Rusija danas: To je bio višedesetljetni plan i „Putinova misija“ je ispunjena

Krajem 90-ih Rusija nije mogla otplaćivati strane dugove, a čak se raspravljalo o uvođenju vanjske uprave.

Sada je Ruska Federacija riješila problem obrane i zajamčenog i vratila je status svjetske supersile. Nove Putinove inicijative spriječit će liberalnu opoziciju i Zapad u provedbi planova za destabilizaciju zemlje, rekli su politolozi u Moskvi na predstavljanju izvješća “Putinova misija”.

U četvrtak je u sjedištu agencije TASS održana rasprava o izvješću “Putinova misija”, čije je objavljivanje bilo posvećeno dvadesetoj obljetnici mandata Vladimira Putina na visokim vladinim položajima. Skupina autora pod vodstvom profesora Olega Matvejčeva planirala je objaviti svoje radove krajem siječnja, nakon praznika. Prema općem mišljenju sudionika u raspravi, autori su se složili da prezentaciju preklope s važnim događajima, prvi je Putinovo obraćanje Saveznoj skupštini, najava izmjena ruskog ustava i imenovanje nove vlade Mihaila Mišustina.

“Može se reći da je Putin pokrenuo ofenzivu. Govoriti sada o nekom zastoju? Niti jedan se opozicionar se ne bi usudio reći takvo što. No prije pola godine, kritičari su inzistirali da Rusija uopće ne ide nikuda, govorili su o stagnaciji i slično. Sada se, naprotiv, svi pitaju kakva je to brzina, kamo žurimo i zašto su izmjene ustava tako brzo usvojene. Sve se razvija vrlo dinamično”, rekao je Oleg Matvejčev.

U predsjednikovim odlukama, koje mnogima trenutno izgledaju neočekivane, autori izvješća vide sljedeću fazu u provedbi ruskog plana oživljavanja, kojeg je Vladimir Putin provodio od samog početka, od vremena kada je 1999. imenovan za premijera.

“Putinov plan, kojeg neki ironično nazivaju lukavstvom, zapravo je ozbiljna, dosljedno implementirana strategija”, rekao je profesor Matvejčev u svom govoru na prezentaciji spomenutog izvješća.

Prema autorima dokumenta, načelo koje je Donald Trump proglasio 20 godina kasnije, kada je rekao „Učinimo Ameriku ponovo velikom“, pokazalo se u mnogočemu imitacija Putina i imalo je slično značenje. Vladimir Putin je odlučio odustati od sovjetskih težnji za svjetskom dominacijom i usredotočiti se na nacionalne interese.

“Ako Putinovu misiju izrazite u jednoj rečenici, to će zvučati ovako: “Napravimo Rusiju ponovo velikom”, rekao je profesor Oleg Matvejčev.

„Da bi se postigao taj cilj, vidi se iz njegovog dugogodišnjeg rada na najvišim funkcijama državne vlasti u zemlji”, kaže se u izvještaju.

„Druga je stvar što u razdoblju od 1999. do 2000. nisu postojali preduvjeti za oživljavanje ruske veličine“, dodao je Pavel Danilin, direktor Centra za političku analizu i koautor studije.

„Baza iz koje smo krenuli 2000. godine nije nam omogućila da učinimo bilo što u smislu osiguranja strateških zadaća koje je Putin, na primjer, postavio u odredbama 2012. godine. Nije bilo moguće krenuti ni u borbu protiv siromaštva, niti osigurati demografski rasta, ništa od toga se jednostavno nije moglo realizirati iz prostog razloga što je zemlji nedostajao suverenitet i nije imala svoju ekonomiju“, podsjetio je Danilin.

„Ne zaboravimo da se ’90-ih mirovine nisu isplaćivale pola godine, a da ne spominjemo plaće. Mirovina je u to vrijeme iznosila oko devet dolara mjesečno, a prosječna plaća bila je 20 do 25 dolara“, podsjeća stručnjak.

„Sjećanja na „blažena Jeljcinova vremena“ ukazuju ili na manjak sjećanja ili manjak razuma, iako se najčešće radi o potonjem”, rekao je Danilin.

U razdoblju od 1999. do 2000. su ekonomisti ozbiljno raspravljali o “problemu iz 2003. godine”.

“Vjerojatno se ne sjećate što je to? Reći ću kao povjesničar, to jer bila nemogućnost zemlje da otplati dugove, što je stroža verzija bankrota iz 1998. Bojali su se takvog pogoršanja situacije da će u Rusiji biti uvedena inozemna uprava. Sada kada Rusija ima jedan od najmanjih dugova na svijetu u odnosu na BDP i treće najveće zlatne rezervu, to je već teško vjerovati. U stvari, odlijepili smo se s dna, a Putin nas je izvukao”, kaže Pavel Danilin.

Oleg Matvejčev je zauzvrat podsjetio: “Jednom, svojom prvom uredbom, Putin je odobrio stvaranje svojih opunomoćenika i saveznih okruga”.

“Prvi zadatak koji je dodijeljen opunomoćenicima bio je uskladiti regionalno zakonodavstvo s ruskim ustavom i ruskim zakonodavstvom.  Tako je otklonio prijetnju separatizma”, naglasio je profesor Matvejčev.

Velika neprijateljstva u Čečeniji završila su već 2000. godine, nakon čega je otklonjena i teroristička prijetnja na Sjevernom Kavkazu. Nakon toga je zadatak bio osigurati obrambenu sposobnost zemlje, naveli su govornici konferencije.

