoatlantski savez.

Strane su, navodno, „dogovorile sljedeće zajedničke korake za provedbu novog pristupa NATO pakta „Jedan partner – jedan program“, koji je zasebno dizajniran za svaku zemlju koja nije članica saveza.

Kijev javlja kako su Kuleba i Manzo razgovarali o izgledima za usvajanje strategije nacionalne sigurnosti Ukrajine i daljnjem razvoju strateških dokumenata za njezinu provedbu. Dmitrij Kuleba je također informirao NATO o radu na donošenju potrebnih zakona iz područja sigurnosti i obrane, uključujući zakon o reformi Sigurnosne službe Ukrajine (SBU).

Ukrajina sudjeluje u misiji NATO pakta za obuku u Iraku od 2006. godine. NATO je 2019. godine pozvao Ukrajinu da nastavi suradnju i Sjevernoatlantsko vijeće je Ukrajini dalo status „potencijalnog operativnog partnera NATO misije u Iraku“. Ukrajina je već poslala zahtjev da postane punopravan operativni partner NATO pakta i zato se očekuje da će, bez obzira na stavove ostalih zemalja članica, Kijev 2020. godine poslati 20 vojnika koji će sudjelovati u misiji „Inherent Resolve“.

Dmitrij Kuleba i Johnom Manza su također raspravljali o mogućnosti uključivanja ukrajinskih vojnika kao instruktora za program DEEP u sklopu NATO misije u Iraku za obuku iračkog vojnog osoblja.

Međutim, unatoč brojnim signalima iz Kijeva Sjevernoatlantskom savezu, vodstvo NATO-a se ne žuri pružiti Ukrajini takvu priliku. Uz to, čak i vrlo simbolične događaje u okviru suradnje Ukrajine i NATO-a stalno torpedira Mađarska.

Naime, mađarski premijer Viktor Orban je rekao da Budimpešta neće odobriti deklaraciju NATO pakta o Ukrajini bez usvajanja prijedloga Budimpešte za mađarsku nacionalnu manjinu u Zakarpatju.

Spor je nastao kada je Kijev ukinuo školovanje na materinjim jezicima u ukrajinskim školama, zakon koji je prije svega donesen za rusko govorno područje, ali je uskratio stečena manjinska prava Mađarima koji žive na zapadu Ukrajine, odnosno u regiji Zakarpatje. Budimpešta je tada zauzela kategorički stav i blokirala sve oblike suradnje Kijeva s NATO paktom, uložila je veto na sudjelovanje ukrajinskih predstavnika kao promatrača na sjednicama tijela Sjevernoatlantskog saveza, a Viktor Orban je poručio da će to tako ostati sve dok Kijev ne promijeni sporni zakon o obrazovanju.

S druge strane, svi napori Ukrajine su uzaludni i zbog proste činjenice da zemlja ovako ne može biti primljena u NATO, jer nema riješeno pitanje granica, a na njezinom teritoriju se vodi sukob između snaga Kijeva i milicija narodnih republika Donbasa. Zbog slične situacije, čak manje eksplozivne, jer se tamo ne vode sukobi, NATO godinama odgađa primanje Gruzije kao punopravne članice saveza. Zbog toga je i osmišljena shema „Jedan partner – jedan program“, koja za svaku zemlju posebno razmatra probleme s kojima se suočava i taj im se plan nudi umjesto Akcijskog plana za članstvo, zbog čega je službeni Tbilisi vidno ogorčen proteklih godina, jer smatra da je Gruzija provela sve tražene reforme i da zaslužuje članstvo u NATO-u. No, vodeće zemlje Sjevernoatlantskog saveza, SAD na prvom mjestu, ne žele preuzeti rizik mogućeg sukoba s Ruskom Federacijom zbog Gruzije i Ukrajine, zemalja bez teritorijalnog integriteta i s napetim odnosima s Moskvom, tako da je odluka Kijeva da šalje vojnike u Irak u trenutku kada svi ostali američki saveznici povlače trupe, za sada u  Kuvajt, a kasnije možda i trajno, avanturistički potez, bez izgleda da službeni Kijev dobije ono čemu teži.

KMU.GOV.UA