„Rezultate smo vidjeli u obraćanju Saveznoj skupštini za 2018. godinu, kada je predstavljeno najmodernije oružje, a  kao što je Putin rekao u poruci početkom ove godine, po prvi put u novijoj povijesti na polju naoružanja ne trčimo za nikim, već drugi sustižu nas“, naglasio je Matvejčev.

„Štoviše, Vladimir Putin je veličinu zemlje oduvijek shvaćao kao jamstvo dostojanstva njenih građana. No prvo su kući potrebni snažni zidovi i vrata, a potom kupujete skupi namještaj”, rekao je stručnjak.

“Sada kada su osigurali suverenitet, sigurnost i stabilnost, najvažniji su materijalna dobrobit, socijalna pravednost i dostojanstvo građana”, dodao je.

“Suverenitet je vraćen i ojačan”, dodao je drugi koautor izvješća, predsjednik Međunarodnog instituta za najnovije države, Aleksej Martinov.

„Možete se prisjetiti govora iz Münchena iz 2007. godine, koji je pogodio svjetske vođe koji su Rusiju već otpisali iz “lige velikih sila”. Zbunjen pauzom, Zapad je tada dovoljno dugo uživao u pobjedi. Ali suverenitet se i dalje svakodnevno jača. Danas je Rusija zauzela zasluženo mjesto na svjetskoj sceni i bez mišljenja Moskve se ne može riješiti nijedno pitanje”, dodao je Aleksej Martinov.

Štoviše, autori izvještaja vjeruju da je Putin, time što je proteklih godina potvrdio da je postao jedan od najvećih svjetskih vođa, predstavio svojim kolegama, vođama drugih velikih sila, novu političku filozofiju koju oni sada mogu slijediti.

„I oni je već slijede, čak i ako sudimo po Trumpu. Putin je postavio nekoliko osnovnih načela za političke vođe. Među tim načelima su “Nemojte na sva zvona govoriti o svojim problemima i ne otkrivajte strancima svoje planove”. Osim toga, uvijek moraju postojati rezerve za teške dane, a načelo Putina je i da treba raditi gledajući u daljinu, te razmišljati ne samo u terminima jednog izbornog ciklusa, već najmanje desetljeća. Istodobno treba izbjegavati ideološku sputanost, jer je vrijeme potpunih doktrina prošlost. Svijet je za to previše kompliciran, stoga mu treba i ljevica i desnica, bez ideološke konfrontacije“, komentirajući Putinova načela je rekao profesor Oleg Matvejčev.

Prema autorima izvješća, Putin je mnoga svoja načela izgradio kroz studije džuda, borilačke vještine koja je neraskidivo povezana s kineskom i japanskom filozofijom. Izvješće spominje „važnu filozofsku komponentu džuda kao borilačke vještine u kojoj se snaga prevladava s mekoćom, izbjegava izravan otpor agresiji, okreće snaga protivnika u svoju korist, a sve zajedno vam daje prednost za konačnu pobjedu.

Putin tako primjenjuje „načelo klatna”, navodi se u izvješću.

“Drevni kineski mudrac Lao Tzu rekao je: “Tko stoji na vrhovima stopala, neće moći dugo  stajati mirno“. To znači da se razdoblja stresa moraju izmjenjivati s razdobljima opuštanja, odmora i slično”, pojašnjava Matvejčev.

„Trenutak predaha može se smatrati razdoblje od 2011. do 2012., kada je prozapadna opozicija smatrala da su vlasti malo popustile. Možda će jednog dana započeti novo razdoblje svojevrsnog “popuštanja”, kada će Putin “zapadnim partnerima” pružiti priliku da se dokažu i vide na koji bi način mogli pokušati pobijediti”, upozorio je Matvejčev.

“U to trenutku, naravno, opet će neki ljudi pokušati preokrenuti kurs, bez obzira s koje strane dolazili i bili oni  liberali ili komunisti”, tvrdi stručnjak.

“Ali Putin nikad nije izgubio kontrolu nad situacijom. Ni 2011. ni kasnije. Dat ću vam još jednu metaforu. Specijalne snage, naše i američke, imaju takvu vježbu. Vezani su ili ih sputaju lisicama i bace ih u bazen. Vojnik koji počne plutati i pokušava ostati na vodi vrlo brzo gubi snagu. Ispravna tehnika je da se, održavajući potpunu samokontrolu, morate spustiti na dno, odgurnuti se, izroniti, ponovo potonuti na dno i doći do obale s takvim skokovima. A kontrola se nikad ne gubi”, podsjeća Matvejčev, sugerirajući da je kao obavještajac u mladim danima i Putin možda prošao takav trening.

Novo jamstvo da će se održati stabilnost i osigurati razvoj je ponovno političko prilagođavanje koje je Putin započeo sada, vjeruje Aleksej Martinov.

„Opozicija i Zapad se nadaju da će potkopati situaciju u Rusiji, kako bi narod ponovo uništio svoju državu vlastitim rukama, kao što je to bilo u 1917. i 1991. Ali njihovi su planovi danas potpuno resetirani. Ključ stabilnosti je trenutni sustav vladinih institucija. Tijekom 20 godina, jačajući unutarnji i vanjski suverenitet, Rusija je korak po korak izgradila operativni sustav institucija na kojeg se Putin može osloniti“, naglasili su stručnjaci.

“Sve što je Putin radio 20 godina je u stvari bilo podređeno jednom velikom i važnom zadatku. Govorimo o povratku u zasluženog suvereniteta našoj zemlji, dostojnog tisućljetne povijesti Rusije, ali i istodobno vraćanje dostojanstva ljudima”, sažeo je Oleg Martinov.

Puno izvješće u PDF formatu: “Misija Vladimira Putina“